Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je 10. jula tokom Konferenciji za obnovu Ukrajine u Rimu da su u toku razgovori o mogućoj podršsci Srbije tim naporima.
Konferenciji za obnovu Ukrajine, koja okuplja predstavnike velikog broja država, međunarodnih organizacija i privrede sa fokusom na koordinaciji napora za obnovu Ukrajine nakon ratnih razaranja.
U kontekstu mogućeg učešća Srbije u projektima obnove Ukrajine, Đurić je istakao da su u toku razgovori o mogućoj podršci u dve konkretne oblasti, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Đurić je istakao da Srbija "dosledno podržava mir, međunarodno javno pravo i Povelju UN".
On je podsetio na pomoć koju je Ukrajina pružila Srbiji nakon bombardovanja 1999. godine.
"Za nas je veoma važno da pamtimo da je Ukrajina i nama pomagala nakon bombardovanja i agresije na našu zemlju 1999. godine da obnovimo svoju energetsku mrežu", rekao je Đurić.
Čitajte: Izostanak Vučićevog potpisa u Odesi 'pokušaj da se bude na svim mogućim stranama'Tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ) u proleće 1999. godine prošla je kroz tromesečno bombardovanje od strane NATO, preduzeto u cilju zaustavljanja nasilja koje su srpske snage sprovodile na Kosovu.
Đurić je ukazao i na veliki broj izbeglica i migranata iz Ukrajine koji su došli u Srbiju od početka konflikta i još veći broj iz Rusije i naglasio da je "Srbija, vođena svojim vrednostima i tradicijom, otvorila svoja vrata i srca za sve koji su u nevolji".
On je rekao da je imao prilike da se susretne sa brojnim visokim zvaničnicima, među kojima su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, nemački kancelar Fridrih Merc i specijalni američki izaslanik za rešavanje konflikta između Rusije i Ukrajine Kit Kelog.
"Preneo sam (američkom zvaničniku Kelogu) spremnost Srbije da, uz naše zalaganje za mir, budemo domaćini javnih, privatnih, neformalnih, kakvih god razgovora koji mogu da doprinesu rešavanju konflikta, odnosno rata koji se dešava na području Ukrajine,“ rekao je Đurić.
Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, Srbija se nije pridružila zapadnim sankcijama Rusiji zbog napada na Ukrajinu održavajući odnose sa Moskvom.
Čitajte: Zelenski nakon susreta s Vučićem zahvalio Srbiji na podršci UkrajiniPredsednik Srbije Aleksandar Vučić prvi put od početka ruske agresije 2022. bio je u Ukrajini u junu 2025. prisustvujući regionalnom samitu u Odesi.
Od 11 učesnika Četvrtog samita Ukrajina – Jugoistočna Evropa, Vučić jedini nije potpisao Deklaraciju jer se njome poziva na pojačavanje sankcija Rusiji.
Vučić je tada na samitu izjavio da je Srbija ostala "uzdržana", ali da bi Beograd "želeo da obnovi jedan ili dva grada ili manji region" u toj zemlji i time građanima Ukrajine pruži podršku.