Dostupni linkovi

Dnevno@RSE: U UN upućen konačni predlog rezolucije o Srebrenici; Izglasana nova Vlada Srbije; Svetski dan slobode medija


Članovi nove Vlade Srbije polažu zakletvu u Skupštini, 2. maj 2024.
Članovi nove Vlade Srbije polažu zakletvu u Skupštini, 2. maj 2024.

Dnevno@RSE na početku svakog radnog dana donosi vam pregled najvažnijih vesti sa Zapadnog Balkana i sveta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Važno za danas

  • Konačni predlog rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsedniku Generalne skupštine UN i svim stalnim misijama u UN, objavio je ambasador BIH pri UN Zlatko Lagumdžija. Savet bezbednosti UN zakazao je za 15. maj debatu o BiH. Nije objavljeno šta će biti konkretno tema, niti ko će se obratiti na sednici.
  • Poslanici Skupštine Srbije su u četvrtak izglasali novu Vladu Srbije. Dan ranije je mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao u Skupštini Srbije da članstvo u EU ostaje strateški cilj, ali i naveo da su očekivanja EU vezana za to da se Srbija "ponizi" priznavanjem nezavisnosti Kosova i pridruži sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu. Zvaničnici Evropske unije poručuju da se raduju nastavku saradnje sa novom vladom Srbije u naporima države da isporuči ono što, kako kažu, proističe iz njenog strateškog cilja, a to je članstvo u EU.
  • Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da su ispunjeni svi zahtevi EU za ukidanje kaznenih mera prema Kosovu, koje su uvedene sredinom prošle godine jer je zvanična Priština ignorisala zahteve oko deeskalacije situacije u opštinama sa srpskom većinom na severu. Zvaničnici EU poručuju da će restriktivne mere protiv Kosova biti ukinute kada o tome odluče članice EU a ne kosovski političari. "Kada države članice to odluče, i razlozi više ne budu postojali, odlučiće o ponovnom ukidanju mera, postepeno ili u celini ", rekao je portaprol EU Peter Stano.

Balkan na RSE

Izborom nove Vlade Srbije se neće promeniti politika prema Kosovu jer nju vodi predsednik Aleksandar Vučić a ne premijer ili ministri, zaključuju u politički analitičari sa Kosova i iz Srbije, Artan Muhadžiri i Ognjen Gogić. "Postoji samo jedan kompas koji orijentiše dinamike političkog i institucionalnog života Srbije – zove se Aleksandar Vučić. Svi ostali njemu bliski su statisti koji imaju svoje razne koristi da budu političke marionete", smatra Muhadžiri.

Očigledno je da je Beograd, kroz kadriranje dvojice članova nove Vlade koji su pod sankcijama SAD – Aleksandra Vulina i Nenada Popoviča, vodio računa o negovanju odnosa sa Moskvom, ocenio je Bodo Veber, viši saradnik nevladinog Saveta za politiku demokratizacije iz Berlina. "No, to ipak ne znači napuštanje politike sedenja na dve stolice (između Istoka i Zapada)", rekao je on.

Dok Priština i Beograd traže rešenje za isplatu primanja u dinarima pripadnicima srpske zajednice na Kosovu, pošto je Centralna banka Kosova zabranila upotrebu srpske valute 1. februara, razvio se nov biznis. Pojedinci na društvenim mrežama u poslednje vreme počeli su da objavljuju oglase "Vršimo uslugu podizanja novca u Raškoj", dok je u Gračanici na jugu profunkcionisala posebna prevozna linija "za podizanje penzija, dečijih dodataka, socijalnih davanja i ostalih potreba". Te "usluge" koštaju najmanje deset evra.

Zbog zastupanja proruske politike na pojedinim medijima u Srbiji, veliki brendovi trebalo bi da prestanu da se reklamiraju na njima, poručila je grupa poslanika Evropskog parlamenta u pismu koje je stiglo na adrese 15 svetskih kompanija, među kojima su Coca-Cola, Lidl, Bosch, Delhaize Group, Heineken, Samsung Amazon i L’oreal. Lidl i Bosch navode da su povukli reklame s "proruskih medija" u Srbiji i pre poziva evroposlanika.

Trećeg maja 2023. trinaestogodišnji učenik osnovne škole "Vladislav Ribnikar" u Beogradu ubio je devetoro učenika i čuvara ove obrazovne ustanove. Manje od 48 sati kasnije u Duboni i Malom Orašju, na oko 60 kilometara od Beograda, dvadesetjednogodišnji mladić ubio je osam, a ranio 14 ljudi. Za Tamaru Džamonju, psihološkinju i profesorku na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Srbija "stoji u mestu". "Bilo je koraka i unapred i unazad, tako da se stiče utisak da stojimo u mestu", kaže Džamonja koja je bila u Radnoj grupi Vlade Srbije za mentalno zdravlje formirane nakon dva masovna ubistva koja su pogodila Srbiju početkom maja 2023. Džamonja ističe da je ostalo još mnogo posla "posebno na nivou prevencije".

Desetine policajaca u BiH mesecima čekaju isplatu prve penzije, nakon što su dobili otkaze uz obrazloženje da imaju više radnog staža nego što im je potrebno, a penzijski fond je odbio da im isplaćuje penziju jer po njegovoj evidenciji imaju manje staža. "Penziju čekam 30 mjeseci. Nemam posao, nemam penziju, nemam ništa", kazao je Ilija Marković, bivši policajac iz Srebrenika. Markovič kaže da mu u rešenje o prestanku radnog odnosa piše da ima "više od 40 godina radnog staža osiguranja". "Šesnaest mjeseci kasnije dobio sam od rješenje o odbijanju zahtjeva za penziju jer mi fali pet dana", kazao je on.

Andrea je radila u Srbiji tri i po godine kada joj je završilo porodiljsko odsustvo. Kada je pri kraju porodiljskog odsustva pozvala direktorku firme u kojoj je radila, sačekalo ju je pitanje: "Da li ti je nešto stiglo na kućnu adresu?" "Ja rekoh: 'Ne, šta je trebalo da mi stigne?' Ona je rekla: 'Pa rešenje o prestanku radnog odnosa', gde sam ja bila prilično šokirana. Otišla sam do pošte i videla da je to poslato još desetak dana pre toga. Tako sam ostala bez posla", priseća se Andrea.

Slavišin i Dankin sin Dušan sada bi bio na kraju četvrtog razreda osnovne škole. Učio bi, slobodno vreme provodio u igri, išao na treninge. Ali, umjesto na roditeljske sastanke, njegovi roditelji gotovo deset godina idu na suđenja, kako bi se utvrdilo ko je odgovoran za njegovu smrt. Dušan je preminuo sedam dana pošto se rodio 8. novembra 2014. u Bijelom Polju na severu Crne Gore. U obdukcionom nalazu se navodi da je preminuo od gušenja, masovnog krvarenja u plućima izazvanog bakterijom "bacillus species". Ta bakterija izolovana je u porodilištu bjelopoljske bolnice, kao i na rukama načelnice neonatologije Hake Tahirović. Zbog sumnje da su izvršili "teško delo protiv zdravlja ljudi", prvostepenom presudom Višeg suda u Bijelom Polju, Tahirović i tadašnji direktor bolnice Tomislav Jeremić osuđeni su na po sedam meseci zatvora. Načelnik porodilišta Zvonko Puletić i pedijatrica Jela Cimbaljević osuđeni su na po šest meseci kućnog pritvora. Apelacioni sud je tu odluku preinačio i osudio svo četvoro na po godinu zatvora. Vrhovni sud je ukinuo tu presudu i naložio ponovno suđenje, a Cimbaljević je u međuvremenu preminula.

Problem s novim dokumentima građana Severne Makedonije odrazio se i na turističku ponudu u toj zemlji. Budući da bez novih pasoša državljani Severne Makedonije ne mogu da idu u inostranstvo, izuzev nekih zemalja u regionu koje su dozvolile ulazak s važećom ličnom kartom, u turističkim mestima u toj državi je povećan broj rezervacija domaćih turista. "Za period nakon 15. juna, nemojte me ni pitati, nema mesta", rekao je vlasnik stanova za iznajmljivanje u Ohridu.

U kući u selu Poklek kod mesta Glogovac u centralnom delu Kosovu otvoren je Muzej sećanja na zločine nad civilnim stanovništvom. Izložene su cipele, pantalone, džemperi, jakne, knjige, sveske i drugi predmeti koji su pripadali nekima od 53 albanska civila, uglavnom dece, žena i staraca, koje su srpske policijske snage ubile, a zatim spalile 17. aprila 1999. godine. Tog dana ubijena su 24 deteta starosti od šest meseci do 14 godina.

Prostorija u Muzeju sećanja na zločine nad civilnim stanovništvom
Prostorija u Muzeju sećanja na zločine nad civilnim stanovništvom

Pročitajte kako se i ko u Srbiji brine o tekstilnom otpadu.

Preporučujemo i priču o poslednjem uraru kotorskog sata – Ljubomiru Homenu, koji, iako ima 80 godina, svakog jutra otvara svoju urarsku radnju na glavnom kotorskom trgu, očisti starinski alat, uključi radio, i potom navija gradski sat.

Svetski dan slobode medija

Nakon što je u Republici Srpskoj predložen takozvani "zakon o stranim agentima", novinari u tom entitetu u BiH kažu da se već osećaju posledice pošto je u jednom broju medija došlo do autocenzure.

Svetski dan slobode medija novinari u Srbiji dočekuju u okolnostima u kojima su mete stalnih napada – fizičkih, pretnji smrću i kampanja blaćenja, kaže Tamara Filipović Stevanović, generalna sekretarka Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS). To pokazuju i podaci regionalne platforme "Safe Journalists", kojoj pripada i NUNS. Prema rečima Tamare Filipović Stevanović, samo u prva tri meseca ove godine broj ozbiljnih pretnji i fizičkih napada se trostruko povećao.

U Mađarskoj su se novinari našli u opasnosti zbog nedavno usvojenog kontroverznog zakon o zaštiti "suvereniteta zemlje". Dovođenjem u pitanje političke mašine premijera Viktora Orbana mediji su rizikovali da ostanu bez državne podrške i javnih prihoda od oglasa, dok im je uskraćivan pristup čak i s niskopozicioniranim članovima vladajućeg Fidesa. A sada im za vratom diše nova institucija – Kancelarije za zaštitu suvereniteta koja možda predstavlja i egzistencijalni izazov.

S dolaskom talibana na vlast u Avganistanu napad na slobodu medija promenio je način na koji novinari rade u toj zemlji, gde se suočavaju s ograničenjima o tome šta i kako mogu izveštavati i koga mogu intervjuisati. Pokrivanje pitanja poput "nesigurnosti, ljudskih prava i korupcije" je zabranjeno, kaže urednik iz Kabula.

Rat u Ukrajini

Najmanje 14 ljudi ranjeno je u četvrtak u ruskom raketnom napadu u Odesi, koja je treći dan zaredom na meti ruskih projektila.

Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da će se pitanje slanja zapadnih trupa u Ukrajinu "legitimno" postaviti ako Rusija probije ukrajinske linije fronta i Kijev uputi takav zahtev. Makron je u intervjuu objavljenom u četvrtak u časopisu Ekonomist pojačao svoje nedavne izjave da ne isključuje slanje trupa u Ukrajinu, što je izazvalo šok u Evropi i uznemirilo saveznike, uključujući Nemačku. Većina francuskih saveznika je rekla da neće slati nikakve snage.

Svet

Kineski lider Si Đinping posetiće Evropu prvi put u gotovo pet godina dok napetosti rastu oko niza pitanja, uključujući trgovinu, optužbi za špijuniranje i podršku Pekinga Rusiji u ratu Ukrajini. Njegova turneja će obilovati simbolikom, a Si će doći u Francusku 5. maja, posle čega će se zaustaviti u Srbiji i Mađarskoj, koje mogu da se pohvaliti s vladama koje su u Evropi najnaklonjenije Kini. U tom kontekstu, kineski predsednik će nastojati da popravi deo štete koja je nanesena u odnosima s Evropom od njegove poslednje posete 2019. i, nudeći nove mogućnosti za trgovinu i ulaganja, pokušati da zabije klin u odnosima Vašingtona i Brisela. Pročitajte zašto su Si Đinpingu bitni Srbija i Mađarska.

Šta ima još…

Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav do sutra ujutro,

Andrej Zarević

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!

XS
SM
MD
LG