Nedovoljno razvijena infrastruktura, neriješeni svojinsko-pravni odnosi, restitucija i eksproprijacija, nepostojanje jasne planske dokumentacije, loša primjena već usvojenih zakona, sporo dobijanje raznih dozvola, nemogućnost slobodnog ulaska stranaca u Crnu Goru i kratkoća roka važenja radnih dozvola za strance, glavne su prepreke za uspješnije privlačenje stranih investicija.
Prema ocjeni same Vlade, njihov priliv je, samo tokom prošle godine, mogao biti za skoro 200 miliona veći. Ova cifra se odnosi na pojedine investicione projekte koji su zbog ovih otežavajućih okolnosti usporene, što znači da bi, ako bi bilo moguće uračunati i projeke od kojih su obeshrabreni investitori odustali i prije nego što su ih počeli, ta cifra bila značajno veća.
Imajući te činjenice u vidu, teško je očekivati da će se ostvariti vladin cilj naveden u Strategiji za privlačenje stranih direktnih investicija do 2015., u kom se navodi plan da se u trogodišnjem periodu privuče milijardu i 600 miliona stranih ulaganja.
Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta i član skupštinskog Odbora za ekonomiju Nebojša Medojević smatra da u spisak najvećih biznis barijera Vlada nije uključila glavnu prepreku stvaranja dobre poslovne klime u Crnoj Gori:
"Korupcija kao rašireni, sistematski fenomen u Crnoj Gori, od lokalne samouprave pa do vrha izvršne vlasti, tužilaštva, sudova, pravosuđa je glavni razlog zbog kojeg ozbiljni investitori, oni koji žele da ulože u realni sektor da otvore fabrike i radna mjesta u firmama gdje će nešto proizvoditi i izvoziti iz Crne Gore koristeći naše prirodne resurse i naše ljude, zaista ne žele da ulažu u Crnu Goru upravo zbog ovog problema, takođe i nerazjašnjenih vlasničkih odnosa, posebno na primorju. Tamo se razvila posebna klijentelističko-korupcionaška mreža između ljudi u lokalnim samoupravama, ljudi koji odobravaju građevinske dozvole, katastara, lokalnih kriminalnih organizacija, bezbjednosnih službi. Tu svaki ozbiljan investitor odmah bude odbijen bez šanse da na jedan normalan način, kako se to radi u ozbiljim zemljama, završi svoj posao", navodi Medojević.
"Biznis barijera je bilo, a biće ih i u budućnosti", kaže ekonomski savjetnik u Montenegro biznis alijansi, Zoran Vulević, koji navodi da je danas stanje bolje nego prije nekoliko godina, ali da se posao na uklanjanju biznis barijera mora nastaviti.
"To je pitanje i danas itekako otvoreno. Ima osnova da se Vlada i svi relevantni subjekti angažuju kako bi se ove biznis barijere dalje eliminisale, kako bi se dalje uticalo na stvaranje što povoljnijeg ambijenta za razvoj biznisa u Crnoj Gori i što većeg interesovanja stranih investitora da ulažu u Crnu Goru", ocjenjuje Vulević.
Tjeranje bankara
Vulević je komentarisao i vladin podatak da je prošle godine moglo biti bar 200 miliona stranih direktnih investicija više:
"To je podatak koji ne može da raduje i to je podatak koji mora da upozori i pokrene sve relevantne faktore. Mi imamo određenih problema i danas, i danas je prisutna sporost administracije, i danas imamo komplikovane procedure kao i još neke stvari koje utiču na poslovni ambijent , odnosno na interesovanje za ulaganja u Crnoj Gori", napominje Vulević.
Usred aktuelizacije problematike u vezi sa stranim direktnim investicijama, odnosno, pitanja odnosa prema stranim investitorima, objavljena je i informacija o oduci bjelopoljskog Privrednog suda, kojom će ovdašnji ogranak mađarske OTP banke desetominutno kašnjenje njihovih advokata možda koštati skoro 80 miliona eura.
Privredni sud u Bijelom Polju je u srijedu donio rješenje kojim se smatra da je OTP banka povukla tužbu za prijavu oko 77,5 miliona eura potraživanja od firme Vektra Jakić u stečaju koja je vlasništvo domaćeg tajkuna Dragana Brkovića, zato što se OTP-ovi pravni zastupnici nijesu pojavili u terminu zakazanog ročišta. Nije vrijedilo ni to što su advokati sudiju pozvali telefonom i zamolili da sačeka desetak minuta zbog zastoja u saobraćaju.
Funkcioner Demokratskog fronta Nebojša Medojević kaže da su upravo strani bankari prilično nezadovljni situacijom u Crnoj Gori.
"To što je bilo investicija, bar najveći dio upravo je bilo u bankarskom sektoru, ako ne računamo ovaj naduvani balon nekretnina koji je više služio za pranje novca. Bankari su posebno nezadovoljni odnosom Centralne banke, sa privilegovanim položajem Prve banke koja ima poseban tretman od strane regulatora Da ne govorim o problemima koje imaju neke banke da naplate svoje kredite i činjenice da Privredni sud tužilaštvo i sudovi štite domaće tajkune. Imali smo slučaj dugogodišnjeg suđenja CKB banke sa komapnijom Vektra gdje oni stalno šalju izvještaje i reagovali su predstavnici mađarske države i mađarske vlade jer su ogroman novac iz CKB-a izvukli kroz kreditne aranžmane Dragan Brković, Panto market i mnogi drugi slični crnogorski tajkuni", zaključuje Medojević.
Prema ocjeni same Vlade, njihov priliv je, samo tokom prošle godine, mogao biti za skoro 200 miliona veći. Ova cifra se odnosi na pojedine investicione projekte koji su zbog ovih otežavajućih okolnosti usporene, što znači da bi, ako bi bilo moguće uračunati i projeke od kojih su obeshrabreni investitori odustali i prije nego što su ih počeli, ta cifra bila značajno veća.
Imajući te činjenice u vidu, teško je očekivati da će se ostvariti vladin cilj naveden u Strategiji za privlačenje stranih direktnih investicija do 2015., u kom se navodi plan da se u trogodišnjem periodu privuče milijardu i 600 miliona stranih ulaganja.
Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta i član skupštinskog Odbora za ekonomiju Nebojša Medojević smatra da u spisak najvećih biznis barijera Vlada nije uključila glavnu prepreku stvaranja dobre poslovne klime u Crnoj Gori:
"Korupcija kao rašireni, sistematski fenomen u Crnoj Gori, od lokalne samouprave pa do vrha izvršne vlasti, tužilaštva, sudova, pravosuđa je glavni razlog zbog kojeg ozbiljni investitori, oni koji žele da ulože u realni sektor da otvore fabrike i radna mjesta u firmama gdje će nešto proizvoditi i izvoziti iz Crne Gore koristeći naše prirodne resurse i naše ljude, zaista ne žele da ulažu u Crnu Goru upravo zbog ovog problema, takođe i nerazjašnjenih vlasničkih odnosa, posebno na primorju. Tamo se razvila posebna klijentelističko-korupcionaška mreža između ljudi u lokalnim samoupravama, ljudi koji odobravaju građevinske dozvole, katastara, lokalnih kriminalnih organizacija, bezbjednosnih službi. Tu svaki ozbiljan investitor odmah bude odbijen bez šanse da na jedan normalan način, kako se to radi u ozbiljim zemljama, završi svoj posao", navodi Medojević.
"Biznis barijera je bilo, a biće ih i u budućnosti", kaže ekonomski savjetnik u Montenegro biznis alijansi, Zoran Vulević, koji navodi da je danas stanje bolje nego prije nekoliko godina, ali da se posao na uklanjanju biznis barijera mora nastaviti.
"To je pitanje i danas itekako otvoreno. Ima osnova da se Vlada i svi relevantni subjekti angažuju kako bi se ove biznis barijere dalje eliminisale, kako bi se dalje uticalo na stvaranje što povoljnijeg ambijenta za razvoj biznisa u Crnoj Gori i što većeg interesovanja stranih investitora da ulažu u Crnu Goru", ocjenjuje Vulević.
Tjeranje bankara
Vulević je komentarisao i vladin podatak da je prošle godine moglo biti bar 200 miliona stranih direktnih investicija više:
"To je podatak koji ne može da raduje i to je podatak koji mora da upozori i pokrene sve relevantne faktore. Mi imamo određenih problema i danas, i danas je prisutna sporost administracije, i danas imamo komplikovane procedure kao i još neke stvari koje utiču na poslovni ambijent , odnosno na interesovanje za ulaganja u Crnoj Gori", napominje Vulević.
Usred aktuelizacije problematike u vezi sa stranim direktnim investicijama, odnosno, pitanja odnosa prema stranim investitorima, objavljena je i informacija o oduci bjelopoljskog Privrednog suda, kojom će ovdašnji ogranak mađarske OTP banke desetominutno kašnjenje njihovih advokata možda koštati skoro 80 miliona eura.
Privredni sud u Bijelom Polju je u srijedu donio rješenje kojim se smatra da je OTP banka povukla tužbu za prijavu oko 77,5 miliona eura potraživanja od firme Vektra Jakić u stečaju koja je vlasništvo domaćeg tajkuna Dragana Brkovića, zato što se OTP-ovi pravni zastupnici nijesu pojavili u terminu zakazanog ročišta. Nije vrijedilo ni to što su advokati sudiju pozvali telefonom i zamolili da sačeka desetak minuta zbog zastoja u saobraćaju.
Funkcioner Demokratskog fronta Nebojša Medojević kaže da su upravo strani bankari prilično nezadovljni situacijom u Crnoj Gori.
"To što je bilo investicija, bar najveći dio upravo je bilo u bankarskom sektoru, ako ne računamo ovaj naduvani balon nekretnina koji je više služio za pranje novca. Bankari su posebno nezadovoljni odnosom Centralne banke, sa privilegovanim položajem Prve banke koja ima poseban tretman od strane regulatora Da ne govorim o problemima koje imaju neke banke da naplate svoje kredite i činjenice da Privredni sud tužilaštvo i sudovi štite domaće tajkune. Imali smo slučaj dugogodišnjeg suđenja CKB banke sa komapnijom Vektra gdje oni stalno šalju izvještaje i reagovali su predstavnici mađarske države i mađarske vlade jer su ogroman novac iz CKB-a izvukli kroz kreditne aranžmane Dragan Brković, Panto market i mnogi drugi slični crnogorski tajkuni", zaključuje Medojević.