Predsjedništvo BiH je na vanrednoj sjednici razmatralo slučaj Viaduct u kojem je istoimena slovenačka firma tužila BiH zbog toga što je Vlada entiteta Republika Srpska jednostrano raskinula ugovora o koncesiji, koji se odnosio na izgradnju hidroenergetskog sistema na rijeci Vrbas.
Sporazumom između Vijeća ministara BiH i Vlade RS iz 2017. godine, vlada ovog bh. entiteta se obavezala da će izmiriti dug nastao zbog raskidanja koncesije.
Zbog arbitražne presude doveden je u pitanje dalji rad Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA), pošto je Evropskoj organizaciji za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL) naloženo od sudskih izvršitelja iz Brisela da zamrzne i ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema ovoj agenciji.
Predsjedništvo BiH je na vanrednoj sjednici 12. maja u donesenim zaključcima između ostalog pozvalo "Vijeće ministara BiH da bez odlaganja, preduzme sve mjere iz svoje nadležnosti za izvršenje presude ISCID Tribunala, s obavezom da se, pri njenom izvršenju, zaštiti imovina i imovinski interesi Bosne i Hercegovine, kako u državi tako i izvan države, kao i spriječi nastanak daljnjih šteta, a posebno, da preduzme i sve druge mjere na zaštiti međunarodnog kredibiliteta i ugleda države Bosne i Hercegovine".
Takođe "zahtijeva od Vijeća ministara BiH i Pravobranilaštva BiH, da najkasnije u roku od 10 dana od dana donošenja ovih zaključaka, Predsjedništvu BiH podnesu cjelovit izvještaj o svim arbitražnim sporovima u kojima je kao ugovorna strana, tužena država Bosna i Hercegovina, te mjerama i radnjama koje je Pravobranilaštvo BiH i Vijeće ministara BiH poduzimalo, i koje poduzima u tim sporovima, na zaštiti imovine i imovinskih interesa države BiH".
Arbitražni slučaj i odšteta proizlazi iz odluke Vlade RS-a iz 2013. da dodijeli koncesiju za hidroelektranu na rijeci Vrbas vlastitoj Elektroprivredi RS-a, čime je ugrožen prethodni koncesijski ugovor s Viaductom.
Slovenačka kompanija se obratila Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), koji je 2022. godine presudio u njenu korist.
Iako je RS prekršila koncesijski ugovor, tužena je država Bosna i Hercegovina, kao međunarodno priznati subjekt. Do 1. marta 2025. dug, uključujući kamate, nagomilao se na otprilike 56,3 miliona eura i nastavlja rasti za blizu 9.500 eura dnevno.
Čitajte: Upitno kako će BiH naplatiti višemilionske presude Republike Srpske