Rekordna 383 humanitarna radnika poginula su u globalnim žarištima 2024. godine, od čega skoro polovina njih u Pojasu Gaze tokom rata između Izraela i Hamasa, saopštila je humanitarna kancelarija UN u utorak, na dan posvećen ljudima koji se angažuju u krizama da bi pomogli drugima.
Šef humanitarne organizacije UN Tom Flečer (Fletcher) rekao je da rekordan broj pogibija mora biti alarm kako bi se zaštitili civili zahvaćeni sukobima i svi oni koji pokušavaju da im pomognu.
"Napadi tih razmera, bez ikakve odgovornosti, sramotna su optužnica za međunarodnu neaktivnost i apatiju", rekao je Flečer u saopštenju povodom Svetskog dana humanitarne pomoći. "Kao humanitarna zajednica, zahtevamo – ponovo – da oni koji imaju moć i uticaj deluju za čovečanstvo, štite civile i humanitarne radnike i pozivaju počinioce na odgovornost".
Baza podataka o bezbednosti humanitarnih radnika, koja prikuplja izveštaje od 1997. godine, navodi da je broj ubistava porastao s 293 u 2023. na 383 u 2024. godini, uključujući više od 180 u Pojasu Gaze.
Većina ubijenih humanitarnih radnika bili su lokalno osoblje koji su služili svojim zajednicama i koji su napadnuti dok su bili na poslu ili u svojim domovima, pokazuju podaci Kancelarije UN za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Ove godine, brojke ne pokazuju znake preokreta trenda rasta pogibija humanitarnih radnika, saopštila je OCHA.
Čitajte: 'Neprihvatljiv' nivo nasilja nad humanitarnim radnicima, upozorava UNProšle godine je bilo 599 velikih napada koji su zahvatili humanitarne radnike, što je nagli porast u odnosu na 420 u 2023. godini, pokazuju podaci iz baze podataka. U napadima 2024. godine takođe je ranjeno 308 humanitarnih radnika, 125 je oteto, a 45 pritvoreno.
U proteklih sedam i više meseci bilo je 245 velikih napada, a 265 humanitarnih radnika je ubijeno, pokazuje baza podataka.
Jedan od najsmrtonosnijih i najstrašnijih napada ove godine dogodio se u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze kada su izraelske trupe otvorile vatru pre zore 23. marta, ubivši 15 lekara i pripadnika hitnih službi u jasno obeleženim vozilima.
Vojnici su buldožerima prevrnuli tela zajedno sa njihovim uništenim vozilima, zakopavajući ih u masovnu grobnicu. Pripadnici UN i spasioci su uspeli da stignu na mesto zločina tek nedelju dana kasnije.
"Čak i jedan napad na kolegu humanitarca je napad na sve nas i na ljude kojima služimo", rekao je Flečer iz UN. "Nasilje nad humanitarnim radnicima nije neizbežno. Mora prestati".
Prema bazi podataka, nasilje nad humanitarnim radnicima povećalo se u 21 zemlji 2024. godine u poređenju s prethodnom godinom, a vladine snage i njihovi saradnici su najčešći počinioci.
Najveći broj velikih napada prošle godine dogodio se na palestinskim teritorijama – 194, zatim u Sudanu – 64, Južnom Sudanu – 47, Nigeriji – 31 i Kongu – 27, navodi se u bazi podataka.
Što se tiče pogibija, Sudan, gde građanski rat i dalje besni, bio je drugi po broju, odmah posle Gaze i Zapadne obale, sa 60 poginulih humanitarnih radnika u 2024. godini. To je više nego dvostruko više od 25 poginulih humanitarnih radnika u 2023. godini.
U Libanu, gde su Izrael i militanti Hezbolaha prošle godine ratovali, poginulo je 20 humanitarnih radnika u poređenju s nijednim u 2023. Etiopija i Sirija su imale po 14 pogibija, što je otprilike dvostruko više nego 2023, dok je u Ukrajini 2024. poginulo 13 humanitarnih radnika u, u odnosu na šest u 2023. godini.