Dostupni linkovi

logo-print

Demarkacija sa Crnom Gorom, debata o već završenom pitanju


Geografski položaj zemalja Zapadnog Balkana

Geografski položaj zemalja Zapadnog Balkana

Vlada skeptičnost oko toga da će konferencija o demarkaciji sa Crnom Gorom – na kojoj će učestvovati političari, stručnjaci i predstavnici civilnog društva - doneti neki konsenzus u vezi ovog pitanja. Organizator ovog događaja zakazanog za 3. avgust je predsedništvo Skupštine Kosova.

Kosovska opozicija mesecima se protivi sporazumu o demarakciji sa Crnom Gorom, navodeći da Kosovo njime gubi 8.000 hektara.

Premijer Kosova Isa Mustafa izrazio je nadu u ponedeljak da će se pitanje označavanja granice Kosova sa Crnom Gorom rešiti u interesu građana.

"Mislim da će ovaj okrugli sto izneti na videlo argumente. Ako se govori o gubitku teritorije, treba se reći koja se to teritorija gubi, a kojom je Kosovo administriralo od 1974. pa nadalje", kaže Mustafa, te dodaje:

"Ako se ta teritorija ne pronađe, onda oni koji su insistirali na tome trebaju da se povuku i glasaju za označivanje granične linije kako bi mi ispunili taj uslov EU za liberalizaciju viza, ali i radi ostalih procesa sa EU. Ako je neko pogrešio u tom procesu, onda će se snositi odgovornosti i za to."

Ostali, međutim, smatraju da konferencija o demarkaciji neće polučiti određene odluke.

Potpredsednik Skupštine Džavit Haljiti, iz vladajuće Demokratske partije Kosova, kaže da će ova rasprava omogućiti onima koji podržavaju ili ne podržavaju postignuti sporazum o demarkaciji da argumentuju svoje stavove.

Džavit Haljiti

Džavit Haljiti

"Ova rasprava će otvoriti mogućnost političarima i političkim partijama da sednu za sto i da razgovaraju o tom pitanju. Podržavam razgovore, ali bez preuveličavanja ili medija, da se spustimo na zemlju i da o tome razgovaramo, a ne da razgovaramo zbog televizijskih kamera", poručuje Haljiti.

Driton Ćauši, poslanik opozicionog pokreta Samoopredeljenje koji se oštro protivi ovog sporazumu, kaže da je proces obeležavanja granične linije sa Crnom Gorom naučni, a ne politički proces. Uzimajući u obzir da su, kako je rekao, 12 meseci ignorisani glasovi nauke i da se ovo pitanje odlagalo, nema prostora za konsenzus.

"Ne možemo da se nadamo da će ova debata imati uticaj na odlučivanje, ako znamo da je u prošlosti bilo slučajeva kada su poslanici vladajućih partija glasali za zakone ili druga pitanja iako nisu verovali u njih, ali su to uradili zbog pritiska ili u zamenu za neku korist. Dakle, rasprava može biti degradirana, jer postoje indikacije da neće biti kvalitetno organizovana", konstatuje Ćauši.

On smatra da je vlastima stalo do toga da dokažu javnosti da se formalno razgovara o tome, a kako bi se prikrile, kako navodi, njihove nepravedne odluke.

Ali, potpredsednik Skupštine Haljiti, ne očekuje da će rasprava doneti neke odluke.

"Želeo bih da iz ovog sastanka proizađu preporuke za Skupštinu i Vladu, ali ne i odluke koje su obavezne za parlamentarne grupe ili vladu", navodi Džavit Haljiti,

Analitičar Imer Muškoljaj skeptičan je da predstojeća konferencija može da reši ovaj problem, upravo zato što se od nje mogu očekivati samo neobavezujuće preporuke.

"Bez obzira što se ulažu napori da taj okrugli sto bude nešto važno, to nije tako. Mislim da se radi na tome samo kako bi se reklo da smo 'i zvanično organizovali debatu o demarkaciji' ", smatra Muškoljaj.

Haljilj Matoši, pak, tvrdi da je demarkacija sa Crnom Gorom završeno pitanje.

"Izgleda da je ovo pitanje završeno pošto su se i Amerikanci uključili u to, dok Vlada Kosova nikad nije znala da argumentuje ili da javnosti iznese zvaničnu istinu", zaključuje Matoši.

Crnogorska strana: Bez razmatranja Sporazuma

U Crnoj Gori se ne razmatra mogućnost ponovnog razgraničenja sa Kosovom. Član spoljnopolitičkog Odbora crnogorskog parlamenta, Nikola Gegaj podsjeća da je Sporazum potpisan na najvišem nivou u prisustvu predstavnika međunarodne zajednice i da je sada još samo preostalo da to potvrdi i kosovska Skupština.

Crna Gora i Kosovo su potpisale Sporazum o razgraničenju u Beču gdje su bili prisutni predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i premijer Kosova Isa Mustafa u prisustvu austrijskog šefa diplomatije Sebastijana Kurca.

Član spoljnopolitičkog Odbora crnogorskog parlamenta, Nikola Gegaj kaže da „ne vjeruje da će doći do preispitivanja nečega što je potpisano i usvojeno od strane Komisije koje su dobro obavile posao, kao i vlade obije države.

„Treba podsjetiti da je i predsjednik SAD, nedavno, tokom razgovora sa ambasadorom Kosova, Florom Čitaku pozdravio i podržao Sporazum o razgraničenju Crne Gore i Kosova“, rekao je za RSE član skupštinskog spoljnopolitičkog Odbora, Nikola Gegaj koji podsjeća da je „Skupština Crne Gore ratifikovala Sporazum, te da očekuje da to ubrzo učini i susjedna i prijateljska država Kosovo“.

„Ovo što je urađeno može da posluži kao model saradnje drugih u regionu, a istovremeno, odašilje se pozitivna poruka zapadnom Balkanu da se može sarađivati i doći do rješenja koja su u zajedničkom interesu. Razgraničenje među državama nastalim raspadom Jugoslavije predstavlja veoma složeno i teško pitanje koje se mora rješavati“, kaže Gegaj dodajući da „Crna Gora nema nijedno otvoreno pitanje sa susjedima i da bi bilo dobro da se definišu sporazumi o razgraničenju sa svim susjednim državama prije ulaska u EU."

  • 16x9 Image

    Amra Zejneli

    (1986) Rođena u Mitrovici. Diplomirala žurnalistiku i studije Evropske unije na Univerzitetu Floride u SAD. Novinarstvom se počela baviti 2001. godine. Radi na kosovskom javnom servisu, RTK, kao odgovorni urednik radijskog programa za zajednice, a kosovskom dopisništvu RSE-a pridružila se maja 2010.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG