Sada i zvanično – 25. oktobar 2026. datum je vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji.
Predsednik Aleksandar Vučić saopštio je u sredu, 9. septembra, da raspušta Parlament Srbije i raspisuje izbore.
Na njihovom vanrednom održavanju duže od godinu dana insistiraju studenti koji su nakon pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu predvodili masovne proteste.
Više puta od tada Vučić je najavljivao izbore i okvirne datume.
Za izlazak na birališta 25. oktobra, izbore je raspisao u krajnjem zakonskom roku te će zato i kampanja biti zakonski najkraće moguća - 45 dana.
Građane Srbije očekuju još jedni izbori – predsednički.
Aleksandru Vučiću krajem maja 2027. godine ističe drugi petogodišnji mandat nakon čega više nema prava da bude na čelu države.
Krajem juna ove godine najavio je ranije povlačenje sa predsedničke funkcije. Kako je 27. juna rekao, to su njegovi "poslednji dani i nedelje na mestu predsednika".
Sada odlazak ne pominje.
Umesto toga, početkom septembra saopštio je ambiciju da se vrati na premijersku poziciju, funkciju koju je takođe obavljao u dva mandata i sa nje otišao pre nešto manje od deset godina.
Premijer – predsednik – možda premijer.
Šta po zakonu može, a šta ne?
Sa pozicije predsednika države ne može da bude na listi Srpske napredne stranke za novi izbor poslanika u Skupštini Srbije.
Ipak, ono što može jeste da lista naprednjaka nosi ime Aleksandar Vučić.
Upravo to je vladajuća stranka koristila i na prethodnim izborima. Decembra 2023, SNS je sa koalicionim partnerima u izbornu trku ušla sa izbornom listom pod imenom "Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane".
Parlamentarni izbori Vučića ne obavezuju na ostavku kako bi u kampanji učestvovao.
Nevladina organizacija CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost) koja u Srbiji ima svoju posmatračku misiju, više puta je do sada zahtevala da se ovakva zakonska mogućnost promeni.
CRTA smatra da upravo mogućnost da državni funkcioner "ustupa svoje ime", u startu stvara neravnopravne uslove u izbornoj trci i otvara mogućnost funkcionerskoj kampanji.
Niz vanrednih izbora i Vučićev funkcionerski put
Aleksandar Vučić tokom predizborne kampanje uoči vanrednih parlamentarnih izbora 2023. godine (2. decembar 2023.)
Izbori 25. oktobra biće peti vanredni parlamentarni izbori od 2012. godine kada je SNS došla na vlast.
Naprednjaci su se odlučivali za prevremene izbore iako su uvek imali stabilnu većinu u parlamentu, a u jednom mandatu i ubedljivu.
Nakon što su sa Socijalističkom partijom Srbije formirali Vladu 2012. godine, Aleksandar Vučić bio je na funkciji prvog potpredsednika Vlade u kabinetu premijera Ivice Dačića, lidera socijalista.
Manje od dve godine kasnije, marta 2014, održani su vanredni izbori nakon kojih je Vučić postao premijer.
Već 2016. još jedni vanredni izbori. Održani su 24. aprila, Vlada je formirana u avgustu, Vučić je ponovo premijer. Ali ne zadugo.
On se 2017. kandiduje za predsednika Srbije, za funkciju koju je do tada pet godina obavljao Tomislav Nikolić.
Skupštinski saziv konstituisan nakon izbora 2016. godine, jedini je u poslednih više od 14 godina koji je radio pun četvorogodišnji mandat.
Redovne izbore 2020. bojkotovala je većina opozicionih stranaka zbog čega su naprednjaci u parlamentu imali ubedljivu većinu – 188 od 250 poslaničkih mesta.
Većina drugih stranaka koja je ušla u tadašnji saziv, bile su stranke koje sarađuju sa naprednjacima kao što je koalicija oko SPS i izborna lista Aleksandra Šapića, sadašnjeg gradonačelnika Beograda.
Ovaj saziv takođe je radio pola mandata jer su naredni vanredni izbori održani 2022. godine. Vučić je i dalje bio predsednik Srbije u svom prvom mandatu.
Ipak, ni tada se poslanici nisu dugo zadržali u poslaničkim klupama. Godinu dana kasnije, decembra 2023, raspisani su novi izbori. Reč je o aktuelnom sazivu Skupštine Srbije.
Kako će opet na premijersko?
Za razliku od predsedničke funkcije koja je ograničena na dva petogodišnja mandata, premijerska to ne podrazumeva.
Zakonski – Vučić može da se vrati u zgradu Vlade Srbije kao premijer.
Tehnički, postoje određeni preduslovi. Najpre da njegova koalicija ponovo osvoji većinu na izborima, dovoljnu da formira Vladu.
Ako osvoje, za realizaciju ideje da bude premijer najpre će, nakon konstituisanja Skupštine, morati da podnese ostavku na predsedničku funkciju.
Umesto njega funkciju predsednika obavljaće novoizabrani predsednik parlamenta.
Prema zakonu, predsednik države predlaže mandatara za sastav nove Vlade nakon konsultacija sa parlamentarnim strankama.
Ali, u slučaju Vučića za mandatara, to će nakon što podnese ostavku na funkciju predsednika države, učiniti predsednik Skupštine.
Drugi predsednički mandat Aleksandra Vučića počeo je 31. maja 2022. godine polaganjem zakletve i tu dužnost po zakonu može da obavlja najkasnije do kraja maja 2027.
Ukoliko Vučić podnese ostavku pre isteka mandata, rok za raspisivanje predsedničkih izbora je 90 dana.
Čitajte:
U kakvim uslovima će se održati parlamentarni izbori u Srbiji?'Kampanja pre raspisivanja'
Predstojeći parlamentarni izbori dolaze godinu i četiri meseca nakon što su njihovo vanredno raspisivanje zatražili studenti koji su duže od godinu dana predvodili masovne antivladine proteste.
Nakon pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra 2024, akademci na univerzitetima širom Srbije počeli su da blokiraju fakultete zahtevajući krivičnu i političku odgovornost za nesreću u kojoj je nastradalo 16 ljudi.
Blokade su prerasle u proteste, a priključio im se veliki broj građana.
Čitajte:
Da li će 'šatorska kampanja' pomoći Vučiću da sačuva vlast?Studentski pokret zatražio je u maju 2025. vanredne izbore. Predsednik Srbije od tada ih je najavljivao u različitim terminima i stalno pomerao rokove.
Dan uoči raspisivanja izbora, organizacija Crta ocenila je da je "vladajuća većina držala celo društvo u stanju nervoze i neizvesnosti u vezi s raspisivanjem izbora".
Sam Vučić, raspisujući izbore 9. septembra, rekao je da su "velike turbulencije na domaćoj političkoj sceni" koje su, "uz mešanje stranih sila dovele do nemira, nereda i podeljenog društva".
"Da nije ovakvih tenzija, svakako ne bi bili potrebni izbori", ocenio je.
Šta dalje?
Studenti su najavili ulazak u izbornu utakmicu.
Tehnički, izbornu listu može da podnese politička stranka upisana u Registar političkih stranaka, koalicija političkih stranaka ili samostalno grupa građana.
Udruženja građana ili pokreti mogu se kandidovati na izborima samo ukoliko se za konkretne izbore registruju kao grupa građana ili politička stranka.
Za podnošenje izborne liste na parlamentarnim izborima potrebno je najmanje 10.000 pisanih izjava birača koji podržavaju izbornu listu.
A krajnji rok za podnošenje izbornih lista je 4. oktobar.
Do izbora nove Skupštine Srbije, aktuelna Vlada biće u tehničkom mandatu tokom kojeg ne može da usvaja zakone i odluke, osim ukoliko za to ne postoji poseban interes države.