Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump doputovao je u Peking 13. maja na samit s kineskim liderom Xi Jinpingom koji se pomno prati, dok rat u Iranu i njegove posljedice po globalna energetska tržišta bacaju sjenku na napore da se stabilizuju odnosi između dvije najveće svjetske ekonomije.
Trump, koji prvi put boravi u Kini od 2017, započeće dvodnevne formalne razgovore sa Xijem 14. maja. Iako se očekuje da će trgovinske tenzije, Tajvan, vještačka inteligencija i izvoz rijetkih metala dominirati dnevnim redom, tekući sukob u Iranu i gotovo potpuna paraliza brodskog saobraćaja kroz Hormuški moreuz dodatno su unijeli hitnost - i složenost - u susret.
Govoreći prije polaska iz Vašingtona, Trump je umanjio značaj tvrdnji da bi Peking mogao igrati odlučujuću ulogu u okončanju rata. "Ne mislim da nam je potrebna bilo kakva pomoć sa Iranom", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući 12. maja. "Pobijedićemo na ovaj ili onaj način, mirno ili drugačije."
Očekuje se da će samit testirati da li Vašington i Peking mogu očuvati krhku ravnotežu u vrijeme rastuće globalne nestabilnosti. Obje vlade, kažu analitičari, fokusirane su na održavanje stabilnosti jednog od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu dok globalno rastu ekonomska neizvjesnost i geopolitičke krize.
"I Kina i Sjedinjene Države imaju interes da uspostave stabilan odnos između sebe", rekao je Rana Mitter, nosilac ST Lee katedre za odnose SAD-Azija na Harvard Kennedy School za RSE. "Sjedinjene Države imaju aktivne interese drugdje, posebno trenutno na Bliskom istoku, a Kina je takođe zainteresovana da ponovo pokrene svoju posustalu ekonomiju."
Trgovinsko primirje pod pritiskom
Uprkos geopolitičkom okruženju, obje strane signalizirale su da će trgovinska i ekonomska pitanja ostati u središtu samita.
"Razgovaraćemo sa predsjednikom Xijem o mnogo različitih stvari", rekao je Trump prije ulaska u Air Force One. "Više od svega biće to trgovina."
Posjeta dolazi i u politički osjetljivom trenutku za oba lidera.
Trump se suočava sa kritikama u zemlji zbog ekonomskih posljedica rata u Iranu, posebno porasta cijena goriva i zabrinutosti zbog inflacije povezane sa poremećajima u snabdijevanju energijom sa Bliskog istoka.
Čitajte:
Trump kaže da SAD ne trebaju pomoć Kine u vezi s IranomZa Peking, usporavanje rasta izvoza i zabrinutost zbog globalne potražnje šalju zabrinjavajuće signale za ekonomiju zemlje i povećali su pritisak da se spriječi dalje pogoršanje odnosa s Vašingtonom.
Zvaničnici Trumpove administracije kažu da Bijela kuća nastoji očuvati krhko trgovinsko primirje postignuto prošle godine, koje je ublažilo neke carine i izvozne kontrole u zamjenu za obnovljene kineske isporuke rijetkih zemnih metala, čiji lanac snabdijevanja Kina dominantno kontroliše i koji su ključni za američku proizvodnju i odbrambenu industriju.
Očekuje se i da će dvije strane razgovarati o kupovini američkih poljoprivrednih proizvoda i Boeingovih aviona, kao i o mogućim mehanizmima za buduću ekonomsku koordinaciju.
Tajvan, Iran i strateške tenzije
Očekuje se da će kineski zvaničnici izvršiti pritisak na Trumpa u vezi s Tajvanom, koji Peking smatra svojom teritorijom i obećao je da će ga na kraju staviti pod svoju kontrolu.
Osim Tajvana, Iran će vjerovatno ostati u središtu razgovora. Kina je tokom sukoba održavala bliske veze s Teheranom, nastavljajući kupovati iransku naftu dok je javno kritikovala američke poteze u regionu. Peking je takođe nastojao da se predstavi stabilizirajući faktor u diplomatiji, suprotstavljajući svoj pristup onome što kineski zvaničnici prikazuju kao američki unilateralizam.
Čitajte:
Kina daje prioritet opstanku režima u Iranu, kaže analitičar Moriyasu pred samit Trump-SiTrumpova administracija sve više preispituje taj odnos. U posljednjim sedmicama, Vašington je uveo sankcije za nekoliko kineskih kompanija optuženih za preradu iranske sirove nafte i za četiri kineska entiteta navodno povezana sa satelitskom podrškom iranskim vojnim operacijama. Američki zvaničnici kažu da se očekuje da će Trump izvršiti pritisak na Xija zbog ekonomske podrške Pekinga Teheranu tokom samita.
Ipak, analitičari upozoravaju da nijedna strana ne djeluje spremna za veliki sukob.
"Kad je riječ o Iranu i širim geopolitičkim pitanjima, razgovori bi se mogli fokusirati na izbjegavanje daljeg skoka cijena nafte i upravljanje rizicima eskalacije, ali dublje usklađivanje je malo vjerovatno s obzirom na osnovne strateške razlike", rekla je Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistica za Azija-Pacifik u francuskoj finansijskoj firmi Natixis, za RSE.