Vlada Crne Gore nastavlja trend zavlačenja ruke u džepove građana. Pošto je u prethodnih godinu dana dažbine neprestano povećavala, sada namjerava da smanjuje penzije i plate u javnom sektoru.
Novi zakon o zaradama bi mogao dovesti do smanjenja penzija i plata u državnoj administraciji. Naime, Vlada razmatra mogućnost da se rast plata i penzija veže za manjak u državnoj kasi čime bi se, navodno, smanjio javni dug.
Ova mjera, ako bude uvedena, imaće višestruke implikacije: pored uticaja na budžetski deficit i dodatnog pada već veoma niskog životnog standarda značajnog broja građana, smanjenje penzija i, naročito, plata državnim službenicima bi razgnijevilo ovaj dio biračkog tijela za koji važi da je dominantno naklonjen partijama vladajuće koalicije, Demokratskoj partiji socijalista i Socijaldemokratskoj partiji, koja se, kao manja članica, već duže vrijeme konfrontira sa većom DPS, a jedna od tačaka sporenja je i Vladin predlog rebalansa budžeta koji SDP nije htjela da podrži.
Dio javnosti, donošenje novog zakona o zaradama, vidi upravo kao jednu od mjera pomoću kojih Vlada želi da bez rebalansa pregura do naredne godine. Zanimljivo je da se izrade novog zakona nije prihvatilo Ministarstvo finansija, već je on povjeren socijaldemokrati, potpredsjedniku Vlade i Vujici Lazoviću, što se može čitati kao pokušaj DPS-a da amortizuje nezadovoljstvo biračkog tijela i negativne efekte nepopularnih mjera prebaci na partiju zbog koje nije usvojen rebalans budžeta.
Drugi efekat je ekonomski. Smanjenje plata i penzija se razmatra zbog očekivanja da će povoljno uticati na budžet, odnosno, smanjenje javnog duga. Međutim, mogući su i kontraefekti.
"U slučajevima kada slabi paltežna moć građana i padom potrošnje padaju i prihodi od poreza, a to su oni proizvodi i usluge kojih će se građani sa nižim zaradam sve više odricati. Dakle, tu treba računati da će doći do jedne rupe u onom djelu gdje bi trebalo da budu akumulirana sredstva od poreskih prihoda. Ddakle, svako smanjenje zarada i nije zapravo garant da će se u budžetu akumulirati neka sredstva, odnosno da će država nešto uštedjeti. Jer tu razliku koju uštedi, zapravo, izgubiće na nekom drugom jestu, možda i višestruko od nemogućnosti naplate poreza od potrošnje i drugih izvora koji su prateće pojave onoga što znači pad kupovne moći građana", ocjenjuje ekonomska analitičarka, Ana Nives Radović.
U kabinetu potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića u srijedu nije bilo moguće dobiti izjavu u vezi izrade novog zakona o zaradama kojim bi bile smanjene penzije i plate u javnom sektoru. U Vladi nam je objašnjeno da je na tu temu preuranjeno govoriti jer je radna grupa tek počela rad, te da osnovna namjera, navodno, nije smanjenje plata već eliminacija raznih nelogičnosti i disbalansa.
Opozicija negoduje
U Socijalističkoj narodnoj partiji SNP nude svoj prijedlog zakona s početka godine i tvrde da u budžetu postoji prostor za uštede, a da se ne dira u zarade i penzije.
"Podsjetiću da sam u ime kluba SNP-a još u februaru podnio prijedlog zakona o limitiranju najviše zarade u Crnoj Gori u javnom sektoru gdje smo predvidjeli da ta zarada bude najviše tri puta veća od prosječne. Da je bilo volje da se tada usvoji taj prijedlog zakona uštede bi za ovih pola godine bile višemilionske. Svaki prijedlog vlade koji dođe ne može ići protiv stečenih prava, odnosno ne može ići u pravcu smanjenja zarada odnosno penzija. Mi smatramo da na poziciji diskrecione potrošnje u budžetu, dakle za materijal i usluge ima dovoljno rezervi da se ne ide na smanjenje plata i penzija", kazao je funkcioner SNP-a, Aleksandar Damjanović.
Treći efekat eventualnog smanjenja penzija i zarada u javnom sektoru je socijalni.
Životni standard većine građana koji je na već veoma niskom nivou, bio bi dodatno ugrožen naročito kada se uzmu u obzir Vladini potezi u prethodnih godinu dana.
Nakon takse od jednog eura mjesečno za svaki strujomer, mobilni telefon i kablovski risiver, povećanja poreza na zarade, a onda i PDV-a, penzioner bi smanjenje njihovih primanja doživjeli kao završni udarac.
Predsjednik Udruženja za zaštitu penzionera, Vojo Vuletić navodi:
"To je izazov za neku socijalnu revoluciju koju ovaj režim izaziva takvim načinom ekonomske politike, a upravo je jasno da je njihovo neznanje i nerad svih ovih 20 godina dovelo zemlju u ovakav ekonomski polažaj. Oni su sve to vrijeme samo razmišljali kako da postanu što veći bogataši na račun naroda i države, a nijesu vodili računa ni o razvoju, ni o državi ni o standardu građana. Jednostavno im je preokupacija bila da stvore što veće bogatstvo za sebe i svoju najbližu okolinu".
Novi zakon o zaradama bi mogao dovesti do smanjenja penzija i plata u državnoj administraciji. Naime, Vlada razmatra mogućnost da se rast plata i penzija veže za manjak u državnoj kasi čime bi se, navodno, smanjio javni dug.
Ova mjera, ako bude uvedena, imaće višestruke implikacije: pored uticaja na budžetski deficit i dodatnog pada već veoma niskog životnog standarda značajnog broja građana, smanjenje penzija i, naročito, plata državnim službenicima bi razgnijevilo ovaj dio biračkog tijela za koji važi da je dominantno naklonjen partijama vladajuće koalicije, Demokratskoj partiji socijalista i Socijaldemokratskoj partiji, koja se, kao manja članica, već duže vrijeme konfrontira sa većom DPS, a jedna od tačaka sporenja je i Vladin predlog rebalansa budžeta koji SDP nije htjela da podrži.
Dio javnosti, donošenje novog zakona o zaradama, vidi upravo kao jednu od mjera pomoću kojih Vlada želi da bez rebalansa pregura do naredne godine. Zanimljivo je da se izrade novog zakona nije prihvatilo Ministarstvo finansija, već je on povjeren socijaldemokrati, potpredsjedniku Vlade i Vujici Lazoviću, što se može čitati kao pokušaj DPS-a da amortizuje nezadovoljstvo biračkog tijela i negativne efekte nepopularnih mjera prebaci na partiju zbog koje nije usvojen rebalans budžeta.
Drugi efekat je ekonomski. Smanjenje plata i penzija se razmatra zbog očekivanja da će povoljno uticati na budžet, odnosno, smanjenje javnog duga. Međutim, mogući su i kontraefekti.
"U slučajevima kada slabi paltežna moć građana i padom potrošnje padaju i prihodi od poreza, a to su oni proizvodi i usluge kojih će se građani sa nižim zaradam sve više odricati. Dakle, tu treba računati da će doći do jedne rupe u onom djelu gdje bi trebalo da budu akumulirana sredstva od poreskih prihoda. Ddakle, svako smanjenje zarada i nije zapravo garant da će se u budžetu akumulirati neka sredstva, odnosno da će država nešto uštedjeti. Jer tu razliku koju uštedi, zapravo, izgubiće na nekom drugom jestu, možda i višestruko od nemogućnosti naplate poreza od potrošnje i drugih izvora koji su prateće pojave onoga što znači pad kupovne moći građana", ocjenjuje ekonomska analitičarka, Ana Nives Radović.
U kabinetu potpredsjednika Vlade Vujice Lazovića u srijedu nije bilo moguće dobiti izjavu u vezi izrade novog zakona o zaradama kojim bi bile smanjene penzije i plate u javnom sektoru. U Vladi nam je objašnjeno da je na tu temu preuranjeno govoriti jer je radna grupa tek počela rad, te da osnovna namjera, navodno, nije smanjenje plata već eliminacija raznih nelogičnosti i disbalansa.
Opozicija negoduje
U Socijalističkoj narodnoj partiji SNP nude svoj prijedlog zakona s početka godine i tvrde da u budžetu postoji prostor za uštede, a da se ne dira u zarade i penzije.
Aleksandar Damjanović
"Podsjetiću da sam u ime kluba SNP-a još u februaru podnio prijedlog zakona o limitiranju najviše zarade u Crnoj Gori u javnom sektoru gdje smo predvidjeli da ta zarada bude najviše tri puta veća od prosječne. Da je bilo volje da se tada usvoji taj prijedlog zakona uštede bi za ovih pola godine bile višemilionske. Svaki prijedlog vlade koji dođe ne može ići protiv stečenih prava, odnosno ne može ići u pravcu smanjenja zarada odnosno penzija. Mi smatramo da na poziciji diskrecione potrošnje u budžetu, dakle za materijal i usluge ima dovoljno rezervi da se ne ide na smanjenje plata i penzija", kazao je funkcioner SNP-a, Aleksandar Damjanović.
Treći efekat eventualnog smanjenja penzija i zarada u javnom sektoru je socijalni.
Životni standard većine građana koji je na već veoma niskom nivou, bio bi dodatno ugrožen naročito kada se uzmu u obzir Vladini potezi u prethodnih godinu dana.
Nakon takse od jednog eura mjesečno za svaki strujomer, mobilni telefon i kablovski risiver, povećanja poreza na zarade, a onda i PDV-a, penzioner bi smanjenje njihovih primanja doživjeli kao završni udarac.
Predsjednik Udruženja za zaštitu penzionera, Vojo Vuletić navodi:
"To je izazov za neku socijalnu revoluciju koju ovaj režim izaziva takvim načinom ekonomske politike, a upravo je jasno da je njihovo neznanje i nerad svih ovih 20 godina dovelo zemlju u ovakav ekonomski polažaj. Oni su sve to vrijeme samo razmišljali kako da postanu što veći bogataši na račun naroda i države, a nijesu vodili računa ni o razvoju, ni o državi ni o standardu građana. Jednostavno im je preokupacija bila da stvore što veće bogatstvo za sebe i svoju najbližu okolinu".