Andrej Šari, direktor ruskog servisa Radija Slobodna Evropa, za ‘Zašto?’ objašnjava da li bi dolazak visokih ruskih zvaničnika u BiH, kao što je ovosedmična posjeta Valentine Matvijenko, predsjednice Savjeta Federacija ruskog Parlamenta koja se nalazi na crnoj listi Evropske unije i Sjedinjenih Država, mogao biti naznaka agresivnijeg pristupa Moskve.
- Stil
Obratimo pažnju na tri aspekta ovdje.
Prvi, to je novi stil u ruskoj diplomatiji, odnosno agresivnost i ono što uopšte u civiliziranom svijetu nije baš puno prakticirano između država. U vašem jeziku nema izraza za to, a u ruskom to se zove 'gopnik'.
‘Gopnik’ su gradske siledžije, to su opasni klinci iz nekih betonskih predgrađa, vrlo agresivno se ponašaju, žive na vrlo agresivan način i imaju i svoju muziku.
To je od nekih malih gradskih priča u Rusiji u posljednjih godina izraslo u neki politički stil koji je kopirao Vladimir Putin.
- Nož
On je, kako je poznato, porijeklom iz Petrograda, odrastao je u siromašnoj obitelji i to je tipično mala gradska sredina u velikom gradu, gdje su siromašna djeca tražila način izražavanja.
Taj osobiti jezik sad se pojavio na ruskoj televiziji i kada se govori o vanjskoj politici to je svakodnevna pojava.
Prije godinu dana, ruski predstavnik u New Yorku, u Ujedinjenim nacijama, ‘iznervirao’ je sve kada je rekao američkom predstavniku, 'hajde gledaj me u oči. Ja ću ti sad sve objasniti, ali gledaj me u oči'.
To je takav stil ponašanja da kad imaš nož u džepu, i ako neće da te shvate, ti ćeš iskoristiti svoju priliku.
- Interesi
Da li će doći Matvijenko ili će doći ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i iskoristiti ovaj pogrdni jezik to sada nije ništa novo.
Jer je to novi stil ponašanja koji pokazuje da je Rusija jaka, da ima nož u džepu, da se ne može šaliti sa njom, i to se odnosi i na vanjski svijet i unutar države.
Drugi aspekt je kada jedna Matvijenko dođe negdje i ne bude agresivna, štampa će sutra o tome napisati i postaviti pitanje, ‘kakav je čovjek, ako brani interese svoje države mora biti borbena, ona tamo priča nešto bezveze’, bila ona u Banja Luci, u Sarajevu ili Washingtonu.
- Front
Treći aspekt je da sada Rusija osjeća sebe okružena neprijateljima a sebe vidi kao državu koja brani moral i brani normalan svjetski interes radi civilizacijskog razvoja.
Imamo mi neke braće, čak male, ali za nas dosta bitne, imamo iskustvo i mi im kažemo ‘mi smo vas branili od Turaka’ a sad dolazi jedna nova agresija.
Nije baš slučajno da je ona govorila da je to produžetak onoga što je bilo prije 20 godina kada je zapadni svijet ‘razbio’ Jugoslaviju pa sad završava sklapanje jednog opasnog pojasa.
Tu postoje još neki mali dobri narodi sa kojima možemo da se družimo i oni moraju razumijeti da ova fronta, ova linija borbe, prolazi kroz Balkan na kojem se također kuha ova svjetska politika.
To je otprilike filozofski način na koji sada bilo koji političar koji je blizak Kremlju govori o bilo čemu u svijetu.
- Prijatelji
Ja sam sada pogledao rusku oficijelnu štampu i zanimljiv je ton kojim se piše o posjeti Matvijenko Banja Luci, to je isti ton kao da pišu o posjeti jednoj nezavisnoj državi.
O tome se ne govori, ali čovjek koji ima pameti i razuma razumije da Rusija doživljava Republiku Srpsku kao prijatelja, kao saveznika i kao faktički nezavisnu državu.
Mi smo za Dejton, sve je uredu, ali ako se nešto dogodi znajte da imate prijatelja koji je spreman da razvije sa vama bilo kakvu saradnju na visokom nivou.
Imaš taj osjećaj da se radi o dvije normalne države koje razvijaju svoj odnos i nije to baš slučajno. To znači da će Rusija podržati svoje prijatelje tamo na Balkanu.
- Hram
Sad se jako puno govori o tom hibridnom ratu, i ne znam da li se uopšte razumije o čemu se tu radi, ali jasno je da Rusija sada iskorištava svaku mogućnost da poveća svoj uticaj u Bosni i Hercegovini i širom Balkana.
Recimo ima ova mreža takozvana društvenih organizacija.
Sada ćete imati u Banjaluci od ruskog pravoslavnog društva jedan novi hram, i imaćete još jedno društvo za prijateljstvo.
- Novac
Kroz to curi mali novac, ima tamo mreža ljudi koji na određeni način razumiju šta se događa u svijetu, ima jaka politička podrška, imaju jaki ekonomski projekti, čak ima i odbrambena saradnja kao i sa Srbijom.
To znači da Rusija ima dosta novaca i puno ga ulaže.
Ova mreža je neformalna, ona je stvorena od strane države, ne baš direktno, ali sve to se radi da bi u svakoj sferi života ruski uticaj bio bitan, da bi se znalo da Rusija postoji, šta radi, da nije baš lošija od Amerikanaca i da daje nekakav drugačiji izbor.
Taj izbor je pravoslavni, moralni, historijski, prijateljski a vi birajte šta je za vas bolje.
- Uloga
Za ovo je, po mom mišljenju, razlog broj jedan Ukrajina.
Hibridni rat i hibridna ofanziva počeli su upravo kad je bio raskol sa Ukrajinom, kad je počelo sa Krimom, kad su počeli odnosi između Rusije i Zapad da se pogoršaju.
Prije toga, Rusija nije bila toliko aktivna ni na Balkanu, ni u čitavom pojasu država od Poljske čak do, recimo Makedonije, ali sad imaju rezultate.
To je politika koja možda se slijedi zadnjih pet godina i zbog toga se treba sjetiti kakva je bila ruska uloga početkom devedesetih godina.
- Odlomak
Sjećam se kako se ponašao, recimo, Andrej Kozirjev, koji je bio ruski ministar vanjskih poslova kod Borisa Jeljcina.
Rusija je imala svoje interese, ali trudila se da se taj rat smiri, da igra zajedno i na potpisivanju Dejtona su stajali svi zajedno.
Sada nastoje da to bude drugačija država i nemoguće je kako su ljudi koji se sad ponašaju tako kako se ponašaju imali takvu ulogu prije 25 godina.
Ja bih na to gledao kao na jedan odlomak čitave ove krize, sa izolacijom, sa sankcijama, sa nerazumevanjem ruske politike u svijetu i obrnuto, u kojoj se Rusija sad suprotstavlja i reagira kako može da reagira.
- Bitka
Bosna je bitna zbog toga jer u Evropi nema puno takvih mjesta gdje Rusija ima prirodan uticaj i gdje može da igra na jaku kartu.
Do sada to nije iskorištavala jer je situacija bila drugačija, ali ovakvih slabih tačaka je nekoliko: recimo jedna Moldavija gdje su ruske snage, imate Ukrajinu, imate baltičke republike gdje je velika ruska manjina, imate Balkan, Srbiju i Republiku Srpsku, gde ima (ruskog) gasa i ovih političkih priča o bratstvu i jedinstvu.
Ali u svakom slučaju, to je jedna od jačih tačaka za rusku politiku.
- Slika
I šta sad vidimo?
Rusija pokušava da to iskoristi u sklopu čitavog fronta.
Nije to nekakva izolirana bitka za BiH, BiH tu nije bitna ako govorimo o čitavoj slici onoga što se događa u svijetu.
To je bitka koju Rusija vodi protiv Zapada, na prvom mjestu protiv Sjedinjenih Američkih Država, ali i protiv Zapada uopšte.
I tu Bosna i Hercegovina ima svoje mjesto kao jedna od malih bitaka na čitavom ovom frontu.