Ukrajina ulazi u petu godinu rata dok pregovori i borbe i dalje traju

Ukrajina je ušla u petu godinu ruske sveobuhvatne invazije, najvećeg oružanog sukoba u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, dok njene trupe drže linije pod neprekidnim napadima u zaleđenim rovovima, a civili se suočavaju s noćnim masovnim napadima dronovima i raketama koji su prouzrokovali prekide u snabdijevanju energijom usred oštre zime.

Procjene broja žrtava variraju, ali jedna nedavna analiza navodi da je poginulo, ranjeno ili nestalo oko 1,2 miliona Rusa te 500.000–600.000 Ukrajinaca.

Sukob je raselio milione Ukrajinaca iz njihovih domova. Svjetska banka je uoči godišnjice saopštila da će obnova ukrajinske ekonomije koštati 588 milijardi dolara tokom deset godina.

Ali da bi to uopšte počelo, rat se mora završiti.

Čitajte: EU poručuje da ostaje posvećena pravednom miru u Ukrajini i jačanju pritiska na Rusiju

Mirovni pregovori

Pregovori pod vodstvom SAD-a, koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump nakon što je preuzeo dužnost u januaru 2025. godine, nisu donijeli jasan napredak — iako bi dalji pregovori mogli biti održani ove sedmice, prema ukrajinskim vlastima.

Tokom razgovora prošle sedmice, glavni američki izaslanik Steve Witkoff rekao je da je postignut "značajan napredak", te dodao da su se "obje strane složile… nastaviti raditi na sporazumu".

"Mislim da s vremenom obje strane osjećaju prilično snažan pritisak — i ekonomski i spoljno-politički — od Sjedinjenih Država", rekao je politički analitičar Anton Penkovski za Current Time.

"Sada, zapravo, sve češće čujemo vrlo konkretna pitanja o teritorijama, o pitanju Donbasa, sa obje strane", dodao je.

Čitajte: Na četvrtu godišnjicu rata Rusije protiv Ukrajine, analitičari vide 'zamrznute' izglede za mir

Nakon mjeseci razgovora, teritorija ostaje jedno od ključnih pitanja. Rusija zahtijeva da Ukrajina preda ono što još uvijek drži u istočnom Donbasu, uprkos tome što ga nije uspjela osvojiti vojnim putem.

To je pitanje oko kojeg ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbija popustiti, navodeći da bi morao održati referendum te da Ukrajinci "nikada ne bi pristali" na takvo nešto.

U svom obraćanju povodom četverogodišnjice ruske invazije, Zelenski je rekao da će Ukrajina učiniti "sve" da osigura mir i pravdu.

"Putin nije postigao svoje ciljeve. Nije slomio Ukrajince. Nije pobijedio u ovom ratu. Sačuvali smo Ukrajinu i učinit ćemo sve da osiguramo mir i pravdu", rekao je u video obraćanju objavljenom 24. februara.

Lideri ponovo potvrdili podršku Ukrajini

Evropski lideri obilježili su godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu ponovnim iskazivanjem podrške Kijivu i osuđivanjem postupaka Moskve.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer, najavljujući novi paket vojne, humanitarne i obnoviteljske pomoći, rekao je: "Rusija ne pobjeđuje u ovom ratu. I neće ga dobiti."

"Hrabrost Ukrajine i dalje brani naš zajednički sistem vrijednosti, suočena s Putinovom agresijom", rekao je, dodajući: "Stajat ćemo uz njih sve dok se ne postigne pravedan i trajan mir – i nakon toga."

"Ovaj rat je trostruki neuspjeh za Rusiju: vojni, ekonomski i strateški", izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron na platformi X 24. februara.

"Jednog dana, Rusi će shvatiti razmjere zločina počinjenog u njihovo ime, prazninu izgovorenih opravdanja i dugoročne, razorne posljedice po njihovu vlastitu zemlju", dodao je.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte naglasio je da ukrajinski narod zaslužuje pravedan i trajan mir.

"Njihova sigurnost je naša sigurnost", izjavio je tokom ceremonije u Briselu.

Ceremonije u Kijevu

Dana 24. februara, na dan godišnjice, Zelenski će se video-linkom obratiti Evropskom parlamentu i ugostiti visoke zvaničnike Evropske unije u Kijevu. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa prisustvovat će zvaničnoj komemoraciji i posjetiti energetsku infrastrukturu oštećenu ruskim raketnim napadima, navodi se u saopštenju EU.

"Evropska unija je čvrsto i nepokolebljivo stajala u solidarnosti s ukrajinskim narodom — s onima koji su izgubili voljene, onima koji su ranjeni i svima koji i dalje podnose ovu nepravdu i patnju", rekao je Costa uoči putovanja.

"Četiri godine kasnije, ponovo potvrđujemo da naša podrška ostaje snažna, ujedinjena i nepokolebljiva", dodao je.

Bh. državljani u Ukrajini na strani Rusije: Koliko košta rat za tuđu zastavu?

Evropske zemlje su nastojale nadomjestiti manjak američke vojne pomoći nakon što je američki predsjednik Donald Trump odlučio značajno smanjiti podršku Ukrajini. U okviru NATO šeme, evropske zemlje sada kupuju američko oružje i opremu za Ukrajinu, dok također održavaju vlastite isporuke Kijevu.

Prošla godina je također vidjela formiranje "Koalicije voljnih" — grupa evropskih zemalja, Kanade i drugih saveznika — radi koordiniranja podrške Ukrajini i planiranja potencijalne mirovne misije ili "snaga za garanciju sigurnosti" nakon rata.

Koalicija održava video-konferenciju 24. februara pod vodstvom dvojice kopredsjedavajućih: britanskog premijera Keira Starmera i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Uoči godišnjice, britanski ministar odbrane John Healey napisao je: "Želim biti ministar odbrane koji će rasporediti britanske trupe u Ukrajinu — jer će to značiti da je ovaj rat konačno završen."

Sigurnosne garancije

Mogućnost raspoređivanja zapadnih trupa u Ukrajinu predstavlja jedan od ključnih zahtjeva Kijeva za postizanje mira: održive sigurnosne garancije kako Moskva ne bi iskoristila pauzu u borbama da se ponovo naoruža i ponovo napadne.

I ovo je sporno pitanje, jer su ruski zvaničnici više puta izjavljivali da bi raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajini bilo neprihvatljivo. Mnogi analitičari tvrde da Rusija zapravo ne želi mir.

"Plan ostaje iscrpljivanje sposobnosti Ukrajine da se odupre", napisao je Jack Watling iz Kraljevskog instituta ujedinjenih službi 23. februara. "Rusi vjeruju da mogu voditi rat do 2027. godine i vide aktuelne pregovore kao način da unesu razdor u transatlantski savez."

'Siromašniji smo': Rusi o četiri godine rata u Ukrajini

Dana 23. februara, dodjeljujući medalje vojnicima koji su se borili u Ukrajini, Putin nije odavao utisak da želi okončati rat. "Vi čvrsto stojite za Rusiju", rekao im je.

"Poštujemo sve one koji, riskirajući svoje živote, s hrabrošću, odvažnošću i ljubavlju prema Rusiji, stoje na našim granicama", dodao je, ponavljajući narativ Kremlja da se Rusija "brani", iako zapravo okupira velike dijelove Ukrajine i nastoji osvojiti još.

Govoreći za RSE u Kramatorsku, gradu na istoku Ukrajine koji je više puta bio pod ruskim bombardovanjem, jedna lokalna stanovnica izrazila je široko rasprostranjenu želju za mirom dok rat ulazi u petu godinu.

"Voljela bih da se dogovore nešto dobro. Molimo se za to. Ljudi su toliko propatili", rekla je. Čim je završila, začula se snažna eksplozija.

Čitajte: Desetine ranjenih, jedna osoba poginula u 'terorističkom činu' u Lavovu