Dostupni linkovi

logo-print

Poslanicima nova povećanja, građanima narodne kuhinje


Uobičajen prizor sa ulica bh. gradova: Mostar

Uobičajen prizor sa ulica bh. gradova: Mostar

Posljednja odluka Delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH da povećaju naknadu za tzv. odvojeni život za 200 konvertibilnih maraka prelila je čašu strpljenja kod građana od kojih većina svakog dana ima isto pitanje: Kako preživjeti?

Odluka dolazi u vrijeme provođenja ekonomskih i socijalnih reformi, i najavljenog stezanja kaiša što će, po svemu sudeći, pogoditi samo one koji ionako žive ispod granice siromaštva.

Direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić krajem 2016. godine je iznio podatak da oko 900.000 ljudi u BiH (koja ima nešto više od 3,5 miliona stanovnika) živi ispod linije apsolutnog siromaštva i da u krevet liježe bez večere. Više od 600.000 živi od tri marke (1,5 eura) dnevno. Na hiljade preživljava zahvaljujući jednom obroku iz narodne kuhinje. Među njima je i porodica Karalić iz Travnika. Četrnaestogodišnji Haris, za razliku od većine njegovih vršnjaka ima ovu želju:

"Volio bih prvo drva, po čitav dan sjedim u jakni, zima je. Fale mi drva, ali i još neke stvari - malo hrane, da imam šta da pojedem u kući. Da imam kupatilo, da imam đe da se okupam. Sve bi ja volio. Sve", kaže Haris.

Nakon plaćenih računa, malo novca ostane za hranu: Penzioneri u Sarajevu

Nakon plaćenih računa, malo novca ostane za hranu: Penzioneri u Sarajevu


Predsjednik Saveza udruženja penzionera Federacije Mehmedalija Rapa podsjeća kako živi nešto preko 400.000 penzionera u ovom entitetu:

"Oko 62 posto penzionera živi od penzije, sa 326 maraka, što, kad se podmire režijski troškovi, za život im ostane dvije do tri marke dnevno po članu domaćinstva. Pa ko može živjeti za te dvije, tri marke, da kupuje hranu, da kupuje lijekove itd, sa tako malom penzijom? A 80 posto penzionera koji imaju zagarantovane penzije, živi takođe u veoma teškom stanju, s obzirom na to da je nedovoljno 465 maraka da bi se normalno preživjelo", kaže Rapa.

Izjednačavanje u primanjima

Daleko od ljudi koji jedva preživljavaju su parlamentarci koji nastoje svaku priliku iskoristiti za povećanje svojih ukupnih primanja. Posljednju takvu odluku su donijeli delegati Doma naroda Parlamenta Federacije koji su naknadu za tzv. odvojeni život povećali sa 600 KM (300 eura) na 800 KM (400 eura). Obrazloženje je još neprimjerenije od same odluke. Predsjedavajuća Doma naroda Lidija Bradara je rekla da se radi samo o izjednačavanju u pravima sa zastupnicima drugog – Zastupničkog doma:

"Zastupnički dom ima takvu odluku od 2011. godine, a mi smo se tek sada na to odlučili. Odluku smo donijeli na inzistiranje većine izaslanika. U svakom slučaju, moja primanja su manja u odnosu na nekoga referenta u Mirovinskom osiguranju, nekoga u Elektroprivredi, kojima smo mi osnivač. Predsjedavajući Doma, koji bi trebao imati plaću u rangu predsjednika Vlade, ima manja primanja od takvih ljudi. I oni su, vjerujte, prezadovoljni tamo i nikome ne pada na pamet ni da bude zastupnik niti išta slično", kaže Lidija Bradara, predsjedavajuća Doma naroda FBiH.

Mnogi se pitaju zbog čega se parlamentarci dva doma nisu izjednačili u solidarnosti s građanima pa se oni prvi – zastupnici, nisu odrekli novih 200 KM u svojim džepovima. Tada, ni ovi drugi – delegati, ne bi imali povoda da misle samo na to koliko košta njihov "odvojeni život".

"S jedne strane šalju poruku da teba štedjeti zbog Reformske agende i MMF-a, a s druge povećavaju naknade sami sebi, sada za odvojeni život, a prije toga za rad u komisijama. Oni mogu izglasati šta hoće, a nama prodaju maglu", kaže predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika Salih Kruščica.

Lejla Deronja Suljić iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI) naglašava da primanja nisu u skladu s rezultatima rada:

"Od 144 zakona, koliko je planirano programom rada, Parlament je u 2016. usvojio samo 16 – tj. 11 posto. To znači da Parlamentu za realizaciju godišnjeg programa, ovim tempom, trebaju dva četvorogodišnja mandata. Brojni zakoni se godinama ne donose. Samo na Zakon o šumama se čeka godinama, bezuspješno već treći mandat", podsjeća Lejla Deronja Suljić.

"I pored izuzetno loših rezultata i višemjesečnog nezasjedanja, parlamentarci primaju redovno plate i uživaju u svim raspoloživim privilegijama. Suprotno potrebi iskazivanja veće socijalne osjetljivosti, poslanici su u 2016. godini prvo donijeli odluku o nakanadama za rad u zajedničkim tijelima oba doma Parlamenta Federacije u iznosu od 350 KM mjesečno, a već na početku 2017. donesena je nova odluka o povećanju iznosa za odvojeni život. Parlament Federacije izbjegava da ukine određene privilegije oko kojih praktično postoji društveni konsensus već godinama. Od januara 2015. godine je u proceduri zakon o izmjeni Zakona o platama kojim se želi ukinuti tzv, bijeli hljeb, ali on još nije usvojen“, kaže Deronja Suljić.

Odluke o povećanju naknada mogu, dok su odluke o ukidanju privilegija na čekanju već dve godine: Dom naroda Parlamenta FBiH

Odluke o povećanju naknada mogu, dok su odluke o ukidanju privilegija na čekanju već dve godine: Dom naroda Parlamenta FBiH


Pravo na naknadu za tzv. odvojeni život imaju parlamentarci iz Federacije BiH, koji imaju prebivalište najmanje 70 kilometara udaljeno od Sarajeva.

"Njima tri plate, a obični građani ništa"

Nakon nove odluke o povećanju iznosa, građani su ogorčeni.

Sarajka Izeta Hajdarević smatra da je ponašanje poslanika, kako kaže, katastrofa.

"Pored njihovih tolikih primanja, dok je pola naroda gladno, kopaju po kontejnerima, nezaposleno, oni sebe nagrađuju – to je stvarno bezobrazluk", komentariše.

Njen sugrađanin Rifet Mujarić dodaje da kad se uporede jedna penzija i samo naknade za odvojeni život, cifre djeluju sramotno:

"Jedna penzija 326 KM, a oni za odvojeni život 800 KM, skoro tri penzije! To je sramota, ja mislim da to nema nigdje na svijetu."

Na osnovu čega su takvu odluku donijeli, želi da zna Sarajka Sabina Arnautović, koju smo pitali da prokomentariše potez poslanika.

"Ne znam na osnovu čega su takvu odluku donijeli. Ne znam kako je to podržano. S druge strane, ne mogu da vjerujem da uz ovaj standard u BiH, parlamentarci pronalaze razlog za povećanje svojih primanja. Znam šta je odvojeni život, ali to je stvarno previše, van svake pameti", komentariše.

Osim posljednje odluke o povećanju naknada za odvojeni život, tu su i druge privilegije koje poslanici obilato koriste: pravo na tzv. bijeli hljeb, na uzimanje otpremnine za odlazak u penziju a onda povratak u skupštinske klupe, za rad u komsijama, itd. Sve to Zagorka S. iz Zvornika komentariše ovako:

"Oni svoje džepove napune, i to od naroda koji nema šta jesti. A omladina će po ulicama da hoda bez posla, zbog pojedinih koji otpremnine dobiju i ponovo se vrate na svoja radna mjesta ili u skupštiine, da rade. I da po tri plate dobivaju, a obični građani ništa! Omladina pati, razvoja nema, nit' se žene, nit' se udaju."

Prema podacima Centara civilnih inicijativa, 131 poslanik i delegat u Parlamentu Federacije je profesionalizirao svoj rad. Delegati Doma naroda imaju osnovnu platu između 2.500 i 3.200 KM (1.250 do 1.600 eura). Na na taj iznos se dodaje paušal, naknada za odvojeni život od porodice i smještaj u mjestu rada, naknada troškova prijevoza, toplog obroka. To može dostići 5.000 KM (2.500 eura).

Predstavnički dom federalnog Parlamenta nije dostavio tražene informacije.

U parlamentarnoj skupštini BiH, primanja dostižu cifru od 6.000 do 7.000 KM (3.000 – 3.500 eura).

Prosječna plata u BiH je 846 KM (423 eura).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG