Dostupni linkovi

logo-print

Podgorica pojačava bezbjednost na crnogorsko-kosovskoj granici?


Policija Crne Gore

Policija Crne Gore

Crna Gora u atmosferi neizvjesnosti iščekuje da li će parlament u Prištini 1. septembra konačno ratifikovati Sporazum o razgraničenju Kosova i Crne Gore, za šta je potrebno da glasa dvije trećine poslanika.

Iako postoje nezvanične informacije kako vlasti u Podgorici pojačavaju mjere bezbjednosti duž granice dvije države, Ministarstvo unutrašnjih poslova to ne potvrdjuje.

U ovom trenutku ključna pitanja koja se otvaraju jesu: da li bi eventualno neizglasavanje medjudržavnog ugovora o granici moglo da ugrozi kosovsko-crnogorske odnose i da li bi uvlačenje te teme od strane opozicije u aktuelnu predizbornu kampanju u Crnoj Gori, moglo da rasplamsa antialbansko raspoloženje?

Kako je Radiju Slobodna Evropa saopšteno iz Uprave policije, stanje bezbjednosti na državnoj granici Crne Gore prema Kosovu je redovno i stabilno, postoji kvalitetna saradnja sa kolegama sa kosovske strane i nema saznanja koja bi ukazivala na to da će doći do usložnjavanja situacije na tom području. U saopštenju se, međutim dodaje, kako će se, ako to okolnosti budu nalagale, angažovati policajci iz drugih organizacionih jedinica policije.

Pojedini podgorički mediji pak, prethodnih dana izvještavali su o navodnom pojačanom prisustvu crnogorskih Specijalnih antiterorističkih jedinica duže granične linije sa Kosovom, dok je predsjednik Filip Vujanović to nazvao redovnim aktivnostima. Vujanović je u nedjelju pred novinarima u Kolašinu naglasio kako ne očekuje nikakve medjudržavne incidente.

"Crna Gora ničim nije zaslužila da bilo ko sa Kosova učini bilo koji ružan akt prema Crnoj Gori. Ja nijesam dobio ništa kao obavijest koja bi ukazivala na nešto što znači u bilo kom smislu potvrdu nekog očekivanja, nekog ponašanja koje bi ugrozilo unutar Crne Gore, bilo kakav prostor ili bilo koga", naveo je Vujanović.

Tvrdnje o "poklanjanju" teritorije

Podsjetimo, do sporazuma Crne Gore i Kosova o međusobnoj granici došlo je u avgustu prošle godine u Beču, kada je na inicijativu tadašnje kosovske predsjednice Atifete Jahjaga ekspertska komisija utvrdila granice dvije zemlje, a koje su uspostavljene na osnovu administrativne linije po Jugoslovenskom Ustavu uz 1974 godine.

Takva demarkacija, međutim, podigla je napetost na Kosovu, gdje je u poslednjih godinu dana zabilježeno niz incidenata koje je izazvao opozicioni Pokret Samopredjeljenje, koji smatra da je Sporazumom o razgraničenju sa Crnom Gorom, Kosovo zakinuto i da je crnogorskoj strani "poklonjeno" 8.000 hektara kosovske teritorije.

To je bio povod da predstavnici Pokreta krajem juna uđu u Crnu Goru i na njenoj teritoriji istaknu zastavu i tablu Kosova, nakon čega je Podgorica uputila protestnu notu Prištini.

Lider Samoopredeljenja postavio je u junu tablu koja je kasnije skinuta.

Lider Samoopredeljenja postavio je u junu tablu koja je kasnije skinuta.

Ipak, ma kakav epilog glasanja u kosovskom parlamentu prvog septembra bio, sagovornici Radija Slobodna Evropa ne očekuju da će doći do jačanja tenzija i pogoršanja kosovsko-crnogorskih odnosa na državnom nivou, a koji su do sada bili dobri i kooperativni.

"O državnoj granici i demarkaciji linije sa Kosovom, svoju riječ, stručnu, zvaničnu i službenu, dali su Vlade i države Kosovo i države Crne Gore. Takođe Badinterova komisija, eksperti iz Evrope i iz Amerike. Znamo dobro šta je stav američke administracije, znamo dobro šta je stav Brisela. I sad, onaj ko želi dobro i državi Kosovo i državi Crnoj Gori mimo tih stavova nema nijednoga razloga da se drugačije ponaša", komentariše Luiđ Ljubo Škrelja iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS).

Ni Nik Đelošaj iz Albanske Alternative ne očekuje da će se nakon četvrtka bilo šta poremetiti u odnosima Crne Gore i Kosova.

"Mislim da to treba da se riješi na civilizovan način, onako kakvi su i odnosi dvije države. Na kraju krajeva, ako ima potreba, treba ponovo sjesti i riješiti nedoumice. Jedno od mojih razmišljanja je: ako su Crna Gora i Kosovo dobri susjedi i među njima su dobri odnosi, ne treba bježati ni od međunarodne arbitraže ukoliko je to rješenje", smatra Đelošaj.

Mračni krugovi su prošlost

Sa druge strane, čini se da se od dijela opozicije pitanje crnogorsko-kosovskih odnosa sve češće poteže u kampanji uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, 16. oktobra. Mogu li pokušaji da se na toj temi politički profitira dovesti da narastanja antialbanskog raspoloženja u Crnoj Gori, pitali smo oba naša sagovornika.

"Crna Gora je uz svoju državničku, političku mudrost, uz mudrost svih građana Crne Gore, uspjela da prevaziđe svaku situaciju koja je išla ka tome da remeti međunacionalni, međukonfesionalni i građanski mir u Crnoj Gori. Apsolutno sam siguran da i sada do toga neće doći", ocjenjuje Ljuiđ Ljubo Škrelja.

Slično razmišlja i Nik Đeljošaj.

"Crna Gora će za koji mjesec biti članica NATO-a i mislim da su ovi mračni krugovi koji žele da za jedan mandat manje ili više, da su u stanju da prozivaju čitavu jednu naciju i od toga naprave problem, da su prošlost, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu", zaključuje Đelošaj.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG