Rad tokom ljetne sezone ponekad je jedini izlaz za veliki broj nezaposlenih osoba. U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini nema dovoljno posla ni na građevini, ni u poljoprivredi. Zbog toga bh. radnici odlaze u susjedne zemlje “trbuhom za kruhom”. Najčešće posao nađu u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ali kako BiH nema potpisane sporazume sa ovim zemljama, bh. državljani uglavnom rade na crno.
Kao i ranije, i ove godine je u Bosni i Hercegovini teško naći posao tokom ljeta. Takav trend posebno je prisutan u dobojskoj regiji. Unazad tri godine niti jedan poslodavac nadležnim službama nije se obratio sa zahtjevom da zaposli radnike tokom ljetne sezone. Neuređeno tržište, pa i ekonomska kriza uticali su na slabu ponudu sezonskih poslova, smatraju Dobojlije.
„Privreda uništena, a u turizmu nemamo nikakvu ponudu“, „I meni treba posao preko sezone. Loše je što ovdje nema bilo kakvih poslova za omladinu“, pričaju oni.
Ipak, poslodavci traže određeno iskustvo, pa tako Ribnjak “Saničani”, kod Prijedora, tokom sezone uglavnom zapošljava radnike koji su tu radili i ranije. Direktorica Daliborka Pajdić kaže da postoje objektivni razlozi za to.
„Pošto je riječ o prilično teškom fizičkom poslu u nezgodnim uslovima, s obzirom da je izlov ribe u periodu kada je poprilično hladno vani, tako da taj dio posla u principu zahtijeva određeno predznanje, najradije angažujemo ljude koji su već duži niz godina bili na tim poslovima“, ističe Pajdić.
U Bosni i Hercegovini sezonski poslovi uglavnom se mogu naći u poljoprivredi i na građevini. Kada je riječ o susjednim zemljama, tokom ljeta posla ima za ugostitelje, navodi Anita Perić iz Zavodu za zapošljavanje Hercegovačko-nertvanskog kantona.
„Kuhari, konobari, spremači, picmajstori i slično - većinom takve pozive i ponude dobivamo iz susjedne Republike Hrvatske. Mi svake godine imamo jako dobru suradnju sa hotelima iz Dubrovnika. Ove godine su se javili i hoteli sa Raba. Imamo i naznaku da ćemo vršiti posredovanje iz medicinske struke u Njemačkoj. Iz nekih drugih županija nismo dobili neke druge ponude i pozive, što ne znači da se one ne događaju. Međutim, puno je lakše poslodavcima da nađu takve ljude po preporukama, pa se u tom slučaju oni i ne obrate službama za zapošljavanje, nego se snađu na drugi način da dođu do potrebnog radnika za povremene poslove“, kaže Perić.
Teško do poslova u EU
Najveći broj sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine odlazi na rad u Hrvatsku i Crnu Goru. Posao najčešće nađu u ugostiteljstvu i građevinarstvu. Bosna i Hercegovina nema sporazume o sezonskom zapošljavanju s ovim zemljama, pa najveći broj sezonskih radnika odlazi samostalno, zbog čega rade na crno, ističe Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
„Tamo ljudi rade kao kuhari, konobari, sobarice, čistačice itd. Tokom građevinske sezone na Jadranu je druga grupa ljudi - veliki broj njih odlazi na te građevinske radove. Baratamo sa ciframa da čak 15.000 do 20.000 ljudi godišnje ide samo u Hrvatsku. To su nezvanične informacije, možda je taj broj i veći. Veliki broj tih ljudi koji odlaze u Hrvatsku odlazi na osnovu hrvatskih dokumenata, imaju ili putovnicu i sl., i tamo se oni ne tretiraju kao uvozna radna snaga nego kao domaća“, navodi Pupić.
Anita Perić iz Zavoda za zapošljavanje HNK-a dodaje da poslodavci iz Hrvatske traže od radnika da ispune dva uslova.
„Da čovjek ima iskustva - jer on nema vremena u kratkom periodu od tri do četiri mjeseca sezone da ga obučava. Drugi uvjet je što poslodavci iz Hrvatske znaju tražiti jeste hrvatska domovnica. Meni je žao što neko kaže da je to diskriminacija, ali to je njihov uvjet jer oni nemaju vremena za papirologiju“, kaže Perić.
Za rad u inostranstvu vlada veliko intersovanje bh. građana, ali samo mali broj oglasa stiže na adresu Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Za jedan oglas, recimo za kuhara, u Agenciji stiže i do 200 prijava. Od zemalja Evropske unije, bh. radnici najčešće biraju poslove u Sloveniji. Nedavno je Evropska unija objavila Direktive o sezonskom zapošljavanju, čime se to tržište rada otvora za sezonske radnike iz trećih zemalja. Na taj način prava sezonskih radnika bit će regulisana.
„Našim građanima, kao i svima izvan EU, biće relativno teško doći do poslova u EU, posebno onih poslova koji su traženi putem oglasa prema ovoj agenciji, a to su poslovi vezani uglavnom za srednju stručnu spremu ili neka kvalifikovana zanimanja. Najlakši protok radne snage je za visoku stručnu spremu. Međutim, mi smo prošle godine imali svega tri oglasa kojima su traženi radnici za EU, konkretno u Austriji i Njemačkoj, sa visokom stručnom spremom, i to su bili ili doktori medicine ili inžinjeri. To je bio oglas za oko 10 osoba, tako da je to stvarno mali broj ljudi“, rekao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Kao i ranije, i ove godine je u Bosni i Hercegovini teško naći posao tokom ljeta. Takav trend posebno je prisutan u dobojskoj regiji. Unazad tri godine niti jedan poslodavac nadležnim službama nije se obratio sa zahtjevom da zaposli radnike tokom ljetne sezone. Neuređeno tržište, pa i ekonomska kriza uticali su na slabu ponudu sezonskih poslova, smatraju Dobojlije.
„Privreda uništena, a u turizmu nemamo nikakvu ponudu“, „I meni treba posao preko sezone. Loše je što ovdje nema bilo kakvih poslova za omladinu“, pričaju oni.
Ipak, poslodavci traže određeno iskustvo, pa tako Ribnjak “Saničani”, kod Prijedora, tokom sezone uglavnom zapošljava radnike koji su tu radili i ranije. Direktorica Daliborka Pajdić kaže da postoje objektivni razlozi za to.
„Pošto je riječ o prilično teškom fizičkom poslu u nezgodnim uslovima, s obzirom da je izlov ribe u periodu kada je poprilično hladno vani, tako da taj dio posla u principu zahtijeva određeno predznanje, najradije angažujemo ljude koji su već duži niz godina bili na tim poslovima“, ističe Pajdić.
U Bosni i Hercegovini sezonski poslovi uglavnom se mogu naći u poljoprivredi i na građevini. Kada je riječ o susjednim zemljama, tokom ljeta posla ima za ugostitelje, navodi Anita Perić iz Zavodu za zapošljavanje Hercegovačko-nertvanskog kantona.
„Kuhari, konobari, spremači, picmajstori i slično - većinom takve pozive i ponude dobivamo iz susjedne Republike Hrvatske. Mi svake godine imamo jako dobru suradnju sa hotelima iz Dubrovnika. Ove godine su se javili i hoteli sa Raba. Imamo i naznaku da ćemo vršiti posredovanje iz medicinske struke u Njemačkoj. Iz nekih drugih županija nismo dobili neke druge ponude i pozive, što ne znači da se one ne događaju. Međutim, puno je lakše poslodavcima da nađu takve ljude po preporukama, pa se u tom slučaju oni i ne obrate službama za zapošljavanje, nego se snađu na drugi način da dođu do potrebnog radnika za povremene poslove“, kaže Perić.
Teško do poslova u EU
Najveći broj sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine odlazi na rad u Hrvatsku i Crnu Goru. Posao najčešće nađu u ugostiteljstvu i građevinarstvu. Bosna i Hercegovina nema sporazume o sezonskom zapošljavanju s ovim zemljama, pa najveći broj sezonskih radnika odlazi samostalno, zbog čega rade na crno, ističe Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
„Tamo ljudi rade kao kuhari, konobari, sobarice, čistačice itd. Tokom građevinske sezone na Jadranu je druga grupa ljudi - veliki broj njih odlazi na te građevinske radove. Baratamo sa ciframa da čak 15.000 do 20.000 ljudi godišnje ide samo u Hrvatsku. To su nezvanične informacije, možda je taj broj i veći. Veliki broj tih ljudi koji odlaze u Hrvatsku odlazi na osnovu hrvatskih dokumenata, imaju ili putovnicu i sl., i tamo se oni ne tretiraju kao uvozna radna snaga nego kao domaća“, navodi Pupić.
Anita Perić iz Zavoda za zapošljavanje HNK-a dodaje da poslodavci iz Hrvatske traže od radnika da ispune dva uslova.
„Da čovjek ima iskustva - jer on nema vremena u kratkom periodu od tri do četiri mjeseca sezone da ga obučava. Drugi uvjet je što poslodavci iz Hrvatske znaju tražiti jeste hrvatska domovnica. Meni je žao što neko kaže da je to diskriminacija, ali to je njihov uvjet jer oni nemaju vremena za papirologiju“, kaže Perić.
Za rad u inostranstvu vlada veliko intersovanje bh. građana, ali samo mali broj oglasa stiže na adresu Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Za jedan oglas, recimo za kuhara, u Agenciji stiže i do 200 prijava. Od zemalja Evropske unije, bh. radnici najčešće biraju poslove u Sloveniji. Nedavno je Evropska unija objavila Direktive o sezonskom zapošljavanju, čime se to tržište rada otvora za sezonske radnike iz trećih zemalja. Na taj način prava sezonskih radnika bit će regulisana.
„Našim građanima, kao i svima izvan EU, biće relativno teško doći do poslova u EU, posebno onih poslova koji su traženi putem oglasa prema ovoj agenciji, a to su poslovi vezani uglavnom za srednju stručnu spremu ili neka kvalifikovana zanimanja. Najlakši protok radne snage je za visoku stručnu spremu. Međutim, mi smo prošle godine imali svega tri oglasa kojima su traženi radnici za EU, konkretno u Austriji i Njemačkoj, sa visokom stručnom spremom, i to su bili ili doktori medicine ili inžinjeri. To je bio oglas za oko 10 osoba, tako da je to stvarno mali broj ljudi“, rekao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.