Rusija i talibani potpisali vojni sporazum

Rusija i talbanska vlada Afganistana potpisale su vojni sporazum što je potez, kako smataju stručnjaci, koji signalizira produbljivanje saradnje.

Sporazum je potpisan 27. maja na marginama sigurnosnog foruma izvan Moskve, a potpisali su ga Sergej Šojgu, sekretar Vijeća sigurnosti Rusije i ministar odbrane talibana Mohammada Yaqouba, izvijestili su ruski mediji.

Nijedna strana nije objavila tekst sporazuma o vojnoj saradnji niti saopštila više detalja što otežava procjenu da li dogovor predstavlja suštinsku promjenu u vojnoj saradnji ili simboličan politički gest, kažu stručnjaci.

Sporazumi o vojno-tehničkoj saradnji mogu obuhvatati širok spektar aktivnosti, uključujući prodaju oružja, obuku, održavanje, logističku podršku ili tehničku pomoć.

Čitajte:

Talibani u Afganistanu su 'tu da ostanu' dok de facto stiču međunarodno priznanje

Stručnjaci kažu da su sposobnost i spremnost Rusije da produbi odbrambenu saradnju s talibanima ograničene zbog ruskog rata u Ukrajini i razornog uticaja zapadnih sankcija na rusku državnu blagajnu.

"Rusija je previše ekonomski opterećena da bi pružala besplatnu vojnu pomoć talibanskoj vladi," kaže Hameed Hakimi, nerezidentni viši saradnik Atlantic Councila, organizacije sa sjedištem u Washingtonu.

"U međuvremenu, vlada talibana nema dovoljno sredstava da kupi takvu količinu vojne opreme koja bi je učinila značajnim vojnim trgovinskim partnerom u očima Moskve," dodao je Hakimi, koji je i viši istraživački saradnik u ODI Globalu, organizaciji sa sjedištem u Londonu.

Talibani slave prvu godišnjicu povlačenja američkih trupa iz Afganistana

Svaka saradnja vjerovatnije će se fokusirati na održavanje, koordinaciju ili obuku, a ne na velike isporuke oružja, kažu stručnjaci.

Ruski analitičar Ruslan Suleymanov rekao je za The Insider, nezavisni medij fokusiran na Rusiju sa sjedištem u Latviji, da je sporazum politički signal, a ne znak neposredne vojne podrške.

Proširenje veza

Rusija je jedina zemlja koja je formalno priznala talibane kao legitimnu vladu Afganistana. To je učinila 2025. godine, četiri godine nakon što su se talibani vratili na vlast nakon povlačenja američkih i NATO snaga iz Afganistana 2021. godine.

Nekoliko zemalja, uključujući Kinu, Kazahstan i Uzbekistan, održava diplomatske, trgovinske i ekonomske veze s talibanima bez zvaničnog priznanja njihove vlade.

Rusija je u posljednjim godinama ugostila delegacije talibana i pozicionirala se kao ključni sagovornik o sigurnosnim pitanjima u Afganistanu.

Čitajte:

Rusija jača težnje talibana za međunarodnim priznanjem. Ko je sljedeći?

Moskva je posebno zabrinuta zbog prijetnje koju za Rusiju i Centralnu Aziju, koju smatra svojom strateškom zonom uticaja, predstavljaju militantne grupe poput Islamske države Horasan (IS-K).

Ekstremistička grupa sa sjedištem u Afganistanu preuzela je odgovornost za napad u martu 2024. u prepunoj koncertnoj dvorani izvan Moskve u kojem je poginulo gotovo 150 osoba. To je bio najsmrtonosniji napad u Rusiji u posljednje dvije decenije.

Aleksandar Bortnikov, šef ruske Federalne službe sigurnosti (FSB), upozorio je 26. maja da IS-K ostaje jedna od najaktivnijih i najopasnijih terorističkih organizacija koje djeluju u Afganistanu.

Potraga Kabula za partnerima

Za afganistanske talibane, bliži odnosi s Rusijom nude diplomatske i praktične koristi u trenutku kada je zemlja i dalje uglavnom međunarodno izolovana.

Angažman s Moskvom omogućava Kabulu da pokaže da nije u potpunosti odsječen od međunarodnog sistema i da može osigurati partnerstva s velikim silama izvan Zapada.

"Simbolika sporazuma s Rusijom omogućit će talibanima da tvrde da imaju vanjsku legitimnost i stvore promotivni trenutak kako bi uticali na javno mnijenje u zemlji," rekao je Hakimi za Radio Slobodna Evropa.

Vladajući čvrstom rukom, talibani su široko omraženi među Afganistancima. Ova militantna islamistička grupa uskratila je mnogim ljudima osnovna prava, naročito ženama i optužena je za teška kršenja ljudskih prava.

Ušutkane, ali ne zaboravljene: Žene pod talibanima

Iz perspektive Moskve, sporazum se uklapa u širi napor da ponovo uspostavi uticaj u regionu nakon povlačenja američkih snaga iz Afganistana.

Moskva nastoji da se predstavi kao protivteža zapadnim politikama. Tokom sigurnosnog foruma 27. maja, Šojgu je ponovio pozive Moskve zapadnim zemljama da odmrznu afganistanska državna sredstva u stranim bankama i prihvate, kako je rekao, odgovornost za posljedice svoje dvodecenijske vojne prisutnosti u zemlji.

Ranije, 14. maja, tokom regionalnog sigurnosnog sastanka u Kirgistanu, Šojgu je rekao da je Rusija izgradila "pragmatičan dijalog" s talibanima i razvija kako je rekao "punopravno partnerstvo" s Kabulom, navodeći zajedničke sigurnosne brige i regionalnu stabilnost.