Pozivi da Kijev povuče svoje trupe iz dijela Donbasa koji drži i dalje su ključna tačka neslaganja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, usred ubrzanih pregovora i pritiska Sjedinjenih Država za postizanje sporazuma kojim bi se okončao ruski rat protiv Ukrajine.
Status ukrajinske nuklearne elektrane Zaporožje, koju drže ruske snage, još je jedno sporno pitanje, rekao je Zelenski novinarima kasno 11. decembra, nakon razgovora Ukrajine s evropskim saveznicima i američkim zvaničnicima. Takođe je rekao da bi prekid vatre bio neophodan ako se uskoro budu održavali izbori.
Revizija američkog mirovnog plana
Nakon što su Sjedinjene Države predložile mirovni plan od 28 tačaka, za koji kritičari tvrde da je u velikoj mjeri išao u korist Rusiji, Ukrajina i evropske zemlje traže izmjene koje bi sporazum učinile manje jednostranim i, što je ključno, osigurale ukrajinsku bezbjednost od budućih ruskih napada. Kijev je početkom sedmice podnio plan od 20 tačaka.
Čitajte: Donbas i dalje: Teritorijalne prepreke miru u Ukrajini"Američkom timu smo poslali revidiranu verziju okvirnog dokumenta na kojem smo radili. Sadrži 20 ključnih tačaka. Ovo može biti osnova za sve. Čekam povratne informacije iz Amerike", rekao je Zelenski okupljenima, među kojima je bilo više od 30 lidera zemalja "koalicije voljnih".
Iako Rusija daje malo znakova da je spremna da odustane od dugogodišnjih zahtjeva, američki i ukrajinski zvaničnici raspravljaju o detaljima. Zelenski je rekao da je imao "temeljnu" diskusiju sa državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom odbrane Pitom Hegsethom i specijalnim izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom.
Sjedinjene Države predlažu da se ukrajinske trupe povuku iz dobro utvrđenog dijela Donjecke oblasti koji još kontrolišu, rekao je Zelenski, a "kompromis je navodno da ruske trupe neće ući" na to područje, gdje Vašington traži uspostavljanje "slobodne ekonomske zone".
"Ne znaju ko će upravljati tom teritorijom", rekao je Zelenski, dodajući da Rusija to naziva "demilitarizovanom zonom". Takođe je rekao da Ukrajinci treba da imaju riječ o bilo kakvim predloženim teritorijalnim ustupcima, "bilo putem izbora ili referenduma".
Čitajte: Ukrajina traži pravni okvir za izbore pod ratnim stanjem dok SAD pojačava pritisakNakon izvještaja da je američki predsjednik Donald Trump postavio rok do 25. decembra da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog, Zelenski je rekao da Kijevu nije dat čvrst rok, ali da "mislim da su zaista željeli, ili možda još žele, da do Božića znaju potpuno jasno gdje stojimo s ovim sporazumom".
Trump pokušava da posreduje u okončanju ruske invazije na Ukrajinu otkako je preuzeo funkciju u januaru ove godine, ali se suočava s velikim preprekama, uključujući odbijanje ruskog predsjednika Vladimira Putina da pristane na prekid vatre.
Trump je rekao da Sjedinjene Države možda hoće, a možda i neće učestvovati na planiranom sastanku visokih zvaničnika Ukrajine, Francuske, Njemačke i Britanije u Evropi 13. decembra.
"Vidjećemo da li ćemo prisustvovati sastanku", rekao je Trump novinarima u Ovalnoj kancelariji. "Prisustvovaćemo sastanku u subotu u Evropi ako budemo mislili da postoji dobra šansa. Ne želimo da gubimo puno vremena ako budemo mislili da je negativno."
"Predsjednik je izuzetno frustriran s obje strane ovog rata i umoran je od sastanaka samo radi sastanaka", rekla je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt novinarima.
Pitanje da li održati izbore u Ukrajini
O izborima, za koje SAD vrše pritisak da se održe uprkos tome što su zabranjeni pod ratnim stanjem, Zelenski je 11. decembra rekao da će morati biti uspostavljen prekid vatre.
Trump je u intervjuu za Politico objavljenom 9. decembra rekao da je "vrijeme" da se održe izbori, a Zelenski je istog dana – prvi put – izjavio da će tražiti od parlamenta da izradi zakon koji omogućava izbore tokom ratnog stanja. Rekao je da bi glasanje moglo uslijediti za 60 do 90 dana pod uslovom da postoje sigurnosne garancije kako bi se osiguralo da glasanje bude bezbjedno za Ukrajince.
Govoreći za Current Time, Maryna Stavniychuk, ukrajinska pravna ekspertkinja i bivša članica Venecijanske komisije, rekla je da "specifična pitanja poput ratnih i postratnih izbora nisu regulisana izbornim zakonom Ukrajine. Stoga je potreban poseban set zakonskih normi, a to zahtijeva vrijeme".
Kijev mora"tražiti opcije koje, bez kršenja ustava ili dodatnog podrivanja legitimiteta ukrajinske vlade, omogućavaju održavanje izbora", dodala je.
Stanovnici Kijeva imaju različita mišljenja o održavanju izbora u zemlji koja je u ratu.
Jedan stanovnik je rekao da izbori treba da se održe kako bi Ukrajinci "mogli dokazati da li vjeruju Zelenskom".
Druga stanovnica je rekla da se izbori ne bi trebali održavati tokom rata zbog sigurnosnih razloga."Ako dođe do masovnog napada na dan izbora, kako će ljudi glasati", pitala je.
"To bi bilo veoma opasno u smislu civilnih žrtava i ne bi u potpunosti odražavalo volju naroda", dodala je.
Treći sagovornik je rekao da bi održavanje izbora sada "bilo pogrešno trošenje sredstava". "Moramo podržati oružane snage koje štite našu zemlju, a ne trošiti novac na PR", rekao je za Current Time, dodajući da Ukrajini "treba nešto što nas ujedinjuje, a ne nešto što nas dijeli".
Navodeći da je prekid vatre neophodan, Zelenski je možda pokušavao da pozove Rusiju na odgovornost – Putin je neutemeljeno tvrdio da je Zelenski nelegitiman jer izbori nisu održani po rasporedu 2024. –ali je time svaki plan za izbore učinio ranjivim na odbijanje Moskve, osim ako se prije glasanja ne postigne mirovni sporazum.
Uz izvještavanje AFP-a, Reutersa i Axios