Lideri Evropske unije (EU) održaće danas video konferenciju kako bi razmotrili rezultate razgovora u Washingtonu 18. avgusta o okončanju rata u Ukrajini, nakon kojih je američki predsjednik Donald Trump pozvao telefonom ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi dogovorio sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
U video konferenciji evropskih lidera u 13 sati 19. avgusta će učestvovati svi članovi Evropskog vijeća, najvišeg političkog tijela EU, a fokus će biti na koordinaciji sljedećih koraka nakon razgovora u Washingtonu, potvrdio je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa.
"Zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, EU će nastaviti raditi na trajnom miru koji štiti vitalne sigurnosne interese Ukrajine i Evrope", napisao je Costa uoči sastanka lidera EU 19. avgusta, na mreži X.
Čitajte: Tramp planira da organizuje sastanak Zelenskog i Putina nakon razgovora u Beloj kućiBritanski premijer Sir Keir Starmer izjavio je da će se pregovori sa SAD o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu nastaviti danas, piše BBC.
"Sada ćemo sarađivati sa SAD-om na tim sigurnosnim garancijama", rekao je Starmer iz Washingtona. Potvrdio je da su timovi zaduženi za dalje korake i najavio da će uskoro početi s radom.
Starmer je dodao da vjeruje da bi takve garancije donijele sigurnost i stabilnost. Prema njegovim riječima, one bi umirile ljude u Evropi, u Ukrajini, ali posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da su očekivanja od sastanka u Washingtonu ne samo ispunjena, već i premašena, te da će se ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastati u roku od dvije sedmice.
Sastanak, na koji je Putin pristao tokom telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, održaće se na lokaciji koja još nije određena, rekao je Merz novinarima.
"Američki predsjednik razgovarao je s ruskim predsjednikom telefonom i složio se da će se ruski i ukrajinski predsjednik sastati u naredne dvije sedmice", rekao je.
Merz je takođe rekao da vjeruje da bi cijela Evropa trebala učestvovati u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, pohvalivši Trumpovu najavu da su i SAD spremne da ih pruže. On je kazao i da osjeća da su ovo odlučujući dani za Ukrajinu, ali da nije siguran hoće li Putin "imati hrabrosti" da dođe na sastanak sa Zelenskim.
Zelenski i evropski lideri kod Trumpa na razgovorima o okončanju rata u Ukrajini
Merz je, zajedno s delegacijom evropskih lidera, u ponedjeljak učestvovao na sastanku s Trumpom u Washingtonu kako bi pružio podršku sadašnjem ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, te rekao da će se njihovi razgovori s američkom administracijom sada okrenuti detaljima sigurnosnih garancija za Ukrajinu.
Razgovorima u Bijeloj kući prethodio je sastanak Trumpa i Putina na Aljasci 15. avgusta, nakon čega je predsjednik SAD sugerirao da je postignut "veliki napredak" u razgovorima o uslovima za mir.
Zapadni mediji su izvijestili da je Putin predložio mirovni sporazum koji bi podrazumijevao povlačenje Ukrajine s velikog dijela teritorije u regionu Donbasa.
To je izazvalo uzbunu u Kijevu i evropskim prijestonicama, koje se plaše da bi povlačenje iz jako utvrđenih područja ostavilo Ukrajinu opasno izloženom daljim ruskim napadima.
Čitajte: Šta bi pakt 'sličan Članu 5' značio za Ukrajinu?Specijalni izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff je 17. avgusta za CNN rekao da je tokom samita na Aljasci dogovoreno da Washington i njegovi saveznici mogu ponuditi "revolucionarne" garancije Ukrajini u obliku "zaštita sličnih Članu 5", iako nije pružio detalje.
Fraza je proizašla iz Člana 5. osnivačkog ugovora NATO-a, ključne klauzule koja oružani napad na jednu članicu tretira kao napad na sve.
Suprotno uvriježenom mišljenju, on ne obavezuje članice NATO-a na potpunu vojnu intervenciju u znak podrške drugoj članici ako bude napadnuta.
Ono što se kaže jeste da će svaka članica NATO-a "pomoći napadnutoj strani ili stranama tako što će odmah, pojedinačno i u dogovoru s drugim stranama, poduzeti mjere koje smatra potrebnim, uključujući upotrebu oružane sile."
Od osnivanja NATO-a 1949. godine, Član 5 je primijenjen samo jednom: nakon napada 11. septembra. Taj korak je pokrenuo operacije i mjere podrške koje je podupro savez, dok su postojale razlike u obimu i vremenu doprinosa članica alijanse.
Čini se da bi nazovi-aranžman Člana 5 posudio ovaj koncept kolektivne odbrane, za primjenu izvan sistema ugovora NATO-a. To ne bi učinilo Ukrajinu članicom NATO-a, što je nešto što je Trump posebno isključio.
Čitajte: Hronologija ukrajinskih mirovnih razgovora