Dostupni linkovi

logo-print

Aida Đugum i Centar za istraživačko novinarstvo

Za četiri godine građani BiH platili su najmanje 3, 7 miliona eura za "bijeli hljeb", privilegiju koju je koristilo najmanje 460 bh. funkcionera, istražili su novinari Centra za istraživačko novinarstvo. Desetero funkcionera su ovo pravo na platu bez rada uzimali dva i pol puta i to sve „po zakonu“. Predsjednici, premijeri, ministri, njihovi zamjenici i savjetnici te poslanici i rukovodioci nekih državnih institucija mogu primati platu i do godinu dana po završetku mandata, naravno te zakone su donijeli sami i to na svim nivoima vlasti u BiH.

Bivši zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić dvije godine nije radio, ali je u tom periodu svaki mjesec je primao platu u visini od gotovo 2 500 eura. Na to je imao pravo kao političar na vlasti, jer prema zakonima u BiH plaću mogu primati dok ne nađu drugi posao ili ne odu u penziju. Funkcioneri dobijaju „bijeli hljeb“ čak i ako su smijenjeni ili ako na funkciji provedu makar jedan dan, a nije ograničeno ni koliko puta ista osoba može to pravo da koristi.

Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Mirko Okolić je objasnio: „Ništa suprotno zakonu nije urađeno i nije to jedini slučaj, i nije usamljen slučaj. Svi su tako radili.“

Član Srpske demokratske stranke Mirko Okolić na izborima 2010. godine nije uspio obnoviti mandat u Parlamentarnoj skupštini BiH. Za njega je tada glasalo oko 10.000 građana – trećina manje nego na ranijim izborima.

Mirko Okolić, foto: CIN

Mirko Okolić, foto: CIN

Mjesec dana nakon što je saznao da više neće biti državni poslanik, Okolić je počeo primati platu bez rada. Na "bijelom hljebu" je ostao do decembra 2011. godine, a već početkom februara 2012. postao je zamjenik državnog ministra odbrane.

Sa te funkcije je smijenjen u oktobru 2013, a mjesec dana potom je opet zatražio istu naknadu. To je pravo i ostvario. Njegova privilegija, na plaću bez rada, građane je koštala više od 54.000 eura.

"Ako imate neku zakonsku mogućnost i ako očekujete da ćete nešto što je dogovarano i da dobijete, onda se jednostavno to tako desi, putem inercije. Zakonom regulisano, nije ništa sporno bilo", rekao je Okolić, novinarima CIN-a.

Rekorder po vremenu koje je proveo na „bijelom hljebu“ je i nekadašnji premijer Bosanskopodrinjskog kantona Alija Begović. Begović je prethodno bio ministar zdravstva u Vladi BPK-a, a potom i kantonalni guverner. Nakon toga je bio poslanik u Skupštini BPK-a i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

"Mislim da je trebalo urediti zakon da se čovjek može vratiti na svoje radno mjesto, bez obzira kad je otišao u politiku. Da je to tako, ja ne bih imao nikakvih problema niti bi mi 'bijeli hljeb' bio potreban", kaže Begović.

Begović je "bijeli hljeb" uzimao do marta 2012. godine, a tri mjeseca poslije pronalazi novi posao. Stranka demokratske akcije ga postavlja za premijera BPK-a, ali je on ovim kantonom upravljao samo pet i po mjeseci, kada je smijenjen.

Iako je ostao bez posla, nije ostao bez plate. Opet je zatražio "bijeli hljeb" i nastavio primati platu. U međuvremenu, Begović se žalio Ustavnom sudu FBiH jer je smatrao da je nezakonito smijenjen sa premijerske pozicije.

"Sud je čekao tri-četiri mjeseca i ja sam, naravno, čekao jer sam računao da će me vratiti na mjesto premijera pošto je to totalno nezakonito učinjeno", objasnio je Begović za CIN.

Vlatka Komšić, foto: CIN

Vlatka Komšić, foto: CIN

I bivša poslanica uSkupštini Srednjobosanskog kantona Vlatka Komšić, doktorica iz Kiseljaka, tokom posljednje četiri godine skoro pola vremena provela primajući platu bez rada.

Ova političarka Hrvatske demokratske zajednice BiH je jedina koja je "bijeli hljeb" primala i prije 2010. godine. Za osam i po godina je tri puta iskoristila pravo na naknadu i do danas je na taj način uzela više od 26.000 eura.

"Ja sam legalista. Krećem se u okvirima zakona koji mi je dozvolio da imam 'bijeli kruh'. Ne smatram da je to najgore rješenje", rekla je Komšić.

Adis Arapović iz nevladine organizacije CCI kaže da su svi političari ovu naknadu uzimali jer im to dozvoljavaju zakoni koje donose vladajuće političke stranke.

"Ali, gle čuda, mijenjaju se stranke, ali se nije mijenjala politika. Dakle, ko god je došao u poziciju da uzme taj 'bijeli hljeb', uzeo je. Nekolicina ljudi je odbila da uzme ili je uzela pa to usmjerila u neke humanitarne svrhe. Devedeset i pet posto ljudi je to uzelo bespogovorno, ne pitajući se da li je to normalno, etično, prihvatljivo i racionalno u ovom trenutku potpunog budžetskog sloma”, kaže Arapović.

"Bijeli hljeb" postoji godinama kao jedno od prava funkcionera. O ovome se u javnosti nije mnogo govorilo sve do protesta u februaru prošle godine, kada su građani tražili ukidanje ove privilegije. Do sada su tri kantona ukinula pravo na "bijeli hljeb": Sarajevo, Tuzlanski i Unsko-sanski. Procedura za ukidanje je pokrenuta i na državnom nivou.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG