Na svjetska ratišta po spas od siromaštva

Gužva za prijavljivanje za posao u Kuvajtu kod firme Al-Hokooko, april 2011

Iako su predizborna obećanja svih političara - otvaranje novih radnih mjesta - BiH iz godine u godinu bilježi sve veći broj nezaposlenih. A kako završe predizborna obećanja, najbolje govori podatak da je vlast u prethodnom mandatu za otvaranje novih radnih mjesta izdvojila tek 1,5 posto budžetskih sredstava.

„I pored obećanja, da će domaće vlasti do 2010. godine povećati zaposlenost za 150.000 radnih mjesta, kako je bilo predviđeno građanskom platformom, do toga nije došlo jer se broj registriranih nezaposlenih lica u toku četiri godine smanjio za 7.441 osobu“
, kaže Mediha Gačanović iz nevladine organizacije Aldi.

Biroi za zapošljavanje su preopterećeni, a novac kojim raspolažu eventualno mogu upotrijebiti za prekvalifikaciju ljudi koji godinama ne uspijevaju pronaći zaposlenje, kaže glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Boris Pupić.

„Prošle godine su zavodi za zapošljavanje posredovali u zapošljavanju različitim programima kojima su obuhvatili 19.000 lica u BiH. Na prvi pogled taj broj izgleda velikim, međutim kada uzmemo broj evidentiranih lica, vidimo da su to u stvarnosti minimalne cifre koje se kreću u okviru budžeta kojim zavodi za zapošljavanje raspolažu. Zapošljavanje je usmjereno na takozvane teško zapošljive kategorije lica: ratne vojne invalide, Rome, demobilisane borce, strukture ljudi koje je stvarno teško zaposliti. Zavodi nude određene programe za prekvalifikacije jer je oko 31 posto nisko kvalifikovanih radnika na birou. Samim tim je jasno da je takve radnike teško zaposliti u zemlji gdje industrija nije na dovoljno razvijenom nivou da takve profile ljudi zaposli“
, kaže Pupić.

Prema najnovijim podacima, u BiH svakog dana 170 ljudi ostane bez posla. Tržišta na kojima su bosanskohercegovačke firme imale najveće poslove, poput Libije, Iraka ili Tunisa, su zatvorena, te se većina radnika vratila u domovinu, kaže Pupić.

„Najveći broj naših građana je, pored Libije, radio u Austriji, zatim u Srbiji i Hrvatskoj, dok je jedan veliki broj bio u Njemačkoj i zemljama zapadne Evrope. Od jula do kraja 2010. godine, 14.000 ljudi se prijavilo na evidenciju Biroa za zapošljavanje u BiH, a da su prije toga radili u inostranstvu“
, navodi Pupić.

Nema srednje klase


Na domaćem terenu, privreda je u kolapsu, te se i broj radnih mjesta svakodnevno reducira. Jedan broj nezaposlenih, pogotovo mladih ljudi, slamku spasa vidi u odlasku na rad u inostranstvo, makar se radilo i o ratom zahvaćenim područjima. Naša sagovornica, zbog strogih pravila kompanije koja ju je angažovala u Iraku, nije željela da se predstavi, ali je podijelila svoje iskustvo:

Ispred jednog od biroa za zapošljavanje u BiH, fotografija iz arhiva
„Bila sam na birou sedam godina. Pošto se nova radna mjesta ne otvaraju, čak što više, i ona postojeća se zatvaraju, mladi uopšte nemaju priliku da počnu raditi, odlučila sam prije tri godine da odem u Irak. Iskreno, isplati se, zato što za relativno kratak period možete sebi obezbijediti materijalnu sigurnost, ali za skoro tri godine možete riješiti sebi i stambeno pitanje.“

Budući da su Bosanci i Hercegovci dokazano dobri radnici u inostranstvu, strane kompanije sve češće dolaze da u BiH traže radnu snagu. Tako je ovih dana nova američko-kuvajtska kompanija, Al-Hokooko, obavljala intervjue i provjere brojnih kandidata koji su spremni otići u Kuvajt kako bi zaradili koju marku i prehranili svoju porodicu. Jedan od njih je i Halil Glavinić.

„Vratio sam se iz Njemačke 2001. godine. Ovdje ne primam ništa, ni naknadu na djecu. Bez ičega sam. Ovo je zemlja puna ministara. Pola države su ministri i poslanici i njihovi niži čimbenici. Ne postoji druga klasa, osim administrativnih ljudi. Običan svijet spava pod drvećem i jede lišće“
, kaže Glavinić.

Eldin Isabegović diplomirani je psiholog. Kako nije u prilici u BiH pronaći posao, svoju šansu takođe vidi u Kuvajtu.

„Nemam nikakvog posla. Radim povremeno ali ništa značajno. Ovdje situacija ide iz lošeg u gore. Očekujem naravno pozitivan odgovor, odnosno da ću uspjeti proći na ovom intervjuu“
, kaže Isabegović.

Poticaji poslodavcima


Za one koji koriste Internet, situacija je nešto povoljnija kada je u pitanju traženje posla. Posljednjih sedam godina u BiH postoji internet portal Posao.ba, koji dnevno ima oko hiljadu otvorenih pozicija za zaposlenje. Više od 10.000 kompanija su korisnici usluga ovog portala.

Većina ponuđenih poslova je u BiH, no u posljednje vrijeme javljaju se i inostrane kompanije koje traže mlade obrazovane ljude iz BiH, kaže Benjamin Kadić menadžer ključnih kupaca.

„U principu, prodajni sektor je definitivno najinteresantniji za naše posloprimce, ali i najbrži rastući sektor koji aktivno djeluju na tržištu rada. Tu imamo i inostrane poslove jer smo postali kao radna snaga jako zanimljivi u nekoliko zemalja širom svijeta. Radna snaga nije jeftina, ali po pitanju intelektualne sposobnosti, po pitanju IT i software inžinjeringa jako je zanimljiva kompanijama iz inostranstva“
, pojašnjava Kadić.

Posao.ba učestvuje i u organizaciji regionalnog sajma zapošljavanja, gdje se obavlja razmjena radne snage u regionu, kaže Kadić.

„Taj sajam traje sedam dana. Prošle godine smo imali izvanredne rezultate, gdje je oko 150.000 ljudi posjetilo sajam on-line i apliciralo za otvorene pozicije. Imali smo veliki broj slučajeva gdje su ljudi iz Beograda došli da se zapošljavaju u Sarajevo, ali isto tako iz Zagreba u Beograd i obrnuto. To je jedan od projekata koji naglašava nove trendove, nove napredne mogućnosti - i za poslodavce i za posloprimce“
, navodi Kadić.

Nedavno je profesor na Ekonomskom fakultetu, Hasan Muratović, predložio da bi rješenje problema nezaposlenosti u BiH takođe bilo omogućiti kredite privrednicima uz uslov da na svakih 50 hiljada eura kredita, moraju otvoriti jedno radno mjesto. On smatra da bi se na taj način privreda za kratko vrijeme mogla oporaviti.

A što se tiče angažmana domaćih političara, ukoliko nešto ne poduzmu, moglo bi se desiti da uskoro i sami ostanu uskraćeni za plaće jer neće imati ko puniti budžet.