Daniella Cheslow, (Priredila Biljana Jovićević)
Da bi spriječili da Donald Trump širi njegovu sliku o muslimanima, najveća zajednica muslimana u SAD, ona u Nju Džersiju, iskoračila je i svojih četvrti i riječima i djelima svojim susjedima daju pravu sliku o sebi, običajima i islamu kakav zaista jeste.
Predsjednik najveće džamije na sjeveru Nju Džersija kaže da je kampanja Donalda Trumpa za ulazak u Bijelu kuću, galvanizovala njegovu zajednicu tako što su mnogi od nih odlučili da izađu iz okvira u kojima žive i pređu u ne-muslimansko susjedstvo.
“Postali smo svjesni da ne želimo da nas ljudi upoznaju preko Trumpa” kaže Omar Awad, predsjednik Islamskog centra Pasaik okruga (ICPC) u Patersonu u Nju Džersiju, naglašavajući:“Želimo da nas ljudi upoznaju preko nas samih“.
Trump, koji je prihvatio nominaciju Republikanske stranke 21. jula, i koji će se suočiti sa kandidatkinjom Demokratske stranke, Hillary Clinton, 8.novembra na glasanju na predsjedničkim izborima, prilično je puno govorio o muslimanima u svojoj kontroverznoj kampanji.
U decembru je pozvao “na potpunu i totalnu zabranu ulaska muslimanima u SAD.“
Takođe je krajem 2015-te, zastupao stav da džamije moraju biti pod zvaničnom prismotrom, zagovarao registraciju muslimana u posebnoj data bazi i izrekao neistinitu tvrdnju “da su hiljade i hiljade” muslimana u Nju Džersiju slavile napad Al Kaide na Svjetski trgovinski centar, gdje su među žrtvama bili i mnogi stanovnici tog mjesta koji su radili u kulama ove zgrade 11.septembra 2001.
U Nju Džersiju živi druga po veličini muslimanska zajednica u SAD, u koju spadaju imigranti iz arapskog svijeta, Turske, Sudana kao i oni rođeni u SAD.
Paterson, oko 20 milja sjeverozapadno od Njujorka je središte u kojem muslimani imaju veoma dobar život.
Muslimanski kandidat je prvi put nominovan u odbor za obrazovanje u Kliftonu, koji se nalazi odmah do Patersona. Islamski centar Pasaik otvorio je i svoj drugi kampus u susjednom Kliftonu u junu.
Glavna saobraćajnica koja povezuje dva grada živ je i užurbani spomenik različitosti: turski frizerski salon dijeli trotoar sa palestinskom prodavnicom slatkiša, sirijskom pekarom i libanskom prodavnicom humusa. Kineski halal restorani i prodavnice povrća nadovezuju se na španske radnje.
Tokom nedavne posjete, na ulicama ste mogli primjetiti napise kojim se posjetiteljima čestita Ramazanski bajram, svečano okončanje svetog muslimanskiog mjeseca Ramazana, početkom jula.
U Istanbul kafeu, Turkinja rođena u Engleskoj, Nesibe Kilic, 20 -togodišnjakinja, kaže da joj je odrastanje u takvom okruženju bilo pomalo “kao u nekoj vrsti mjehura”.
Deklamujući podrudžinu za turski doručak menemen – ime za kajganu sa paradajzom - Kilic navodi da se kada je vidjela naljepnice Trumpove kampanje na parkingu Montkler Univerziteta, gdje studira, osjećala kao da ju je “izdao njen sopstveni dom”.
“Iskreno ako Trump postane predsjednik, ja čak ni ne znam da li ću ostati ovdje” kaže ona.
“Imam nekoliko mogućnosti. Mogu se vratiti u moju domovinu, mogu otići u Kanadu jer moj otac tamo radi. Zemlja u kojoj će on biti predsjednik će skliznuti u haos”, kaže ova studentica.
Trumpova kampanja i perspektiva Trumpa kao predsjednika, natjerala je Islamski centar Pasaik da iskorače i u ne-muslimansko susjedstvo.
Awad kaže da njegova džamija koja je duhovni dom za oko 2000 regularnih posjetilaca već dugo ulaže takve napore, bilo da je kroz dobrovoljno davanje krvi ,hranjenje siromašnih ili pozivanjem ne-muslimana kod sebe za prazinike.
Sada, kako kaže, džamija pokušava da zavrijedi mogo veću pažnju. Izdaju mnogo više medijskoh saopštenja.Tinejdžeri iz džamije su dijelili “ruže za mir” u Njujorku, a ponudili su i da razgovaraju sa ljudima o svojoj vjeri.
Džamija je takođe regrutovala četri pripravnika za socijalne mreže.
“Puno dobrih stavri smo uradili u proteklih 25 godina,” konstatuje Awad.
“Ipak možda bi na bolji način na socijalnim mrežama trebalo da naglašavamo važnost našeg rada”, dodaje.
Istovremeno je, kako kaže, Trumpova kandidatura i njegovi komentari u Nju Džersiju uticala na ljude na način da su željeli da još više budu vidljivi, a ne da se povuku i bježe.
Mona Ahmed, 55 –godišnjakinja egipatsko-američkih korijena, koja je sjedila u holu džamije prije podnevne molitve, kaže da se nije ustezala od nošenja hidžaba, marame kojom pokriva glavu, svih ovih mjeseci Trumpove kampanje.
“I znate šta, ja imam kćer koja ne nosi hidžab. Ali od kada je Trump počeo da priča o muslimanima, ona je postala ...bliža islamu”, primjećuje.
Ahmed predviđa da će ukoliko Trump pobijedi Amerika postati “zemlja trećeg svijeta” jer će presušiti strane investicije.
No ne dijele svi muslimani u ovom kraju njen pogled na Trumpa.
Elena Serbest, 41-godišnjakinja, muslimaski immigrant iz Bugarske, kaže da će glasati za Trumpa jer joj se dopadaju njegove ideje koje se tiču ekonomije. Možda će, ako Trump pobijedi, ona dobiti bolji posao od sadašenjeg-nastojnice kafeterije.
Rita Makhoul, 51-godišnja dadilja, sirijska hrišćanka porijeklom iz Damaska, kaže da planira da glasa za Trumpa jer je “sita” demokrata i zato što ne vjeruje da Hillary Clinton “govori istinu”.
“Znam da ste iznenađeni jer sam Arapkinja i Sirijka“ kaže i dodaje “Želim promjene!"
Jim Sues, direktor odjeljena za Nju Džersi u Savjetu za američko-islamske odnose, kaže da i ostale velike džamije u Nju Džersiju ulažu napore kao Islamski centar Pasake da se povežu sa ne-muslimanskim susjedima u okruženju.
“Naravno da decenijama već postoji islamofobija, ali neko kao Donald Trump na liderskoj poziciji...to je kao neka vrsta zelenog svjetla za razvijanje tog osjećaja, i tog stava prema muslimanima”, kaže Sues.
On navodi da Savjet vodi evidenciju i izvan džamija širom savezne države Nju Džersi, u kojoj se procjenjuje da ima između 200 000 i 300 000 ljudi.
Na lokalnom nivou ta vidljivost je izgleda urodila plodom. Kada je ICPC otvorila novi kampus u Kliftonu, kaže Award, dva člana vijeća došla su iskazati podršku. Jedan od njih je Lauren Murphy, demokratkinja koji nije muslimanka.
Prije otvaranja, džamija je poslala korpe sa voćem po cijelom susjedstvu, što je prema riječima Murphyjeve bio jedinstven gest jedne religiozne zajednice.
"Bilo je određenog otpora prema džamiji među ne-muslimanskim stanovništvom koje je strahovalo da će to povećati saobraćajnu gužvu na ulicama” kaže ona ali i dodaje:
“Svi će se na to navići”.
Stanovnik Petersona, David Read 55-togodišnjak, koji nije musliman, hoda glavnom ulicom sa vrećicama namirnica. Penzionisani hemičar kaže da je došao da kupi pivo koje je planirao da pije dok radi na rekonstrukciji svog doma. Život u Petrsonu dao mu je dobar pogled na muslimane u Americi, kaže Read i dodaje da mu se dopalo ono što je vidio.
“Oni su isti kao ja“ kaže on. Pod Trumpom bi, strahuje, “način na koji se gleda na ljude razliičtih rasa, kao što su posebno muslimani, Portorikanci i Meksikanci bio veoma pristrastan i vodio ka dnu”.
U džamiji, predsjednik Award kaže da njegova zajednica planira renoviranje zgrade, koja je nekada bila sinagoga, tako što će joj dodati više prozora. Renovinranje je planirano prije izborne kampanje, ali sada predstavlja simbol rekacije zajednice kojim su željeli iskazati volju da budu bliži svojim susjedima.
Ne zbog Trumpa, kaže Award. Poslanik Muhamed, za kojeg muslimani vjeruju da je začetnik islama, bio je glasnik Boga i govorio je svojim sljedbenicima da šire tu poruku.
“Možete to nazvati marketinškom kampanjom, ali to uglavnom proizilazi iz Muhamedove knjige” kaže Awad.