Bivši kosovski predsjednik Hashim Thaci i još tri osobe danas su u Hagu, pred Posebnim sudom, proglašeni krivima za ometanje pravosuđa. Riječ je o slučaju koji uključuje utjecanje na svjedoke u postupku za ratne zločine protiv Thacija i trojice drugih bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Thaci je osuđen na 17 mjeseci zatvora. Sudac je utvrdio da je Thaci tijekom posjeta u pritvoru 2023. godine posjetiteljima prenio povjerljive informacije o svjedocima te je putem njih svjedocima proslijedio upute o tome kako trebaju svjedočiti.
Čitajte:
Hashim Thaci osuđen na 17 mjeseci zatvora zbog ometanja pravosuđaUticaj na svjedoke putem zastrašivanja takođe je istaknut u presudi od 16. septembra, kojom su četvorica bivših vođa OVK, Thaci, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi, proglašeni krivima za ratne zločine. Sudije su utvrdili da se postupak odvijao u atmosferi stalnog zastrašivanja, uslijed čega su neki svjedoci povukli iskaze ili promijenili svjedočenja.
U zasebnom predmetu, Specijalni sud prethodno je osudio dvojicu bivših lidera Organizacije ratnih veterana OVK, Hysnija Gucatija i Nasima Haradinaja. Oni su objavili povjerljive dokumente koji su sadržavali podatke o svjedocima te su, između ostalog, proglašeni krivima za zastrašivanje tokom kaznenog postupka.
Zaštita svjedoka u predmetima ratnih zločina već dugo predstavlja izazov za Kosovo.
Još 2011. godine, dok se mandat Tribunala za bivšu Jugoslaviju bližio kraju, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope ukazala je na ubistva nekoliko svjedoka na Kosovu te pozvala kosovske vlasti da donesu zakonodavstvo o zaštiti svjedoka u predmetima koji se tiču ratnih zločina i drugih teških kaznenih djela.
U aprila 2014. Kosovo i EU postigli su dogovor da će Specijalizovana vijeća – poznata kao Specijalni sud – imati sjedište izvan Kosova te da će u njima djelovati međunarodne sudije i osoblje.
Sporazum između Kosova i Holandije iz 2016. godine omogućio je održavanje suđenja u Hagu. Prema navodima Specijalizovanih vijeća, zastrašivanje svjedoka bio je jedan od razloga za odabir Haga. Sud je od samog početka uveo mjere zaštite svjedoka.
Kako su svjedoci zaštićeni u Hagu, a kako na Kosovu?
Specijalizovana vijeća imaju Ured za zaštitu i podršku svjedocima, koji djeluje u sklopu Sekretarijata Suda, a čiji je zadatak pružanje zaštite i podrške svjedocima prije, tokom i nakon svjedočenja. Iz Suda su za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavili da je u pet dosad održanih suđenja za 92 svjedoka, koji su svjedočili u sudnici ili putem video-veze, odobren neki oblik mjere zaštite; međutim, napomenuli su da ne vode detaljnu statistiku o konkretnim vrstama primijenjenih mjera.
Mjere koje su naložile sudije uključivale su, među ostalim, korištenje pseudonima, izmjenu glasa ili slike, uklanjanje imena i identifikacionih podataka iz dokumenata, održavanje svjedočenja na zatvorenim sjednicama te svjedočenje putem video-veze. U nekim slučajevima bilo je dopušteno i prisustvo psihologa tokom svjedočenja.
Čitajte:
Na osnovu kojih dokaza Tužilaštvo tereti Thacija za ometanje pravde?Sud navodi da se, zavisno od okolnosti svakog pojedinog slučaja, mogu primijeniti i druge mjere, budući da se za svakog svjedoka provodi individualna procjena rizika.
"Zaštitne mjere, kada je to potrebno, protežu se i izvan samog svjedočenja te završetka sudskog postupka. Takođe se procjenjuju potencijalni sigurnosni rizici nakon svjedočenja te se poduzimaju odgovarajuće mjere", istaknuo je Sud u odgovoru za RSE.
Potvrđeno je da postoje pravni mehanizmi za saradnju s lokalnim vlastima i drugim državama kako bi se osigurala trajna zaštita svjedoka, uključujući njihovo premještanje na drugu lokaciju. Ipak, Sud je naveo da ne može iznositi detalje o takvim slučajevima.
Na Kosovu je zaštita svjedoka uređena Zakonom o zaštiti svjedoka, donesenim 2011. godine. Taj zakon predviđa mjere koje se poduzimaju prije, tokom i nakon kaznenog postupka u situacijama kada postoji ozbiljna prijetnja životu ili fizičkom i psihičkom zdravlju svjedoka ili članova njegove porodice.
Te mjere uključuju fizičku zaštitu, privremeno premještanje na sigurnu lokaciju, promjenu mjesta stanovanja, zaposlenja ili obrazovne ustanove, promjenu identiteta, kao i financijsku, socijalnu i pravnu podršku.
Uprkos ovim zakonski propisanim mjerama, provođenje je i dalje neadekvatno. Misija OESS-a na Kosovu analizirala je 48 suđenja za ratne zločine u kojima je učestvovalo 138 optuženika, a kojima se bavio Posebni odjel Osnovnog suda u Prištini između 2019. i 2025. godine.
Izvještaj, objavljeno u julu 2026., utvrdilo je značajna kašnjenja, koja proizlaze, između ostalog, iz nepojavljivanja svjedoka na sudu. U svom zaključku, OESS je pozvao na jače zaštitne mjere i efikasniju podršku žrtvama i svjedocima.
Međutim, uticaj zastrašivanja svjedoka proteže se dalje od pukog odgađanja suđenja.
Pritisak javnosti može uticati na svjedoke
Amer Alija iz Centra za humanitarno pravo na Kosovu napominje da je sudska praksa u slučajevima ratnih zločina istaknula nesiguran položaj svjedoka, posebno u suđenjima koja uključuju poznate optuženike.
"Pažnja javnosti, komentari i, u određenim slučajevima, etiketiranje mogu vršiti pritisak na svjedoke", rekao je Alija za RSE. S obzirom na to da su se u prošlosti događali slučajevi otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka, navodi da su ti slučajevi izazvali zabrinutost u vezi s njihovom sigurnošću i sigurnošću članova njihovih porodica.
"Takve situacije mogu uticati na povjerenje u mehanizme zaštite i na spremnost na saradnju s pravosudnim sistemom", kaže on.
Alija napominje da su u aktualnim suđenjima za ratne zločine na Kosovu, u kojima su optuženi pripadnici srpskih snaga, a žrtve su prvenstveno albanski civili, okolnosti možda olakšale svjedocima javno svjedočenje.
Ipak, ističe da se iskustva i osjećaj sigurnosti razlikuju od svjedoka do svjedoka.
"Potrebu za zaštitom treba procijeniti od slučaja do slučaja, što može uključivati, kada je to nužno, skrivanje identiteta svjedoka od javnosti", kaže Alija.
Kazne za ometanje svjedoka
U presudi izrečenoj 17. novembra, Specijalni sud u Hagu proglasio je bivšeg kosovskog predsjednika Hashima Thacija krivim za pokušaj ometanja službenih osoba u obavljanju njihovih dužnosti, kršenje povjerljivosti postupka i nepoštivanje suda. Za ta je kaznena djela osuđen na 17 mjeseci zatvora. Sudija je utvrdio da je Thaci tokom posjeta pritvorskoj jedinici 2023. godine posjetiocima prenio povjerljive informacije o svjedocima tužiteljstva te im dao upute o tome kako trebaju svjedočiti u postupku za ratne zločine. U dva navrata posjetioci su te upute prenijeli svjedocima Rrustemu Mustafi i Bislimu Zyrapiju.
U istom su postupku osuđene još tri osobe, dok je jedan od optuženih oslobođen optužbi.
Ove se presude odnose na djela ometanja pravosuđa u okviru glavnog suđenja Thaciju i drugima za ratne zločine, koje je započelo u aprilu 2023. godine.
U tom je postupku Thaci osuđen na 25 godina zatvora, Kadri Veseli na 18, Rexhep Selimi na 13, a Jakup Krasniqi na 25 godina zatvora. Proglašeni su odgovornima za ratne zločine, uključujući proizvoljno lišavanje slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistva. Sud ih je oslobodio optužbi koje su se odnosile na zločine protiv čovječnosti. Očekuje se žalba na presudu.
Međutim, prilikom čitanja sažetka presude u tom predmetu, sud je primijetio da je nekoliko svjedoka optužbe promijenilo svoje prethodne iskaze. Prema navodima suda, neki su možda osjećali strah ili nisu bili voljni otkriti sve okolnosti zbog zabrinutosti za vlastitu sigurnost i sigurnost članova svojih porodice.
Današnja presuda nije prva osuđujuća odluka koju je donio Specijalni sud zbog ometanja pravosuđa.
U septembru 2020. godine, Hysni Gucati i Nasim Haradinaj, u to vrijeme lideri Organizacije ratnih veterana OVK, došli su u posjed povjerljivih dokumenata povezanih s istragama koje su vodili Posebna istražna radna grupa i Ured specijalnog tužitelja. Te su dokumente objavili tokom konferencija za novinare, televizijskih gostovanja i na društvenim mrežama. Dokumenti su sadržavali imena i osobne podatke svjedoka te potencijalnih svjedoka.
U maju 2022. godine obojica su osuđena na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci. U februaru 2023. godine, Žalbeni sud smanjio im je kazne na četiri godine i tri mjeseca zatvora, uzimajući u obzir vrijeme koje su proveli u pritvoru.
Sud je utvrdio da su Gucati i Haradinaj takođe koristili nazive poput "izdajnici", "špijuni" i "saradnici" kako bi označili svjedoke. Prema mišljenju raspravnog vijeća, cilj tih izjava bio je zastrašiti svjedoke i navesti ih na oklijevanje u saradnji s Tužiteljstvom.