Predsjednik SAD Donald Trump sugerisao je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne bi trebalo da bude uključen u pregovore o okončanju rata koji je Rusija pokrenula protiv njegove zemlje 2022. godine.
Ovo je najnovija u nizu izjava u kojima Trump izražava sumnju da je Zelenski posvećen iznalaženju rješenja za postizanje mira.
Komantar američkog predsjednika dolazi u trenutku kada u Ukrajini vlada zabrinutost zbog niza poteza za koje Zelenski tvrdi da idu naruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tokom protekle dvije nedelje, Trump je najavio dogovor koji podstiče izvoz ruskog dizela, a takođe je ukinuo sankcije koje je trebalo da stupe na snagu na osnovu zakona koji je on sam potpisao prošlog mjeseca.
"Zelenski ne zna o čemu govori", rekao je Trump odgovarajući na pitanje o kritikama Zelenskog upućenim povodom ukidanja sankcija. "Iskreno govoreći, mislim da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine".
Trump ovog puta nije ponovio poziv koji je uputio 10. oktobra, kada je izjavio da bi Ukrajina trebalo da "dobije novog lidera koji je sposoban da postigne dogovor".
Usred ovih tenzija, izvori iz SAD i Ukrajine, koji su željeli da ostanu anonimni, rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da bi ukrajinski pregovarači kasnije ove nedelje u Norveškoj trebalo da se sastanu sa američkim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom, kako bi razgovarali o koracima ka unapređenju mirovnih pregovora.
Jedan od izvora naveo je da Zelenski razmatra mogućnost da i sam prisustvuje tim razgovorima. Pripreme su u toku, a konačni detalji još uvijek nisu potvrđeni, navode izvori.
U video-snimku objavljenom 19. oktobra na društvenim mrežama, Zelenski je rekao da se Ukrajina nada susretu sa Witkoffom i Kushnerom, "možda u Norveškoj, u narednim danima", dodajući da ima "mnogo toga o čemu treba razgovarati kada je riječ o diplomatskom procesu".
U većini razgovora između SAD i Ukrajine učestvovali su Witkoff i Kushner, zajedno sa pregovaračima koje je imenovao Zelenski, dok sam ukrajinski predsjednik nije bio uključen. Ni Zelenski ni Putin nisu prisustvovali nijednom krugu pregovora između Ukrajine i Rusije o okončanju rata.
Trump je takođe 19. oktobra izjavio da je otvoren za održavanje trilateralnog sastanka sa Putinom i kineskim predsednikom Si Đinpingom, na marginama samita APEC-a koji će se sljedećeg mjeseca održati u Kini. "Ako predsjednik Si želi da do toga dođe, onda bih i ja pristao", rekao je Trump. Međutim, naveo je da bi glavna svrha sastanka bila razgovor o "nuklearnom oružju i denuklearizaciji", a ne o ratu Rusije protiv Ukrajine.
"Uradio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, jer Rusija, iskreno govoreći, nije preduzimala neke značajnije poteze u vezi sa Ukrajinom; zapravo, nisu radili gotovo ništa", rekao je Trump novinarima, odgovarajući na pitanje da li bi prisustvovao sastanku sa Putinom i Sijem na kojem bi se razgovaralo o Ukrajini.
Pored sporazuma o dizelu i izuzeća od sankcija, odnose između SAD i Ukrajine opterećuju i problemi sa satelitskim komunikacionim sistemima Starlink i Starshield – koji su od ključnog značaja za ukrajinsku odbranu – kao i zabrinutost zbog toga što SAD nisu upozoravale Ukrajinu na predstojeće ruske napade.
"Nažalost, od naših partnera nismo dobili blagovremeno upozorenje o prvom talasu ruskog napada balističkim raketama sinoć", naveo je Zelenski 19. oktobra u objavi na Telegramu, govoreći o onlajn sastanku sa američkim zakonodavcima iz obje stranke.
"Štaviše, i dalje se suočavamo sa ograničenjima brzine usluga Starlink i Staršild u različitim sektorima linije fronta", rekao je on. "Američka strana nije pružila nikakvo objašnjenje Ukrajini povodom bilo kog od ovih pitanja".
Zelenski je izjavio da je američke zakonodavce obavijestio o ruskom napadu dronovima u kojem je u parku, u jednom gradu u Harkovskoj oblasti, poginulo šest osoba, među kojima jedna žena i njena jednogodišnja kćerka.
Takođe je rekao da "Pentagon odlaže isporuku raketa [za protivvazdušnu odbranu]", koje su evropske zemlje već platile u okviru programa PURL (Prioritized Ukraine Requirements List – Lista prioritetnih potreba Ukrajine).
Prema riječima Zelenskog, pošiljka čeka na potpis američkog sekretara za odbranu Petea Hegsetha.
"Sve ovo ukazuje na to da je donesena neka politička odluka da se uspori pružanje podrške nama", dodao je Zelenski.
Prošle nedelje, Kijev je takođe naveo da nije bilo upozorenja iz Sjedinjenih Država o sličnim napadima, zbog čega su stanovnici imali vrlo malo vremena da potraže sklonište.
Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je 19. oktobra prisustvovao sastanku zemalja Centralne Azije u Uzbekistanu, negirao je da je došlo do bilo kakve obustave razmene obavještajnih podataka sa Ukrajinom.
"Nije bilo nikakvog zastoja", rekao je Rubio novinarima u Uzbekistanu, odgovarajući na pitanje o tvrdnjama Ukrajine, te pozvao Zelenskog da se "fokusira" na okončanje rata sa Rusijom.
Čitajte:
Trump brani izuzeća od sankcija Rusiji, Zelenski upozorava na posljediceTrump je kasno uveče 16. oktobra potpisao izvršnu uredbu kojom se ukidaju nove sankcije, predviđene zakonom koji nosi ime pokojnog američkog senatora Lindseyja Grahama, vatrenog zagovornika Ukrajine, samo nekoliko dana nakon što je odobrio privremeno ublažavanje sankcija na ruski dizel.
Trump je prošlog mjeseca potpisao taj zakon na insistiranje zakonodavca koji žele da izvrše pritisak na Moskvu zbog invazije na Ukrajinu, pokrenute u februaru 2022. godine.
Međutim, potezi preduzeti posljednjih dana u cilju ublažavanja sankcija naišli su na oštre kritike sa raznih strana; kritičari tvrde da Trump pruža Kremlju priliku da finansira svoju ratnu mašineriju, što je optužba koju je predsjednik odbacio.
"U procesu sam pregovaranja o miru u ratu između Rusije i Ukrajine i ne želim da učinim ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola", napisao je Trump na platformi Truth Social 18. oktobra.
Okončanje ruskog rata protiv Ukrajine postalo je prioritet za Trumpa na početku njegovog tekućeg mandata u januaru 2025. godine, ali stavovi Kijeva i Moskve u pregovorima ostaju veoma udaljeni, a razgovori su u zastoju.
Kremlj ne nudi nikakve ustupke, više puta odbija pozive na potpuni prekid vatre i ostaje pri svojim zahtjevima, uključujući rusku kontrolu nad teritorijom u Donjeckoj oblasti koju Moskva nije uspjela da zauzme u borbama.
Usljed ovog zastoja, obje strane su intenzivirale napade: Moskva žestoko gađa Kijev i druge velike gradove, ciljajući energetsku infrastrukturu i nanoseći ozbiljna oštećenja komunalnim sistemima u trenutku kada se Ukrajina priprema za zimu.
Kao odgovor na to, ukrajinske oružane snage gađaju ruska postrojenja za preradu nafte kako bi ometale ruske vojne operacije.
Ti napadi su razbjesnili Trumpa, čija se Republikanska stranka nalazi u neizvjesnoj borbi za kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom, dok istovremeno rastu cijene goriva, što je izazvalo nezadovoljstvo mnogih glasača.
Čitajte:
Ukrajinski zvaničnici kritikuju Trumpova izuzeća za sankcije Rusiji, Rubio brani potezZelenski je upozorio na teške posljedice po Ukrajinu ukoliko izostane podrška SAD.
"Ako Sjedinjene Države stanu na stranu Rusije, naravno da nećemo pobijediti", rekao je Zelenski 18. oktobra u emisiji Meet the Press na televiziji NBC.
"Želimo da imamo povjerenja u njega i nadam se da će promijeniti svoje odluke... Jer smatram da su to sve greške koje nam neće pomoći. A neće pomoći ni Sjedinjenim Državama".
Dodao je da je razmjena obavještajnih podataka, za koju je Ukrajina ranije ove nedelje navela da je bila prekinuta, sada, po svemu sudeći, ponovo uspostavljena.
"Veoma smo zahvalni na tome", rekao je Zelenski. "Sada funkcioniše".
Prije nedelju dana, kada je Trump na društvenim mrežama jednostrano najavio "energetsko primirje", činilo se da Zelenski podržava obustavu napada, ali je napomenuo da očekuje da isto učini i Moskva.
Međutim, s obzirom na to da su ruski napadi na ukrajinske energetske objekte nastavljeni, ukrajinski predsjednik je izjavio da je Kijev "završio" sa jednostranim obustavljanjem dejstava.
Nije bilo naznaka da je Moskva podržala primirje koje je najavio Trump.
Putin, koji je, prema navodima ruskih medija, ranije tokom nedelje posjetio jedno komandno mjesto, naredio je ruskoj vojsci da nastavi sa "masovnim i koordinisanim" napadima na ciljeve u Ukrajini.
Moskva je ranije pokušavala da izvrši pritisak na Kijev kako bi ga prisilila da prihvati njene bespogovorne zahtjeve, napadajući energetsku infrastrukturu zemlje i ostavljajući hiljade ljudi bez grijanja ili struje u zimskim uslovima.
Trumpovo ublažavanje sankcija naišlo je na kritike mnogih zakonodavaca iz obje političke stranke u Sjedinjenim Državama, kao i međunarodnih partnera Ukrajine.