Dostupni linkovi

logo-print

Godišnjica Dejtona: BiH podijeljena, Brisel predaleko


Potpisivanje Dejtonskog sporazuma

Potpisivanje Dejtonskog sporazuma

Bosna i Hercegovina je druga zemlja po siromaštvu u Evropi, a četvrtina ukupno zaposlenih radi u javnom sektoru. Polovina stanovnika je nezaposlena, prosječna plata je nešto veća od 400 eura, privredna aktivnost neznatna, a velika preduzeća su uništena kriminalnom privatizacijom.

Ovo su u kratkim crtama glavne karakteristike države u kojoj je prije 21 godinu Dejtonskim sporazumom okončan rat. Istina, više se ne puca, ali neki dijelovi zemlje izgledaju kao da ratno stanje i dalje traje. Sve je to posljedica politike koja se vodila u proteklom vremenu i kojoj, očigledno, nije bilo u interesu da Aneks sedam ovog sporazuma, a koji se odnosi na povratak izbjeglih i prognanih, zaživi.

„Imamo jednu sliku na terenu koja govori jednom rečenicom da je to bilo jedno etničko čišćenje. Hrvata nemamo u prostorima gdje su živjeli prije rata, Srba nema na prostorima gdje su živjeli, a nema ni Bošnjaka. Tako da možemo optuživati mnogobrojne političke partije, koje su sada vrlo glasne u tome da ljudi nema, jer sada postavljaju pitanje zašto. Nema ih zbog njih“, kaže Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održiv povratak.

Dvadeset jednu godinu kasnije, 21. novembar jedni slave, a drugima je običan, radni dan, u zavisnosti u kom bosanskohercegovačkom entitetu žive. No, uprkos tome, i jedne i druge muče iste brige.

Na pitanje šta se od potpisivanja Dejtonskog sporazuma promijenilo u njihovim životima - Stojanka, Sead, Srđan i Paša kažu:

Loša ekonomska situacija, posljedica je one političke u kojoj, najčešće, preovladavaju svađe oko nadležnosti. I to je posljedica Dejtonskog sporazuma prema kojem su entiteti dobili najveća ovlaštenja, dok su ona osnovna ostala državi.

Sa tako malim nadležnostima teško će pregovarati u procesu evropskih integracija, u koje se, svi političari, kunu. No, kada dođe do realizacije, uvijek nešto zapinje, a kako navodi analitičar Žarko Papić, problemi tek predstoje.

„Bojim se da će pravi problemi nastupiti kod popunjavanja upitnika, a dramatično veliki problemi će nastupiti, pod pretpostavkom da dobijemo kandidatski status, kada se počnu otvarati poglavlja. Da ne govorim o presudi Sejdić-Finci. To je poprimilo komične razmjere. Prvo se pri integraciji sa Evropskom unijom uključi implementacija presude, a onda dvije sedmice iza toga, jedan od članova Predsjedništva BiH, koji je potpisao to uključivanje u master plan, govori - to nije uslov. Pa, što ste ga uključivali u master plan ako nije uslov“, pita se Papić.

Najveći broj građana ne može više čekati bolje sutra u svojoj zemlji, već na sve moguće načine pokušavaju iz BiH otići. U protekle dvije godine, 80 hiljada osoba napustilo je državu, odlazeći „trbuhom za kruhom“.

Na to se u januaru sprema i Mario Gerussi, koji se nakon Dejtona iz Njemačke vratio u Sarajevo, a u januaru 2017. sa porodicom ide živjeti u Ameriku.

„U Americi me ne čeka ništa. Ja želim tamo gdje je bolje. Ja sam za Bosnu uradio mnogo, ali Bosna mi baš nije toliko vratila, a mogla je da vrati“, poručuje Mario.

Inače, današnji dan obilježen je brojnim izjavama, što domaćih političara, što predstavnika međunarodne zajednice. Poruke su različite, mada je suština da promjene Dejtonskog sporazuma, barem za sada, neće biti.

Ivanić: Nema promjene Dejtona bez dogovora naroda BiH

Povodom godišnjice Dejtona, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je da promjene Dejtonskog sporazuma neće biti, osim ako se narodi u BiH o tome dogovore.

Otvaranje teme promjene Dejtonskog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH: Mladen Ivanić

Otvaranje teme promjene Dejtonskog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH: Mladen Ivanić


"Nemoguće je ponovo sastaviti istu ekipu zemalja, učesnika i da svi imaju iste poglede i stavove. Otvaranje teme promjene Dejtonskog mirovnog sporazuma znači afirmaciju tri potpuno različite vizije BiH", rekao je Ivanić.

Prema Ivanićevim riječima, jedna vizija je dominantno u Sarajevu i podrazumijeva Bosnu i Hercegovinu bez entiteta, druga u Banjaluci i podrazumijeva nezavisnu Republiku Srpsku ako je moguće, dok je treća u Mostaru, a odnosi se na uspostavljanje trećeg entiteta ili neke posebne institucije za predstavnike hrvatskog naroda.

"Ako to otvorimo, dobijate ponovo neku vrstu sukoba koji su postojali još od prije rata i automatski nastavak ratnih ciljeva eventualnim političkim sredstvima. To je potpuno pogrešno", rekao je Ivanić.

Inzko: Ne podcjenjivati važnost Dejtona

Saopštenjem za javnost oglasio se i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. On je poručio da političari u Bosni i Hercegovini trebaju imati dovoljno mudrosti da izaberu put naprijed, jer put nazad ne može donijeti ništa dobro za građane BiH.

"Sporazumom je okončan rat i održavan mir. Niko ne bi trebao podcjenjivati ili zaboraviti važnost toga. Ustavom BiH, koji je dio Dejtonskog sporazuma, u članu 1. potvrđen je pravni kontinuitet Bosne i Hercegovine: 'Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada 'Bosna i Hercegovina', nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama'. Ovo ističem jer u BiH još postoje političke snage koje 21 godinu nakon Dejtona skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Dejtona koja je u očiglednoj suprotnosti sa ovim članom Ustava BiH", istakao je Inzko.

U BiH još uvijek postoje političke snage koje skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Dejtona: Valentin Inzko

U BiH još uvijek postoje političke snage koje skoro svakodnevno šire svoju revizionističku interpretaciju Dejtona: Valentin Inzko


Inzko je kazao i da se danas čini da u Bosni i Hercegovini postoje dvije političke realnosti.

"Prva realnost je nastojanje da se zemlja kreće na putu ka Evropskoj uniji, što je pozitivno i nešto što treba podržati. Druga realnost su negativni trendovi koji su počeli u Republici Srpskoj prije deset godina, i sada se raširili i na FBiH", naglasio je Inzko.

Kako će izgledati evropski put Bosne i Hercegovine i hoće li to moći sa političarima koji je vode posljednje dvije decenije?

„Sa ovim političkim liderima i ovom strukturom političkog sistema, gdje su političke partije de facto interesne organizacije koje se lažno predstavljaju kao političke partije, dok su oni na vlasti i dok mogu proizvodnjom neprijatelja, konflikata, da manipulišu masama, sa posebnim akcentom na nacionalne tenzije, bojim se da mi napredovati ne možemo“, zaključuje Žarko Papić.

  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG