Balkan: Većina mladih konzervativnija od roditelja

Ilustrativna fotografija

U državama regije od 1990. je stastala jedna nova generacija mladih. Da li su liberalniji ili konzervativniji od roditelja, te u kakvim uvjetima su izgradili stavove i poglede na svijet - istražili smo u temi sedmice RSE.

Tranzicijska društva, poput bosankohercegovačkog, suočena su sa brojnim promjenana, kojih mnogi nisu ni svijesni. Te nagle promjene nisu često znali pratiti ni roditelji, ali ni obrazovani sustav. Mladi su se zato prilagođavali kako su znali i mogli. Po nekim svjetonazorskim uvjerenjima čak su i konzervativniji od roditelja, iako bi mladost - sama po sebi - trebala nositi slobodnije stavove. Više detalja u tekstu Selme Boračić "Vjera i nacija - dominantne vrijednosti bh. omladine".

Skloni tradicionalizmu i konfuzni u svojim svjetonazorima - tako se u najkraćem mogu opisati mladi koji su 1990. i u prvoj dekadi 2000. odrastali u Srbiji. Istraživanja pokazuju da mladi danas cijene patrijarhat i snažne vođe, te da ne vjeruju državi, podržavaju vrijednost slobode, ali sve dok ta sloboda ne obuhvata i seksualne manjine, otvoreni su prema drugim nacijama, osim prema onima sa kojima su njihovi roditelji nekada živjeli u istoj državi. Ignorirana i zaboravljena od vlasti, omladina živi u atmosferi koja je potiče da sreću traži van granica Srbije - navode sugovornici u priči Dušana Komarčevića "Zbunjeni i zaboravljeni".

Svaka generalizacija lako može odvesti na pogrešan put, pa tako i u traganju za odgovorom - da li su mladi slobodoumniji od onih koji su po godinama bliži njihovim roditeljima. Realnost za nekoga može biti iznenađujuća. Da li u Crnoj Gori slobodoumnost obavezno ide uz mladost, pokušao je da sazna Esad Krcić. Pročitajte tekst "Izazovi mladih Crnogoraca - duhovna zatvorenost i neslobodoumnost".

Kosovsko društvo prošlo je kroz mnogo promjena u posljednjih 20 godina, ali i pored toga, društvo je i dalje patrijahalno i konzervativno. To se, međutim, svakim danom mijenja jer se sada više putuje, tehnologija je razvijena i veće su mogućnosti za pristup informacijama. Amra Zejneli u tekstu "Individualnost i liberalniji stavovi mladih Kosova" ima detalje.

Glavni problem mladih u Hrvatskoj je letargija i apatičnost, upozoravaju stručnjaci. Sve vrijednosti stagniraju, pa i prihvaćanje liberalno-demokratskih vrijednosti. Optimisti, usprkos tome, vjeruju signalima izvana i tvrde da je hrvatsko društvo na pragu promjena. Pojedinosti donosi Enis Zebić u priči "Letargija i apatičnost - stanje svijesti hrvatske mladeži".