Američki i ukrajinski zvaničnici saopćili su da su ostvarili značajan napredak tokom dva dana razgovora čiji je cilj približavanje okončanju ruske invazije, ali da su ostala otvorena pitanja o ključnim temama, uključujući sudbinu teritorije koju Kijev i dalje drži u istočnoj Donjeckoj oblasti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je 15. decembra da su razgovori bili teški, ali korisni, a glavni pregovarač, Rustem Umerov, izjavio je da je u Berlinu ostvaren "stvarni napredak" u razgovorima sa specijalnim izaslanikom Bijele kuće Steveom Witkoffom i zetom predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom, među ostalim američkim delegatima.
"Ovi razgovori nikada nisu laki, iskreno ću vam reći. Ali to je bio produktivan razgovor, sa mnogo detalja, zaista mnogo", rekao je Zelenski na Njemačko-ukrajinskom poslovnom forumu koji je uslijedio nakon sastanka SAD–Ukrajina.
Na kasnijoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom, Zelenski je rekao da strane "imaju razlike" po pitanju teritorije, navodeći da to pitanje "nije zatvoreno".
Rekao je da će ukrajinski pregovarači nastaviti razgovore s američkom delegacijom, a američki zvaničnik je naveo da će se Trump uključiti telefonom tokom zajedničke večere.
"Teritorijalno pitanje je bolno. Mi 100 posto znamo šta Rusija želi, i za mene je ključno da su me Amerikanci čuli po ovom pitanju", rekao je Zelenski.
Čitajte: Različite vizije: Gde se SAD i Evropa razilaze po pitanju mira u Ukrajini?"Vjerujem da će Amerikanci, kao posrednici, ispitivati različite načine kako riješiti pitanja", uključujući teritoriju i finansiranje obnove Ukrajine.
Amerikanci "rade izuzetno konstruktivno kako bi pomogli Ukrajini da pronađe put ka mirovnom sporazumu koji će trajati", napisao je Umerov na X-u.
"Nadamo se da ćemo do kraja dana postići sporazum koji će nas približiti miru", napisao je Umerov.
Novinska agencija Reuters, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, navela je da su oni rekli novinarima kako postoji saglasnost o nizu pitanja i da je 90 posto pitanja između Rusije i Ukrajine riješeno, ali da još ima tema za razgovor. Zvaničnici su rekli da je Trump zadovoljan trenutnim stanjem.
Merz je bio optimističan, rekavši da se sada pojavila najveća šansa za stvarni mirovni proces od početka ruske invazije u februaru 2022. godine, te da su SAD ponudile značajan materijalni doprinos sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što je ključno pitanje.
Dok SAD vrše pritisak za postizanje mirovnog sporazuma, ključno pitanje ostaje sudbina dijela Donjecke oblasti na istoku Ukrajine koji snage Kijeva i dalje drže uprkos višegodišnjim naporima Rusije da u potpunosti zauzme Donbas, koji obuhvata oblasti Donjecka i Luganska.
Merz je novinarima rekao da samo Ukrajina može odlučiti o teritorijalnim ustupcima, a citiran je i američki zvaničnik koji je dao sličnu izjavu.
Po drugom ključnom pitanju, američki zvaničnik rekao je novinarima da SAD nude Kijevu snažne, "zaista, zaista snažne" sigurnosne garancije u skladu s Članom 5 NATO-a, koji napad na jednu članicu smatra napadom na sve, te je izrazio uvjerenje da će Rusija prihvatiti predložene mjere.
"Te garancije neće zauvijek biti na stolu. Te garancije su sada na stolu ako se postigne zaključak na dobar način", rekao je zvaničnik.
Plan od 20 tačaka
Nakon petosatnog sastanka 14. decembra, Witkoff je na X-u rekao da je "ostvaren veliki napredak u razgovorima o planu mira od 20 tačaka, ekonomskim agendama i još mnogo toga". Nije iznio detalje.
Razgovori čiji je cilj donošenje mira Ukrajini "nikada nisu bili ozbiljniji nego sada", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul za radio-stanicu Deutschlandfunk. Rekao je da su napori "značajni", ali da će tek "krajem sedmice" biti jasno hoće li ishod biti "uspješan".
Plan od 20 tačaka pojavio se nakon što su Ukrajina i evropski saveznici požurili da iznesu kontraprijedloge nakon što su Sjedinjene Države izašle s planom od 28 tačaka koji je odražavao neke stavove Moskve i koji je uveliko viđen kao povoljan za Rusiju.
"Po mom mišljenju, najvažnije je da plan bude što pravedniji, prije svega za Ukrajinu, jer je Rusija ta koja je započela ovaj rat", rekao je Zelenski u WhatsApp chatu s novinarima uoči razgovora 14. decembra. "I iznad svega, mora biti moguć za sprovesti."
Čitajte: Donbas i dalje: Teritorijalne prepreke miru u UkrajiniNakon što je 2014. godine anektirala ukrajinski poluotok Krim i podstakla rat u istočnom regionu Donbasa, Rusija je u februaru 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu. Trenutno okupira oko jednu petinu susjedne zemlje.
Pored teritorije Donbasa, ključne prepreke mirovnom sporazumu uključuju želju Rusije da ograniči veličinu ukrajinske vojske i ono što Kijev i njegovi saveznici navode kao potrebu za neprobojnim sigurnosnim garancijama.
Može li EU koristiti zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini?
U međuvremenu, lideri Evropske unije trebali bi na samitu 18. decembra odlučiti može li EU koristiti desetine milijardi zamrznute ruske imovine kako bi podržala veliki zajam Ukrajini, čija se ekonomija bori gotovo četiri godine nakon početka rata.
Još jedna prepreka miru jeste činjenica da je ruski predsjednik Vladimir Putin dao malo naznaka da je spreman na značajne ustupke.
Zelenski je 14. decembra rekao da je Ukrajina spremna odustati od želje da se pridruži NATO-u, barem za sada, ali da su čvrste zapadne sigurnosne garancije potrebne kako bi se osiguralo da Rusija ponovo ne napadne u nekom trenutku nakon postizanja mirovnog sporazuma.
"Od samog početka, želja Ukrajine bila je da se pridruži NATO-u, to su stvarne sigurnosne garancije", rekao je Zelenski odgovarajući na pitanje novinara u WhatsApp chatu. "Neki partneri iz SAD-a i Evrope nisu podržali ovaj pravac", rekao je.
"Stoga su danas bilateralne sigurnosne garancije između Ukrajine i SAD-a, garancije nalik Članu 5 za nas od strane SAD-a, te sigurnosne garancije evropskih kolega, kao i drugih zemalja, Kanade, Japana, prilika da se spriječi nova ruska invazija", napisao je.
To je "već kompromis s naše strane", rekao je, dodajući da bi sve takve garancije trebale biti pravno obavezujuće.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sve manje grobnih mesta u Lvivu za poginule ukrajinske borce
Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je 15. decembra da je zabrana ulaska Ukrajine u NATO "kamen temeljac" svakog mirovnog sporazuma u očima Kremlja, te da Rusija očekuje da se američki zvaničnici oglase nakon razgovora u Berlinu, u kojima Moskva nije učestvovala.
Uoči razgovora 14. decembra Zelenski se usprotivio prijedlozima koji bi zahtijevali da Kijev prepusti, čak i de facto, dio oblasti Donjecka koji njegove snage još uvijek drže. A ako bi se Ukrajina ipak morala povući s linija fronta u Donbasu, sugerirao je da bi to morale učiniti i ruske snage.
"Vjerujem da je, od danas, pravedna i održiva opcija ‘stojimo gdje stojimo’. I to je tačno, jer upravo to primirje jeste — strane ostaju tamo gdje jesu, a zatim pokušavaju riješiti sva šira pitanja kroz diplomatiju", rekao je Zelenski u chatu.
"Znam da Rusija ovo gleda negativno i volio bih da nas Amerikanci podrže u ovoj tački. Ali kao odgovor na naš signal, ‘stojimo gdje stojimo’, Rusi kažu da se moramo povući iz Donbasa, ili će ga oni ionako zauzeti“, dodao je.
Zelenski je rekao da SAD predlažu stvaranje „slobodne ekonomske zone“ u dijelu Donjecke oblasti koji Kijev još kontrolira, uz povlačenje ukrajinskih snaga i zabranu ulaska ruskih snaga.
Putinov savjetnik Jurij Ušakov, međutim, ponovio je neutemeljenu tvrdnju Kremlja da su Donjeck i Lugansk ruske teritorije i rekao da bi Moskva rasporedila pripadnike Nacionalne garde i policije u svakoj demilitariziranoj zoni na tom području.
Zelenski je prošle sedmice rekao da bi svaka potencijalna teritorijalna koncesija trebala biti stavljena na glasanje ukrajinskom stanovništvu. A 14. decembra rekao je da, ako se "ukrajinske snage povuku 5–10 kilometara, na primjer, zašto se i ruske snage ne bi povukle istu udaljenost dublje u okupirane teritorije?"
"Dakle, to je pitanje koje za sada ostaje bez odgovora. Ali ono je izuzetno osjetljivo i veoma napeto", rekao je.
Trump nastoji posredovati i okončati rat otkako je u januaru ove godine drugi put stupio na dužnost, ali napredak je bio spor, a Putin je rekao da će Rusija ostvariti svoje ciljeve silom ako to ne uspije diplomatijom.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je prošle sedmice da je Trump "izuzetno frustriran objema stranama u ovom ratu".