Ustavni sud Bosne i Hercegovine nije ovlašten i neće nuditi model rješenja državne imovine, poručio je predsjednik ove institucije Mirsad Ćeman u Sarajevu na konferenciji za novinare 15. maja.
Sudije Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine podsjetile su kako je ovo pitanje u nadležnosti Parlamenta Bosne i Hercegovine, te da se do konačnog rješenja državnom imovinom smatra imovina naslijeđena sukcesijom bivše Jugoslavije (SFRJ), kao i imovina nekadašnje Socijalističke Republike BiH, uključujući šume, rijeke i poljoprivredno zemljište.
Inače, raspolaganje državnom imovinom u BiH je zabranjeno duže od 20 godina, otkad je zakon o tome nametnuo tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).
Zakon ostaje na snazi, sve dok ne bude usvojen novi koji će definisati šta je državna imovina, ko i kako njome raspolaže, što politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska već godinama blokiraju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto je knjiženje vojne imovine na Republiku Srpsku udar na ustavni poredak BiH?
Sutkinja Larisa Velić je upozorila da neusvajanje ovog zakona i dalje predstavlja ozbiljan problem i može dovesti do novih sporova pred Ustavnim sudom, posebno u kontekstu infrastrukturnih projekata poput južne interkonekcije.
Istakla je kako prema sadašnjim propisima, ukoliko i dođe do prenamjene zemljišta, to ne znači i da će se mijenjati titular.
"Neki se drže starog zakona o građevinskom zemljištu i kada se promijeni namjena da se mijenja i titular, odnosno njegov vlasnik postaje lokalna zajednica, ali, od 2003. godine to nije moguće", kazala je Velić.
Projekt Južne plinske interkonekcije predviđa izgradnju plinovoda od Zagvozda (Splita) u Hrvatskoj, preko Posušja u Hercegovini, do Travnika u središnjoj Bosni, s odvojkom prema Mostaru.
Zakonom je projekt proglašen strateškim i od javnog interesa, čime su jedinice lokalne samouprave obvezane ustupiti svoje zemljište bez naknade.
Američka ambasada u Sarajevu javno je podržala projekt i sudjelovala je u povezivanju domaćih dužnosnika s predstavnicima američke kompanije.
Nepopunjenost suda utiče na rezultate
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kako je navedeno na konferenciji za novinare suočava se sa ozbiljnim posljedicama zbog nepopunjenog sudijskog sastava.
"Broj neriješenih predmeta dostigao je 13.625, dok ih je ranije bilo manje od 3.000", kazao je Ćeman.
Sudije iz Republike Srpske trenutno nedostaju jer ih Narodna skupština RS nije imenovala, uglavnom zbog političkih nesuglasica, zbog čega Sud radi u nepotpunom sastavu.
Čitajte:
Ustavni sud BiH može donositi odluke i bez suca iz RSInače, Ustavni sud Bosne i Hercegovine treba da ima devet sudija. Četiri bira Parlament Federacije BiH, dvoje sudija bira Narodna skupština Republike Srpske, dok troje stranih sudija imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.
Na konferenciji za medije, na kojoj su predstavljeni rezultati rada Suda za 2025. godinu Ćeman je istakao da je tokom prošle godine Sud zaprimio 5.671 predmet, a riješio 2.503.
Istakao je da zbog nedostatka sudija više ne funkcioniše ni Veliko vijeće, koje je ranije rješavalo gotovo sve predmete, pa se sada odlučuje uglavnom na plenarnim sjednicama, što dodatno usporava rad.
Ćeman je pozvao vlasti da hitno imenuju nedostajuće sudije, ističući da Sud i dalje ostaje ustavan i legitiman.
Za neprovođenje odluka nadležno Tužilaštvo BiH
Ocijenio je kako Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima nadležnost da reaguje kada je u pitanju neprovođenje odluka koje Ustavni sud donese, podsjećajući da se u tom slučaju moraju aktivirati mehanizmi krivične odgovornosti.
"Tužilaštvo postupa oprezno, sporo i bez rezultata. Nema optužnica niti presuda", naveo je on.
Potpredsjednica Suda Valerija Galić podsjetila je da su odluke Suda konačne i obavezujuće, ali da se u praksi često ignoriraju.
Jedan od primjera presuda je i takozvana odluka Ljubić, ali da analizu njenog izvršenja sud ne može provesti jer ne radi u punom kapacitetu.
"Prema posljednjem izvještaju od 26. marta presuda je također uz zaključak da se od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zatraži očitovanje o utjecaju amandmana visokog predstavnika na utvrđenu obvezu iz odluke. Dakle, ona se vodi kao neizvršena", kazala je Galić.