Mogu li 'ljiljani' postati krivično djelo u Republici Srpskoj?

Kada su 1. jula majka i kćerka u Doboju, na zahtjev policije entiteta Republika Srpska, odbile skinuti zastavu Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima sa svog automobila, jedna od njih završila je u policijskoj stanici, a zastava je uklonjena i pocijepana.

Samo dan kasnije, oko pola tri ujutro, policija RS-a pokucala je na vrata Mahiru Mirviću u Kopačima kod Goražda zbog iste zastave koju je istaknuo na balkonu svoje kuće.

U oba slučaja, kao i u više ranije zabilježenih, uslijedile su prekršajne prijave zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira.

Iako nijednim zakonom nisu zabranjene, zastava Republike BiH i zastava Armije Republike BiH godinama su razlog intervencija policije RS-a i prekršajnih prijava protiv građana.

Zastava Republike BiH s ljiljanima bila je službena zastava od 1992. do 1998. godine, a pod njom je BiH priznata i u Ujedinjenim narodima.

Kriminaliziranje 'ljiljana'

Međutim, ako Narodna skupština Republike Srpske usvoji izmjene Krivičnog zakonika, koje je predložila Vlada RS-a, javno isticanje i promoviranje simbola Armije RBIH moglo bi prvi put biti tretirano kao krivično djelo, za koje su predviđene zatvorske kazne do tri godine, odnosno do pet godina ako nastupe teže posljedice.

Prijedlog se odnosi na simbole Armije Republike BiH, ali u dosadašnjoj praksi policije RS-a često nije bilo razlike između zastave Republike BiH i zastave Armije Republike BiH.

Vlada RS-a je osim ovog, utvrdila i Prijedlog kojim se uvodi krivično djelo javnog promoviranja i veličanja ustaštva i ideologije Neovisne države Hrvatske, za šta je predviđena ista kazna kao i u slučaju Armije RBiH.

Čitajte:

Prekršajni nalog zbog isticanja zastave Republike BiH u BanjaluciČiji su ljiljani?

Iz Vlade RS-a navode da se izmjene donose s ciljem "zaštite društva i suzbijanja širenja ideologije koja u javnom prostoru promoviše mržnju i netrpeljivost".

Za advokata Sašu Mehića, koji zastupa majku i kćerku u Doboju, predložene izmjene predstavljaju nastavak prakse u kojoj policija reagira iako ne postoji osnova za to.

"Nemamo nijedan propis koji kaže da je bilo koja od zastava zabranjena. Republika BiH bila je međunarodno priznata država i njena zastava je 1992. godine podignuta ispred sjedišta Ujedinjenih nacija. Ono što nije izričito zabranjeno, dopušteno je", kaže Mehić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

On najavljuje da će u ime žena kojima je pocijepana zastava s automobila podići prijavu protiv policije, navodeći da su koristili prekomjernu silu. Incident je zabilježila jedna od žena i objavila na društvenim mrežama.

"Ono je skinuto nasilnički. Zastava je pocijepana i onakav način je upotreba sile prema njih dvije. Kod majke koja je bila pritvorena, je bila i lakša povreda ruke prilikom privođenja", kaže odvjetnik Mehić.

Dodaje da su ženu željeli zadržati 24 sata, ali da je uspio ispregovarati da bude puštena.

"One nisu željele potpisati prekršajni nalog i platiti kaznu jer nisu učinile ništa pogrešno", ističe Mehić.

Iz MUP-a RS-a su rekli da se osoba inicijala S.H. oglušila o zakonito naređenje policijskog službenika, nakon čega je uhapšena. Naveli su i da je osoba neovlašteno snimala policajce i materijal dijelila na društvenim mrežama, zbog čega je obaviješten i tužitelj Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

Mahir Mirvić iz Kopača kod Goražda također je odbio prihvatiti prekršajni nalog kad mu je policija u noći 2. jula došla pred vrata.

Rekli su mu da zastave s ljiljanima, iako je na balkonu bila i današnja službena zastava BiH, uznemiravaju druge, odnosno remete javni red i mir.

"Napisali su mi kaznu od 100 KM, ali nisam više htio potpisivati. Još mi se ranije dešavalo, kad je fudbalska reprezentacija BiH igrala protiv Italije u martu. Tad sam platio. Sad nisam htio. Ići ću na sudsko odlučivanje", kaže Mirvić za RSE.

Kakav je status zastave s ljiljanima?

Iako ih policija RS-a često poistovjećuju, zastava Republike BiH i ratna zastava Armije Republike BiH nisu isti simboli.

Zastava Republike BiH, bijele boje s plavim štitom i šest zlatnih ljiljana, bila je službena zastava od 1992. do 1998. godine, kada je odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendorpa uvedena sadašnja državna zastava sa žutim trokutom i bijelim zvijezdama, nakon što domaći politički lideri nisu postigli dogovor.

Bh. olimpijci na otvaranju XXV ljetnih olimpijskih igara u Barceloni sa bh. zastavom.

Ratna zastava Armije Republike BiH zadržala je isti štit s ljiljanima, ali sadrži i ukrštene mačeve te natpis "Armija Republike Bosne i Hercegovine".

Iako je policija u RS-u podnosila prekršajne prijave zbog njihovog isticanja, uglavnom se pozivajući na narušavanje javnog reda i mira ili izazivanje nacionalne netrpeljivosti, sudovi u RS-u su u više slučajeva zauzeli stav da isticanje zastave RBiH ne predstavlja ni krivično djelo ni govor mržnje.

Zastava Armije RBiH, 1997 godina

Ustavni sud BiH ranije je ocijenio da zastava RBiH predstavlja nekadašnji državni simbol, koji nije bio prihvatljiv svim narodima, ali nije zabranjeno ili uvredljivo obilježje.

Može li entitet zabraniti simbole koje država priznaje?

Predložene izmjene Krivičnog zakonika RS-a sporne su, kaže stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin, jer simboli Armije RBiH nisu samo historijski simboli, nego su dio institucionalnog i pravnog okvira države BiH kroz Zakon o odbrani i sistem vojnog nasljeđa Oružanih snaga BiH.

Nakon reforme odbrane i uspostavljanja jedinstvenih Oružanih snaga BiH, državnim Zakonom o odbrani uređeno je i pitanje vojnog nasljeđa nekadašnjih vojski.

Zakon predviđa tri pješadijska puka Oružanih snaga BiH, od kojih svaki baštini tradiciju jedne od vojski iz rata, Armije RBiH, Vojske RS-a i Hrvatskog vijeća odbrane.

Zvanična zastava BiH u centru Sarajeva, 2021.

"Drugi pješadijski puk baštini tradiciju Armije RBiH i potpuno legalno koristi njena obilježja i zastavu tokom službenih vojnih ceremonija, uključujući i kasarne na teritoriji Republike Srpske", kaže za RSE stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin.

Zbog toga, dodaje, entitet nema nadležnost da krivičnim zakonom proglašava nezakonitim simbole koje država BiH priznaje kroz vlastiti sistem odbrane.

"Ako bi RS kriminalizirao ta obilježja, došli bismo u paradoksalnu situaciju da pripadnici Oružanih snaga BiH u RS-u nose simbole koje država priznaje, a koje bi entitetski zakon istovremeno mogao tretirati kao osnova za krivično gonjenje", kaže Trlin.

Čitajte:

Ljiljan, šahovnica i trobojka u BiH dozvoljeni, ali nepoželjniKako RS bira šta pamtiti: Selektivni pristup simbolima iz prošlosti

Zašto baš sada?

Predložene izmjene dolaze u trenutku kada su zastave s ljiljanima, nakon više godina, ponovo postale vidljive u javnom prostoru.

Tokom nastupa nogometne reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu, uz službenu državnu zastavu, među navijačima se sve češće mogla vidjeti i zastava RBiH.

Da li je to jedan od razloga zbog kojeg se sada predlaže kriminalizacija simbola Armije Republike BiH, teško je tvrditi, no stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin smatra da tajming nije slučajan.

"Ranije je na tribinama uglavnom dominirala službena zastava BiH. Posljednjih mjeseci navijači su spontano počeli isticati i zastavu Republike BiH, bez ikakvog organizovanog poziva. Dijelom je to povezano i s dijasporom, kojoj je ta zastava važan simbol identiteta", kaže Trlin.

Zastava s ljiljanima na stadionu u Seattleu, tokom Svjetskog nogometnog prvenstva. FIFA je dozvolila navijačima BiH da tokom utakmica bh. tima budu istaknute i nekadašnje zastave BiH.

On smatra da je moguće da je upravo "povratak ljiljana u javni prostor" jedan od razloga zbog kojeg se ovo pitanje sada otvara, ali vjeruje da je riječ o širem političkom kontekstu, koji ima veze s općim izborima zakazanim za oktobar.

"Može biti reakcija na to što su ljiljani ponovo postali vidljiviji, ali meni se prije čini da je riječ o podizanju političkih tenzija uoči izbora. Kampanja nikada nije bila prljavija i ovakve teme često služe mobilizaciji birača", smatra Trlin.

Dodaje da je pokušaj potiskivanja simbola s ljiljanima često imao suprotan efekt.

"Dio građana spontano je počeo isticati zastavu RBiH i kao odgovor na činjenicu da se u sredinama sa srpskom i hrvatskom većinom rijetko mogu vidjeti službena obilježja BiH. Što su se više osporavali ljiljani, to su ih ljudi više počeli isticati", kaže Trlin.

Predložene izmjene izazvale su brojne reakcije političkih stranaka, pravnih stručnjaka i zvaničnika, od kojih su mnogi upozorili da bi mogle biti u koliziji s državnim zakonodavstvom.

Potpredsjednik Federacije BiH Igor Stojanović ocijenio je da je prijedlog kojim se simboli Armije Republike BiH stavljaju u isti kontekst s ustaškim obilježjima pokušaj revizije historije i dodatnog podizanja političkih tenzija uoči izbora.

"Najveći je apsurd staviti zastavu pod kojom je BiH primljena u Ujedinjene nacije i zastavu Armije, koja je bila jedina legalna vojna formacija u tom trenutku, u isti kontekst s ustaškim simbolima", rekao je Stojanović.

Trlin upozorava da bi selektivna zabrana simbola Armije RBiH otvorila i pitanje jednakog tretmana drugih ratnih simbola u drugom entitetu Federaciji BiH.

Smatra da bi se, prema istom principu, moglo postaviti pitanje i entitetskih obilježja ili simbola koji baštine tradiciju Vojske Republike Srpske i HVO-a, što dodatno pokazuje koliko je prijedlog pravno problematičan.

Čitajte:

Da li postoje zabranjene zastave u Bosni i Hercegovini?

Šta ako zakon bude usvojen?

Usvajanje izmjena Krivičnog zakonika u Narodnoj skupštini Republike Srpske ne bi značilo i kraj pravnog procesa.

Zakon bi prije stupanja na snagu mogao biti osporen kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda RS-a, a potom i pred Ustavnim sudom BiH.

"Otvorila bi se mogućnost osporavanja zakona pred Ustavnim sudom BiH, prvenstveno zbog mogućeg kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima, odnosno slobode izražavanja i zabrane diskriminacije", kaže Trlin i ocjenjuje da bi "najizglednije zakon bio osporen".

Konačnu riječ mogao bi imati i Ured visokog predstavnika ako bi procijenio da zakon ugrožava ustavni poredak ili Dejtonski mirovni sporazum.