Trinaest svjetskih građevina koje se javnosti nisu dopadale
Eiffelov toranj u Parizu, izgrađen 1889., sigurno je jedan od najvećih svjetskih javnih spomenika. Prije otvaranja, međutim,bio je oštro kritiziran, smatralo se da je toranj ¨beskoristan i monstruozan¨. Njegov tvorac, arhitekta Gustav Eiffel dobio je tada dozvolu za postavljanje tornja na samo 20 godina.
Javnost nije bila naklonjena ni novosagrađenom pozorištu u Pragu, djelo arhitekte iz komunističke ere, Karela Pragera, završeno 1983. godine.
Centar Georges Pompidou u Parizu, otvoren u 1977., posjetilo je više od 150 milijuna posjetitelja.
Arhitekt Frank Gehry stoji iza muzeja Guggenheim, Bilbao.
Muzej u New Yorku koji dizajnira Frank Lloyd bio je također meta javne kritike.
Piramida Louvre u Parizu, koju potpisuje arhitekt I.M. Pei otvorena je za javnost 1989. godine. Javnost je bila nemilosrdna u prvim danima postojanja staklene piramide, a danas ona predstavlja najatraktivniji objekat za posjetu turista. .
Katedrala u Liverpoolu, u Engleskoj, djelo Fredericka Gibberda takođe nije imala slavan početak postojanja (1967.), bila je čak uvrštena u svjetske najgore građavine.
Ovaj objekat u Seattleu bio je označen kao ''ružan'' i ''trn u oku'' kada je otvoren 2000. No djelo arhitekte Franka Gehrja mještani su vremenom prihvatili i nazvali ga ''provokativnim''.
Nacionalna biblioteka u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku otvorena je 2006. Britanski ''The Daily Telegraph'' ju je uvrstio među 21 najružniju građevinu koja je ikad dizajnirana i napravljena.
Univerzitetska biblioteka u Prištini, koju potpisuje hrvatski arhitekt Andrija Mutnjaković također je bila u konkurenciji najružnijih građevina. U jednom turističkom vodiču opisana je kao ''istovremeno prekrasna i apsurdna''.
Palača kulture i nauke u Varšavi otvorena je 1955. i bila je poklon Sovjetskog Saveza narodu Poljske. Građevina je dugo bila meta negativnih komentara zbog prije svega sovjetskog stila arhitekture.
Češki arhitekt Jan Kaplicky projektirao je zgradu Nacionalne biblioteke u Pragu, žestoko je kritizirana u javnosti a negativno o projektu oglašavao se i predsjednik Vaclav Klaus. Biblioteka nije sagrađana.
Bertrand Delanoe, gradonačelnik Pariza, bio je među onima koji su bili protiv izgradnje ruskog duhovnog i kulturnog centra. Projekt su nazvali ''osrednjim''.