Sažetak
- Broj terorističkih napada manji, ali uključeno sve više maloljetnika
- Evropski sigurnosni ambijent mijenja se pod utjecajem sukoba, digitalnih tehnologija i novih obrazaca radikalizacije
Iako je broj terorističkih napada u Evropskoj uniji (EU) u 2025. manji nego ranijih godina, iz sigurnosnih službi upozoravaju na to da se sve više maloljetnika priklanja terorizmu.
Prema posljednjem godišnjem izvještaju EUROPOL-a o stanju terorizma, u deset država članica EU u 2025. zabilježeno je 45 terorističkih napada, dok ih je godinu ranije bilo 58. Među napadima, 22 su izvedena, a ostali su spriječeni.
Istovremeno, broj osoba uhapšenih zbog krivičnih djela povezanih s terorizmom porastao je na 486, od kojih je 130 imalo 18 godina ili su bili još mlađi.
EUROPOL navodi da je džihadistički terorizam i dalje najzastupljeniji oblik prijetnje u EU. Tokom prošle godine zabilježena su 24 džihadistička napada, u kojima je poginulo pet osoba, a uhapšeno je 347 osoba.
Izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle poručila je da terorizam ostaje jedna od najozbiljnijih prijetnji sigurnosti EU, ali i da se njegova priroda mijenja.
"Terorizam se ne razvija izolirano. On se oblikuje u svijetu koji je obilježen nestabilnošću, digitalnim utjecajem i sve većom fragmentacijom društva. Kako se prijetnja mijenja, moramo nastaviti prilagođavati način na koji je razumijemo i kako na nju odgovaramo", kazala je.
Hapšenja zbog terorizma
U izvještaju Europola spominje se više slučajeva terorističkih prijetnji u Evropi u prošloj godini, među kojima je i onaj u Njemačkoj iz aprila prošle godine, kada je uhapšen 29-godišnjak osumnjičen da se u Libanu obučavao u kampu Hezbollaha radi pripreme napada.
Belgijske vlasti spriječile su dvojicu mladića povezanih s ideologijom Islamske države koji su pokušavali napraviti eksploziv za napad na javnu ličnost nakon što su na internetu pretraživali upute za izradu eksplozivnih naprava.
U Italiji je uhapšen 17-godišnjak kod kojeg su pronađeni sadržaji povezani s Islamskom državom, oružjem i izradom bombi, dok je u drugom slučaju priveden 16-godišnjak zbog širenja neonacističkog i antisemitskog sadržaja te pozivanja na nasilje.
Vlasti u Španiji su u novembru uhapsile 31-godišnjakinju osumnjičenu da je putem društvenih mreža širila džihadističku propagandu i regrutirala druge osobe za terorizam.
Evropski sigurnosni ambijent mijenja se pod utjecajem sukoba, digitalnih tehnologija i novih obrazaca radikalizacije, navodi se u izvještaju.
U izvještaju je upozoreno na porast broja maloljetnika uključenih u terorističke aktivnosti, pa je tako najmlađi osumnjičeni u prošloj godini imao samo 12 godina.
Mladi su posebno izloženi utjecaju ekstremističkog sadržaja na internetu, a propaganda je sve više prilagođena upravo njima.
Mnogi pokazuju samo površno razumijevanje ustaljenih ideologija, ali prihvaćaju kombinacije ekstremističkih narativa s kojima se susreću na internetu.
EUROPOL upozorava da se zbog toga granica između ranjivosti i kriminalnog ponašanja sve više briše, što zahtijeva istovremeno preventivni, zaštitni i represivni odgovor institucija.
Čitajte:
Lego, hip-hop i dipfejkovi: Kako Iran koristi veštačku inteligenciju da oblikuje javno mnjenje na ZapaduInternet kao prostor radikalizacije
Internet je postao ključni prostor za razvoj terorističkih prijetnji, navodi se u izvještaju Eurpola.
Društvene mreže, aplikacije za šifriranu komunikaciju, gejming platforme i decentralizirane internetske zajednice postale su mjesta na kojima se međusobno nadopunjuju propaganda, radikalizacija, regrutacija i planiranje napada u stvarnom svijetu.
Digitalno okruženje omogućava terorističkim organizacijama da direktno dopru do pojedinaca, ali istovremeno pruža prostor osobama koje se samostalno radikaliziraju da djeluju bez formalnog članstva ili direktnih uputa organizacija.
Time prijetnja širom Evrope postaje fragmentiranija, složenija i manje predvidiva, zbog čega je iz Europola ocijenjeno da terorizam u Evropi ulazi u novu fazu.
Anna Sjöberg, direktorica Evropskog centra za borbu protiv terorizma pri Europolu, upozorila je na sve veći utjecaj novih destabilizirajućih ideologija iako terorizam i nasilni ekstremizam i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju Evropskoj uniji.
"Iako džihadistički terorizam ostaje najtrajnija prijetnja, granice između ustaljenih terorističkih ideologija i drugih oblika nasilnog ekstremizma postaju sve nejasnije. Sve veći utjecaj novih destabilizirajućih ideologija, uz tradicionalne ekstremističke narative, pokazuje da se priroda prijetnje mijenja", kazala je.
Čitajte:
Profesor Waldo s Harvarda: Tehnologija ne razlikuje dobro od lošeg, to moramo samiRadikalizacija više ne zavisi isključivo od direktnog kontakta s terorističkim organizacijama i sve se češće kombiniraju ekstremističke ideologije s kriminalom, teorijama zavjere i nasiljem.
Unutar decentraliziranih internetskih zajednica, poput mreže The Com, nasilje postaje način stjecanja statusa i društvenog priznanja. U takvom okruženju nasilje postaje dio ličnog identiteta, a terorističke prijetnje sve razuđenije, prilagodljivije i teže predvidive.
To predstavlja novi izazov za sigurnosne službe širom Evrope, navodi se u izvještaju.
Više od 400 osuđujućih presuda
U protekloj godini izrečeno je 406 osuđujućih i 99 oslobađajućih presuda za terorizam, pokazuju podaci iz 21 države članice EU koji su dostavljeni Eurojustu. Neke od tih presuda su pravosnažne, dok se u drugim predmetima vode žalbeni postupci.
Najveći broj sudskih procesa vodio se zbog učešća u terorističkim organizacijama, finansiranja terorizma te pripreme ili pokušaja napada.
Jedna od presuda izrečena je u Francuskoj, gdje je pet osoba osuđeno zbog učešća u otmici i mučenju zapadnih talaca u Siriji. Trojica muškaraca osuđena su na doživotni zatvor, dok su preostala dvojica dobila kazne od 22, odnosno 20 godina zatvora.
Sukobi i sigurnosne prijetnje
Međunarodni sukobi i geopolitička dešavanja, posebno na Bliskom istoku, nastavili su utjecati na terorističku i ekstremističku prijetnju u EU, navodi Eurpol.
Potiću radikalizaciju, jačaju ekstremističke narative i stvaraju prijetnje prema pojedinim zajednicama, poput jevrejske i muslimanske, navodi se u izvještaju.
Rat na Bliskom istoku dodatno je pojačao neprijateljstva između Izraela, Irana i njegovih saveznika, dok su izvještaji o razaranjima doprinijeli polarizaciji u Evropi i širenju antisemitskih narativa među različitim ekstremističkim grupama.
Europol navodi da je Iran tokom proteklih godina razvio mrežu savezničkih (proxy) grupa, među kojima su Hezbollah, Hamas, Ansar Allah i brojne milicije u Iraku i drugim državama.
Upozorava da bi rastući pritisak na Iran i njegovu mrežu savezničkih grupa mogao povećati rizik od napada na jevrejske, izraelske i druge ciljeve u EU.
Džihadističke terorističke organizacije ne odustaju od namjere da prošire prisustvo u Siriji, koristeći ekonomske, političke i sigurnosne izazove u toj zemlji.
U Africi su tokom 2025. godine ogranci Islamske države i Al-Qaide proširili djelovanja i operativne sposobnosti, a više država članica procjenjuje da džihadističke grupe u centralnoj i istočnoj Aziji.
Rat Rusije protiv Ukrajine, koji se vodi od 2022., dalje je prisutan u narativima terorističkih i nasilnih ekstremističkih grupa, posebno na krajnjoj desnici, iako u manjoj mjeri nego prethodnih godina, navodi se u izvještaju.