Nakon objave od 28. maja da će Švedska donirati Ukrajini 16 lovaca Gripen starije generacije, stručnjaci iz industrije kažu da će jedan ključni detalj transfera odrediti neposredni uticaj letjelice na rat sa Rusijom.
Donacija letjelice "može se sastojati od" napredne municije, uključujući rakete Meteor, prema navodima švedske vlade.
Te rakete vazduh-vazduh dugog dometa "bile bi potrebne da bi se ruski lovci poput Su-34 držali u opasnosti", rekao je za Radio Slobodna Evropa Kristof Bergs, analitičar vazduhoplovstva u britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi.
Ruski lovci bombarderi Su-34 rutinski lansiraju jedreće bombe koje lete 60-100 kilometara da bi pogodile ukrajinsku teritoriju. Jeftino vazdušno oružje pokazalo se teškim za zaustavljanje i izuzetno razornim.
Ruska jedrilica bomba fotografisana u letu u julu 2024. godine.
Rakete u trenutnom ukrajinskom vazdušnom arsenalu nemaju domet da ciljaju ruske bombardere, a da ne udare u "opasne slojeve ruske protivvazdušne odbrane dugog dometa oko linija fronta", kaže Bergs.
Rakete Meteor, koje imaju domet veći od 100 kilometara, mogu Ukrajini pružiti mogućnost da pomjeri granicu rizika za ruske pilote izvan dometa bombi jedrilica.
Bez obzira na to da li će rakete Meteor biti isporučene sa Gripenima ili ne, pretpostavlja se da će se avioni koristiti i za praćenje i obaranje ruskih raketa i dronova, kao što su Šahedi iranske proizvodnje. Štokholm kaže da će avioni biti isporučeni početkom 2027. godine.
Gripen lovac u službi tajlandskog ratnog vazduhoplovstva fotografisan u januaru 2026. godine.
Mnogi smatraju Gripene švedske proizvodnje idealnim avionom za vazdušni rat u Ukrajini, s obzirom na njihove relativno niske troškove rada, najniže među grupom uporedivih zapadnih lovaca, i jednostavnost.
Zagovornici Gripena kažu da bi iskusan pilot lovaca koji govori engleski mogao biti spreman za borbene misije u Gripenu sa samo tri do četiri mjeseca obuke. Nasuprot tome, potencijalnim pilotima F-16 potrebno je najmanje šest mjeseci pripreme u američkom avionu.
Međutim, Gripeni su kritikovani u prošlosti, uključujući i procureli izvještaj iz 2008. godine u kojem su švajcarski testovi zaključili da je avion "nezadovoljavajući" u misijama vazduh-vazduh. Avioni još uvijek nisu zabilježili nijedan poraz u borbi vazduh-vazduh tokom decenija službe u vazduhoplovnim snagama širom svijeta.
Kokpit lovca Gripen brazilskog ratnog vazduhoplovstva.
Gripen – švedska riječ za grifona, mitskog hibrida lava i orla – razvijen je tokom Hladnog rata za "raspršene operacije", širom Švedske, što je omogućilo mlaznjaku da djeluje iz improvizovanih baza na većini autoputeva u prethodno neutralnoj zemlji.
Švedski vojni planeri pretpostavili su da će glavne vazduhoplovne baze biti ciljane na samom početku svakog potencijalnog sukoba. Gripeni su stoga dizajnirani da "budu skriveni na drumskim bazama, lansirani sa dijelova autoputa, brzo dopunjeni gorivom i ponovo naoružani od strane malih timova za održavanje", prema SAAB-u, kompaniji koja proizvodi mlaznjak.
Avioni su jedinstveni po svojoj sposobnosti da polijeću i slijeću sa neravnih pista dužine samo 400 metara i po brzom vremenu obrade. Gripen koji se vraća sa borbene misije može da napuni gorivom i ponovo naoruža posada od samo pet ljudi u roku od "10-15 minuta", prema riječima njegovog proizvođača.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (lijevo) i švedski premijer Ulf Kristersson tokom objave kupovine Gripena u Upsali, u Švedskoj, 28. maja.
Kada se Gripeni donirani Ukrajini integrišu u vazduhoplovne snage zemlje, Kijev se obavezao da će kupiti dodatnih 20 Gripena najnovije verzije E/F po cijeni od oko 2,9 milijardi dolara do 2030. godine.