Skoro trećina ukrajinske prestonice ostala je bez grejanja pod niskim temperaturama pošto su ruski dronovi oštetili gradske toplane, dok je najmanje jedan osoba poginula a 11 ljudi ranjeno u napadima u noći petak na subotu.
Ukrajinski zvaničnici naredili su vanredna isključenja struje u velikim delovima Kijeva, kao odgovor na napade.
"Ovo je prvi put da je toliko dronova pogodilo centar grada", rekao je novinarima ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko.
Do višesatnog ruskog napada na stambene kuće i civilnu infrastrukturu došlo je dok se ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski pripremao za ključne razgovore s predsednikom SAD Donaldom Trampom (Trump) o mirovnom planu koji podržava Vašington.
Bela kuća, koja nije izdala zvanično saopštenje o sastanku, objavila je raspored koji najavljuje sastanak Zelenskog i Trampa na Floridi popodne u nedelju.
"Mislim da oni to žele da urade sada, i mislim da Rusija to želi. Ali svaki put kada jedno želi da to uradi, drugo ne želi", rekao je Tramp za Njujork post (The New York Post) u petak.
Čitajte: Zelenski najavio sastanak sa Trampom o planu za mir između Kijeva i MoskveZelenski je u izjavi novinarima koji su putuju s njim u SAD ponovo naznačio da postoji prostor za kompromis.
Jedno od ključnih pitanje u srži pregovora koji su počeli da se ubrzavaju prošlog meseca pošto je Bela kuća objavila plan koji se smatra veoma povoljnim za Moskvu je sudbina istočnog regiona Donbasa.
Večina te teritorije je pod ruskom kontrolom, ali Moskva zahteva da Kijev preda delove koje Rusija ne drži, uključujući dva velika grada – Kramatorsk i Slavjansk – koji su ključni za ukrajinsku odbranu u tom području.
Zelenski je predložio kompromis koji zahteva uspostavljanje demilitarizovane zone iz koje bi i Ukrajina i Rusija povukle svoje snage. Međunarodne snage bi zatim nadgledale demilitarizovanu tampon zonu.
Ukrajinski lider je pokrenuo ideju o održavanju referenduma o planu, iako je takođe upozorio da bi 60-dnevni prekid vatre bio neophodan kako bi se osiguralo da ljudi mogu bezbedno da glasaju.
Zelenski je u izjavi novinarima odbacio ideju koju je predložila Moskva da se ukrajinskim građanima koji žive u Rusiji dozvoli da glasaju na takvom referendumu. Ukrajinski zvaničnici kažu da bi to omogućilo prevaru.
Drugo kritično pitanje bila sudbina najveće ukrajinske nuklearne elektrane. Postrojenje u Zaporiškoj oblasti, koje je bilo najveći izvor električne energije u Ukrajini, nalazi se pod ruskom kontrolom još od početka invazije u februaru 2022. godine.
Zelenski je predložio da se elektrana stavi pod zajedničku kontrolu Ukrajine i SAD, pri čemu bi Vašington ostvarivao profit od prodaje električne energije elektrane – uključujući i potencijalno Moskvi.
Kremlj, koji veruje da ima prednost i na bojnom polju i u mirovnim pregovorima, pokazao je malo spremnosti na kompromis u pogledu svojih tvrdih zahteva, od kojih većina prethodi invaziji.
Čitajte: Zašto toliko mnogo lidera upozorava na rat s Rusijom?Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je najmanje 11 ljudi ranjeno u napadu na ukrajinsku prestonicu u subotu. Veliki delovi gradskih četvrti na istočnim obalama reke Dnjepar ostali su bez struje i vode, naveo je u objavi za Telegram.
Najveća ukrajinska privatna elektroenergetska kompanija saopštila je da je skoro trećina Kijeva ostala bez struje.
"Danas je Rusija pokazala svoju reakciju na mirovne pregovore... Pokrenuli su masovni napad na Ukrajinu", rekao je Zelenski. "To je ista Rusija koja to demonstrira dok smo na putu ka mirovnim pregovorima".
Dan ranije, Rusija je lansirala teške klizne bombe na Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini, ubivši najmanje dve osobe i ranivši nekoliko drugih.
Najveći ukrajinski lučki grad, Odesa, takođe je pod napadima nekoliko dana zaredom.