Dok EU ulaže skoro šest milijardi evra u ukrajinske kapacitete za dronove, Kijev je obezbedio izuzeće od pravila o javnim nabavkama koji mu može omogućiti da nastavi da koristi ključne kineske komponente – naglašavajući neugodnu zavisnost Ukrajine od zemlje blisko povezane s Rusijom.
Ukrajinska industrija dronova koja je bila u povoju pre rata dramatično se proširila od početka ruske invazije u februaru 2022.
Ipak, Kijev nastavlja da zavisi od jeftinijih kineskih komponenti kako bi zadovoljio potražnju na prvoj liniji fronta. Dijalog između Pekinga i Kijeva se pogoršao poslednjih godina, obeležen zabrinutošću zbog veza Kine s Rusijom.
Nedavno izuzimanje deo je zajma za vojne nabavke u iznosu od 60 milijardi evra, koji je usmeren na komponente koje, prema izveštajima, nisu u dovoljnoj meri dostupne u Evropi.
Vita Holod, mlađa naučna saradnica u Nacionalnoj akademiji nauka Ukrajine, rekla je za RSE da je "izuzeće EU prilično govori. Ono pokazuje da ni Ukrajina ni Evropa još ne mogu da zamene kineske dobavljače u potrebnom obimu, brzini i ceni".
Dok je Kijev smanjio kupovinu gotovih dronova iz Kine, za komponentama poput motora, litijumskih baterija i optičkih vlakana i dalje postoji velika potreba.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je tokom govora 15. jula povodom Dana državnosti Ukrajine da zemlja proizvodi deset miliona dronova godišnje.
U prvih šest meseci 2026. godine, uvoz kineskih delova je već dostigao oko 76 odsto ukupnog iznosa zabeleženog u prethodnoj godini.
Vaš browser nepodržava HTML5
Na liniji fronta u ratu dronovima iznad Kramatorska
Izveštaj ukrajinskog Saveta odbrambene industrije i Instituta Zmijsko ostrvo, tink-tenka sa sedištem u Kijevu, navodi da je 38 odsto vrednosti komponenti za dronove koje je Ukrajina uvezla u prvoj polovini 2025. godine došlo iz Kine.
"Svet prisustvuje ratu kineskim dronovima u Ukrajini, gde obe strane koriste mnoge iste tehnologije jedna protiv druge", rekla je Holod. "Mada Ukrajina razvija veću samodovoljnost i istražuje alternativne kanale snabdevanja, Kijev mora ostati oprezan, mudar i pragmatičan u svojim odnosima s Pekingom".
Hlađenje veza
Takvi pragmatični odnosi između Pekinga i Kijeva postajali su sve neugodniji kako se rat razvijao.
Stručnjaci nisu uvereni da će očekivana poseta Pekingu ukrajinskog ministra spoljnih poslova Andrija Sibihe mnogo doprineti promeni situacije.
Kina je izbegavala da otvoreno osudi rat Rusije u Ukrajini, dok Moskvu smatra bliskim saveznikom.
Mihal Boguš (Michal Bogusz), viši saradnik u Centru za istočne studije sa sedištem u Varšavi, rekao je da je malo verovatno da će Peking promeniti svoj stav o ratu i zauzeti čvršći stav o prekidu vatre.
On je rekao da je "u interesu Pekinga nastavak sukoba na kontrolisan način koji se ne širi", misleći na zavisnost sve više izolovane Rusije od Kine kao kupca njene nafte, kao i na mogućnost da produženi rat optereti jedinstvo među zapadnim saveznicima.
Diplomatski kontakti Kijeva i Pekinga su retki i sporadični.
Zelenski i kineski lider Si Đinping su direktno razgovarali samo jednom od 2022. Planirana poseta Sibihe Kini posle poziva šefa kineske diplomatije Vang Jija u februaru 2026. godine nije se ostvarila, dok razgovori o novom pozivu još nisu rezultirali određivanjem datuma posete.
Boguš je rekao da su se odnosi ohladili jer je Kijev postao "asertivniji" povodom odnosa Kine i Rusije. S druge strane, on je dodao da je "to nešto što je (Peking) očekivao jer je znao da neće dati Kijevu ono što Kijev želi" u smislu otvorenog pritiska na Moskvu da okonča rat.
Ukrajina je uvela sankcije za nekoliko kineskih kompanija od početka invazije zbog njihove navodne podrške ruskoj vojsci.
Vladislav Vlasjuk, ukrajinski komesar za politiku sankcija, izjavio je 28. jula da je poslednja runda sankcija EU protiv kineskih firmi zbog pomaganja ruskoj odbrambenoj industriji "neophodan i opravdan korak".
Peking negira da je isporučio smrtonosno oružje bilo kojoj strani u sukobu.
Kineski Ambasador u Ukrajini Ma Šengkun napisao je u pismu koje su objavili ukrajinski mediji 30. juna da bilateralni odnosi zahtevaju "jasno razumevanje objektivnog i nepristrasnog stava (Pekinga) o promociji mirovnih pregovora". Ma je takođe izjavio da Kina poštuje "teritorijalni integritet svih zemalja, uključujući Ukrajinu".
Ukrajina je takođe pritvorila dva kineska državljanina u julu 2025. zbog sumnje na špijunažu. Ukrajinske vlasti su ih optužile da su prikupljali informacije o domaćoj protivbrodskoj raketi Neptun za kineske obaveštajne službe.
Tim Rulig (Ruhlig), viši analitičar za Kinu u Institutu Evropske unije za bezbednosne studije u Parizu, opisao je bilateralne veze između dve zemalja kao "neprijateljsku međuzavisnost".
Peking je i dalje najveći trgovinski partner Kijeva, dok je Ukrajina ključni snabdevač Kine poljoprivrednim proizvodima.
"(To je) asimetričan odnos u korist Pekinga ovde, ali obe (strane) imaju interes za nastavak nekog oblika ekonomskih veza", rekao je Rulig. Gledajući u budućnost, on je takođe napomenuo da će "Ukrajinci pokušati gde god mogu da učine sebe nezavisnijim".