"Muslimansko bratstvo" prijetnja demokraciji

Članovi obitelji uhapšenih članova "Muslimansko bratstvo" tokom protesta u Kairu, 28. februar 2011.

Pregled pisanja svjetskih medija priredila: Mirjana Rakela.

Egipatski predsjednik Hosni Mubarak obećao je da se neće kandidirati na septembarskim izborima. Isuviše malo i isuviše kasno, ističu analitičari, naglašavajući da prosvjednici traže potpuni prekid s prošlošću.

Mubarakovi dani su odbrojani, piše Shadi Hamid, istraživač u Centru za bliskoistočnu politiku Brookings Instituta, u komentaru koji objavljuje Los Angelos Times.

Vlada koja će ga zamijeniti u svojim redovima najvjerojatnije će uključiti Muslimansko bratstvo, najstariji islamistički pokret u svijetu i jedan od kojeg se Zapad prilično plaši.

Ta će organizacija idućih dana postati jedna od značajnijih egipatskih priča smatra Hamid i analizira američku "islamističku dilemu".

Strah da bi islamisti mogli doći na vlast dugo paralizira američku politiku. Autor podsjeća da Zapad ima razloga za zabrinutost zbog mogućnosti da nova egipatska vlada bude manje sklona štititi zapadne interese, pa čak i da odbije američku pomoć "tešku" oko 1,5 milijardi dolara.

I Wall Street Journal piše o američkim dilemama prvenstveno o tome da li je Bratstvo opasan pokret koja namjerava uvesti islamsko šerijatsko pravo i ukinuti demokraciju, ili je to nenasilna organizacija što teži društvu koje bi poštivalo pravila zapadne demokracije, te istodobno prihvaćalo islam.

Novinar Radija Slobodna Evropa Robert Tait se pita da li Bratstvo predstavlja radikalni islam ili samo pokret koji nije sklon demokraciji.

Britanski ministar vanjksih poslova William Hague je koncem januara jasno rekao kako je London zabrinut zbog mogućnošti da Muslimansko bratstvo bude okosnica vlade.

Strah od "šerijatskog prava"

I najpoznatiji egipatski glumac Omar Sharif izrazio je bojazan da bi Bratsvo moglo igrati značajniju ulogu u životu Egipta.

Omar Sharif, glumac
"Činjenica da imaju 20 postotnu podršku gradjana, me plaši", rekao je Sharif aludirajući na izborne rezultate pokreta.

Muslimansko bratstvo je osnovano 1928. kako bi širilo islamski svjetonazor i humanitarni rad, a kasnije su bili aktivni u borbi protiv kolonijalnih sila i nastojanju da Egipat otrgnu od zapadnog utjecaja.

Slogan pokreta "Islam je rješenje", imao je za cilj stvaranje države temeljene na šerijatskom pravu.

Ipak, kaže Fawaz Gerges, direktor Centra za Bliskoistočne studije na poznatoj londonskoj Školi ekonomije, Bratstvo je evoluiralo u pragmatičnu modernu organizaciju.

On kaže da je skupini glavni cilj protjerati Mubaraka - koji je zapravo iskorištavao međunarodni i domaći strah od islamizma kako bi se brutalno obračunao s članovima Bratstva.

Kao dokaz novog realizma Bratstva je činjenica da su spremni prihvatiti Muhameda El Baradeia kao ključnu figuru u tranzicijskim prijenosu vlasti.

Muslimansko bratstvo protiv Izraela

Istina ne vide ga kao mogućeg novog predsjednika Egipta.

Mohamed Habib, bivši zamjenik predsjednika Bratstva, odbacuje tvrdnje da im je cilj stvaranje islamske teokracije poput one u Iranu.
Muslimansko bratstvo je prošloga tjedna zatražilo da buduća egipatska vlada prekine odnose s Izraelom i podrži otpor Palestinaca.

No, ističe da odnosi sa Sjedinjenim Državama, trebaju ostati prijateljski tako dugo dok se "temelje na međusobnom poštovanju i jednakosti, što rezultira dobrobitu, miru i sigurnosti oba naroda".

Ono što Zapad biti treba brinuti je odnos Muslimanskog bratstva prema sporazumu iz Camp Davida.

Mirovni sporazum s Izraelom koštao je glave bivšeg egipatskog predsjednika Anwara Sadata.

Pokret sada kaže da bi u slučaju da osvoji vlast to pitanje stavio na referendum.

Muslimansko bratstvo je prošloga tjedna zatražilo da buduća egipatska vlada prekine odnose s Izraelom i podrži otpor Palestinaca, što bi bio veliki udarac mirovnom rješenju na Bliskom istoku.