Vijeće sigurnosti UN-a o situaciji u BiH, SAD kaže da treba prenijeti odgovornost na lokalne lidere

Sjednica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o situaciji u BiH, 12. 5. 2026.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda raspravlja u utorak o stanju u Bosni i Hercegovini na redovitoj polugodišnjoj sjednici održanoj u trenutku kada je visoki predstavnik Christian Schmidt najavio povlačenje s dužnosti.

Predstavnica Sjedinjenih Američkih Država pri UN-u Dorothy Shea kazala je da Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH "nikad nije trebao biti trajna institucija" kazavši kako sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere.

Zemjenik stalnog predstavnika Ujedinjene Kraljevine James Kariuki izrazio je podršku visokom predstavniku uključujući i njegovim ovlastima da mijenja zakone i smjenjuje izabrane dužnosnike.

Na početku sjednice obratio se visoki predstavnik Christian Schmidt nakon što se zamjenica ruskog ambasadora pri UN-u Anna Evstigneeva usprotivila, no Geng Shuang, predstavnik Kine koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti, odobrio je njegovo prisustvo.

"Međunarodna zajednica se jedno vrijeme fokusirala na tzv. domaća rješenja, ali ona nisu donijela pomak", kazao je Schmidt u svom obraćanju.

Pored ostalog, kazao je kako lideri entiteta Republika Srpska nastavljaju propitivati teritorijalnu cjelovitost i podrivaju stabilnost BiH. Kazao je i kako se otvoreno glorificiraju ratni zločinci, dok problemi "strukturalne diskriminacije" koji sprječavaju povratak izbjeglih"

Podsjetio je kako je nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koje će omogućiti poštenije izbore. Kao jedan od problema je istaknuo pitanje državne imovine koje onemogućuje ekonomski razvoj zemlje.

Schmidt je dan ranije, 11. maja, zvanično potvrdio kako odlazi s pozicije nakon gotovo pet godina mandata "iz osobnih razloga", ali i da će na toj poziciji ostati do imenovanja nasljednika kojeg bi trebalo predložiti Vijeće za provedbu mira u BiH, kojeg čine SAD, Turska, Japan i više članica EU-a.

Čitajte:

Da li Kristijan Šmit napušta OHR zbog neslaganja sa međunarodnim partnerima?

Rusija je od Schmidtovog imenovanja 2021. godine stala na stranu vlasti u entitetu Republika Srpska i nije priznavala Schmidta kao visokog predstavnika u BiH tvrdeći da ga je moralo potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, što je bio slučaj s prethodnicima, i u tome je imala podršku Kine kao druge stalne članice ovog najvišeg tijela UN-a.

Moskva i Peking se zalažu za zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH. Schmidt je pred Vijećem sigurnosti UN-a kazao da je obavijestio PIC o svojoj ostavci kako bi mogli imenovati novog visokog predstavnika.

Visoki predstavnik Christian Schmidt upozorio je, predstavljajući svoje izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a, da institucije BiH ostaju blokirane političkim sporovima i secesionističkom retorikom, ocijenivši ukupnu sigurnosnu situaciju u zemlji stabilnom, ali krhkom.

U Schmidtovom izvješću, koje obuhvaća razdoblje od 16. oktobra 2025. do 15. aprila 2026., navodi se da neslaganja oko Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine i dalje otežavaju funkcioniranje državnih institucija, dok je uloga vojne misije Europske unije (EUFOR) i dalje "relevantna i opravdana".

Vijeće sigurnosti UN je 31. oktobra 2025. produžilo izvršni mandat Misije EUFOR Althea u BiH za još jednu godinu.

Schmidt je institucionalnu paralizu izdvojio kao jedan od glavnih izazova u zemlji, posebno ukazujući na ponavljane blokade rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Naglasio je i neriješeno pitanje državne imovine čije raspolaganje je u BiH zabranjeno dulje od 20 godina, otkad je zakon o tome nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.

"Kako ulazimo u četvrto desetljeće našeg angažmana, institucije stvorene kako bi omogućile funkcioniranje zemlje kao suverene države drže se kao taoci aktera koji nastoje ojačati poddržavne institucije, prvenstveno u Republici Srpskoj", naveo je Schmidt.

Schmidt je upozorio na politički motivirane opstrukcije rada drugih institucija, uključujući Ustavni sud BiH, u kojem nisu imenovana dva suca iz Republike Srpske, te istaknuo da je BiH do kraja 2025. godine bila na privremenom financiranju jer državni proračun nije bio usvojen što se ponavlja i ove godine.

Schmidt je upozorio i na financijske poteškoće koje pogađaju institucije obrambenog i sigurnosnog sektora, javni servis BHRT te državne kulturne ustanove, dok su među ključnim problemima navedeni i korupcija, neriješeno pitanje državne imovine te pravosudne blokade.

Schmidt se osvrnuo i na pozive na uspostavu "trećeg (hrvatskog) entiteta" nakon konferencije održane početkom mjeseca u Zagrebu, uz ocjenu da takvi narativi predstavljaju pokušaj daljnje etničke podjele zemlje i podrivanja njezina multietničkog karaktera.

Schmidt je također upozorio da nedavne izjave Milorada Dodika upućuju na povratak otvorenijoj secesionističkoj retorici, unatoč ranijim potezima vlasti Republike Srpske kojima su povučeni sporni zakoni usmjereni protiv ustavnoga poretka BiH.

Zamjenik stalnog predstavnika Ujedinjene Kraljevine pri UN-u James Kariuki zahvalio se Schmidtu na služni i kazao kako će PIC pokrenuti izbor novog visokog predstavnika.

Kazao je i da je ključno da visoki predstavnik koristi svoje ovlasti, uključujući i tzv. Bonnske ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje dužnosnike izrazivši mu potporu.

"Kad je demokracija pod napadom, ključno je da međunarodna zajednica reagira. U izbornoj godini je to posebno važno", kazao je Kaiuki.

Dodao je da budućnost BiH ne može biti talac politika podjela.

"Takva retorika i pozivi na secesiju i treći entitet su opasni i pozivamo sve lidere da se suzdrže od toga. Puno poštivanje Daytona je ključno", kazao je Kariuki.

Zenon Mukongo Ngay, predstavnik Demokratske Republike Konga, koji je nestalna članica UN-a, kazao je da Vijeće sigurnosti UN treba biti potpuno uključeno kad se govori o situaciji u BiH i regiji Zapadnog Balkana.

"Podržavamo konstruktivan dijalog u BiH. Vjerujemo da mir u BiH ne može biti ograničeno samo na odsustvo sukoba, već i na vladavinu prava, pravdu i pomirenje, slobodu medija, toleranciju, socijalnu koheziju i institucionalnu stabilnost", kazao je pored ostalog Ngay pozvavši na jačanje regionalne suradnje te izrazio podršku teritorijalnom integritetu, suverenitetu i cjelovitosti BiH.

Dorothy Shea, stalna predstavnica SAD-a, kazala je na početku kako su vlasti u entitetu Republika Srpska (RS) povukle sporne zakone te, pored ostalog, kako se Milorad Dodik povukao s mjesta predsjednika RS-a.

"OHR nikad nije trebao biti trajna institucija. Sljedeći visoki predstavnik treba prenijeti odgovornosti na lokalne lidere. Jednog dana neće biti potrebe za takvom ulogom. BiH treba biti suverena država gdje će lokalni lideri donositi odluke, a ne da postoji diktat sa strane", kazala je Shea.

Zahvalila se Christianu Schmidtu na njegovom mandatu i kazala kako će kandidate za budućeg visokog predstavnika vrjednovati na osnovu njihovih postignuća kazavši kako je imperativ da se novo imenovanje završi do kraja juna.

"Ovo nije pobjeda ili gubitak bilo koje strane, već kraj jedne i početak nove faze u BiH gdje se nove mogućnosti otvaraju za BiH.