Dostupni linkovi

logo-print

Nacionalističke retorike manje nego u prošloj kampanji


Plakat sa prošlogodišnje preizborne kampanje

Plakat sa prošlogodišnje preizborne kampanje

U nedjelju se u Hrvatskoj održavaju izvanredni parlamentarni izbori. Istražili smo – u kolikoj mjeri je nacionalistički diskurs obilježio ovu kampanju i hoće li utjecati na rezultate izbora.

Politički analitičari pribojavaju se da ni novi parlamentarni izbori neće Hrvatskoj donijeti stabilnu vladu. Pitali smo i – u kolikoj mjeri je nacionalistička retorika obilježila ovu kampanju?

Bivša hrvatska premijerka i novinarka Jadranka Kosor je nedavno za RSE najavila da će se kampanja na kraju svesti na pitanje – tko više voli Hrvatsku, a da se o ekonomiji uopće neće govoriti.

"I vidite da sam bila u pravu. Apsolutno! Pa vidite, sada u završnici kampanje – nakon relativno umivenog početka – to jest zapravo glavni forte. Ako pratite što su rekli čelnici velikih stranaka, onda je to izazivanje i odgovaranje upravo na tragu teme – tko je štitio udbaše, tko ih nije štitio, i to se onda u krajnjem slučaju svodi na to tko je više volio Hrvatsku, a tko ju je manje volio", konstatira naša sugovornica.

Jadranka Kosor

Jadranka Kosor


Najizrazitiji primjer nacionalističke retorike u ovoj kampanji nije došao s desnice, već sa ljevice, u izjavama predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Zorana Milanovića iz tajno snimanog razgovora sa predstavnicima najradikalnijih veteranskih udruga.

"Izjave su dane iz taktičkih razloga i neće utjecati na rezultate izbora, ali hoće na odnose sa susjedima", kaže za RSE politolog Berto Šalaj.

"Tako da je on zaista u jednom dijelu, kako bi HDZ-u (Hrvatska demokratska zajednica) i desnici oduzeo taj prostor, on to iz svojih taktičkih razloga napravio i time je obilježio ovu kampanju. Pa onda – ako želite – možete reći da je to nacionalistički diskurs u tom elementu", ocjenjuje Šalaj.

Politički analitičar Jaroslav Pecnik kaže za RSE kako je nacionalističke retorike u ovoj kampanji bilo manje nego u prethodnoj, što ne znači da je nije bilo, i da je to rezultat izostanka ozbiljnih ekonomskih programa i argumenata.

"Činjenica je da se ipak polako kreće naprijed, ipak se nešto razvija, daleko je manje nacionalističke retorike nego u prethodnoj kampanji. Ali nacionalizam i te teme koje se vežu uz nacionalizam, a to su kod nas ustaše i partizani, Drugi svjetski rat, Domovinski rat, komunistički režim kao izvor svih zala i tako dalje, to su zapravo teme koje se vrlo zgodno eksploatiraju i u nedostatku nečeg boljeg, vi uvijek zapravo imate vampira iz boce kojeg možete pustiti iz boce i s njim mlatiti kako hoćete, i svatko ima svoje argumente", navodi Pecnik.

Odmak od kampanje za izbore prošle jeseni vidljiv je i po tome da filoustaška ​HSP ​Ante Starčević (Hrvatska stranka prava) ​više nije koalicijski partner HDZ-a. U HDZ- u više nema ni Tomislava Karamarka, koji je desnom retorikom opteretio prošlu kampanju HDZ-a, a svojim kadroviranjem nakon izbora – ponajviše izborom Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture i predsjednika HSP Ante Starčević Ivana Tepeša za jednog od potpredsjednika Sabora – ohrabrio filoustaški resantiman kod dijela javnosti.

Što se stabilnosti nove vlade tiče, Jadranka Kosor pribojava se da će nova vlada opet biti formirana od puno različitih partnera što će rezultirati njenom nestabilnošću i nemogućnošću da povlači ozbiljne poteze. Sličnu postizbornu kombinatoriku, ali u nešto različitim omjerima, očekuje i Pecnik.

Jaroslav Pecnik

Jaroslav Pecnik


"Sve su opcije otvorene, ali ja predviđam pat-poziciju, pregovore, i nakon izvjesnog vremena nove izbore. Uostalom i Španjolska ide na izbore treći puta u godinu dana, mi smo u Hrvatskoj naučili da sve funkcionira daleko bolje kada nemamo vladu, i ne vidim razlog da se to ne ponovi", naglašava Jaroslav Pecnik.

Šalaj upozorava da u ovoj kampanji nema niti novih ideja niti bitno novih lica, pa se boji slabijeg odaziva birača od inače solidnih 60 posto u prosjeku na izborima u Hrvatskoj. I on se pribojava ponavljanja postizborne situacije kao na prošlim izborima, ali se ne slaže sa onim analitičarima koji misle da je Most na dobrom putu da razbije duopol dviju velikih stranaka SDP-a i HDZ-a koji koči Hrvatsku, i da treba s time nastaviti.

"Ja mislim da oni, bez obzira na ono novo što su donijeli u politici, još nisu pronašli svoj model političkog djelovanja što bitno usporava politički proces u Hrvatskoj, pa ćemo teško u tom razdoblju nakon izbora dobiti vladu koja može relativno brzo postati djelotvorna", zaključuje Berto Šalaj.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG