Iran je iznio prijedlog Sjedinjenim Državama i njihovim arapskim susjedima u Zalivu u pokušaju da ubrza pregovore i ublaži zabrinutosti zbog svog nuklearnog programa.
Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trampom više ne uslovljavaju nuklearne ambicije Saudijske Arabije normalizacijom odnosa sa Izraelom.
Ako postoji jedna stvar koja prevazilazi lična uverenja i politiku Iranaca, to je ime vodenog prostora istorijski poznatog kao Persijski zaliv. Promenu upravo tog imena ovih dana je pomenuo predsednik SAD Donald Tramp.
Sjedinjene Američke Države su od 15. marta pojačale zračne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, tvrdeći da su pogodile više od hiljadu meta.
Napredak u pregovorima izazvao je spekulacije, posebno u Iranu, da je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odustala od zahtjeva za demontiranjem nuklearnog programa Teherana u korist njegovog ograničavanja.
Iranski i američki pregovarači održat će u subotu drugu rundu indirektnih pregovora, sedmicu nakon što su zaključili razgovore koje su obje strane opisale kao "konstruktivne" i "pozitivne".
Predstavnici Irana i SAD sastaće se u Omanu kako bi razmotrili eskalaciju nuklearne krize. Uz visoke tenzije i niski nivo poverenja, obe strane se suočavaju s ogromnim pritiskom.
Pristup Trampove administracije iranskom nuklearnom programu i dalje je nejasan. Među zvaničnicima postoji podela – da li ga obuzdavati pritiskom i diplomatijom ili ga potpuno demontirati. Iran verovatno neće prihvatiti ovo drugo, ali je pitanje da li je spreman da rizikuje vojnu konfrontaciju?
Američke snage su 2019. godine proglasile da je teroristička grupa tzv. "Islamska država" (ID) uništena. Međutim, kako su protekle godine pokazale, to je označilo samo kraj njenog kvazidržavnog teritorijalnog upravljanja u Iraku i Siriji – ne i nestanak prijetnje koju i dalje predstavlja.
Visoki ruski stručnjaci za rakete i vazduhoplovnu odbranu posjetili su Iran prošle godine nakon što je Islamska Republika proširila svoju vojnu saradnju s Moskvom.
Dok iranska valuta tone na rekordno niske nivoe, a ekonomska kriza produbljuje siromaštvo, ogorčenje javnosti u Iranu raste. Uzrok je kombinacija američkih sankcija i politike vrhovnog vođe Ali Hamneija, koji odbija pregovore sa Zapadom.
Trumpova administracija uvela je svoje prve sankcije Iranu otkako je obećala eskalirati kampanju "maksimalnog pritiska" na Teheran kako bi ga dovela za pregovarački stol za postizanje nuklearnog sporazuma. Ostvarenje tog cilja zahtijevat će obuzdavanje iranskog izvoza koji ide glavnom kupcu: Kini.
Nakon svrgavanja Bashara al-Assada, privremeni sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa okrenuo je leđa Teheranu, a prioritet dao saradnji sa Saudijskom Arabijom i Turskom. Dok Iran gubi utjecaj, Rusija nastoji zadržati vojne baze u Siriji, šaljući poruku Zapadu da ostaje ključni igrač u regiji.
Prijedlog američkog predsjednika Donalda Trumpa da premjesti Palestince iz Gaze i da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad tim teritorijem izazvao je snažnu reakciju diljem svijeta, što bi moglo promijeniti dugogodišnju američku politiku prema Izraelu i Palestincima.
Ahmad al-Avda, bivši vođa pobunjenika na jugu Siriji, menjao je saveze – od suprotstavljanja vladi Bašara al-Asada preko saradnje s Rusijom do ponovnog pridruživanju pobunjeničkim snagama 2024. Sada neki smatraju da bi mogao biti pretnja novim sirijskim islamističkim vlastima.
Iran se suočava s ključnim izazovima nakon teške godine obilježene slabljenjem regionalnog uticaja i ekonomske krize. Analitičari kažu da će, bez značajnih promjena u politici, nova godina pogoršati situaciju, posebno zbog skorog isteka nuklearnog sporazuma i povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Neočekivani hladni talas razotkrio je ozbiljnost energetske krize u Iranu. Iako ima jedne od najvećih rezervi prirodnog gasa na svijetu, Iran se suočava s nestašicama koje prisiljavaju vlasti na zatvaranje škola i ureda te pogoršavaju kvalitet zraka tokom zime.
Pad sirijske vlade u Damasku, sada pod kontrolom HTS-a, te oslabljeni Hezbolah i Hamas, ozbiljno ugrožavaju iransku osovinu otpora. Iran se suočava s teškim odlukama, uključujući preispitivanje strategije odvraćanja i potencijalni razvoj nuklearnog programa, dok regionalni uticaj slabi.
Abu Mohamed el-Golani, vođa grupe Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, predvodio je ofanzivu u Siriji koja je dovela do pada predsjednika Bašara al-Asada. Ko je Golani, militant na čiju je glavu stavljena nagrada od 10 miliona dolara?
Učitajte više sadržaja...