Zaštićeni svjedok o konstantnim napadima na civile

Zaštićeni svjedok KDZ 304, 18. siječanj 2011.

Nakon svjedočenja zaštićenog svjedoka čiji je iskaz bio potpuno skriven za javnost, suđenje bivšem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću nastavilo se izvođenjem novog zaštićenog svjedoka pod pseudonimom KDZ 304.

Kao bivši pripadnik UNPROFOR-a svjedok je dao iskaz o teškom granatiranju i snajperskom djelovanju po sarajevskim civilima, dok je jedan dio njegovog svjedočenja također ostao skriven za javnost kako izrečene informacije ne bi dale naslutiti detalje vezane uz njegov identitet, poput višeg čina u vojsci.

U svjedočenju otvorenom za javnost zaštićeni svjedok KDZ 304 je tužiteljstvu potvrdio kako je tijekom 1995.te u Sektoru Sarajevo na koji je bio raspoređen vidio konstatno djelovanje po civilima iz lakog i teškog oružja.

Tužitelj Patrick Hayden pročitao je sažetak svjedokove izjave te činjenice iz njegova prethodna dva svjedočenja na Haškom sudu protiv generala Sarajevsko –romanijskog korpusa koji je držao grad u opsadi.

Zaštićeni svjedok: Do sredine 1995.godine civili u Sarajevu su postali sve potpuno dezorijentirani i sve više su bili zabrinuti. To je bio rezultat blokade i nasumičnog granatiranja.

„Do sredine 1995.godine civili u Sarajevu su postali sve potpuno dezorijentirani i sve više su bili zabrinuti. To je bio rezultat blokade i nasumičnog granatiranja. UNROFOR je odlučio da otvori put Igmana kako bi deblokirao grad Sarajevo. Zbog toga što akcije UNROFOR-a kako bi se dostavila pomoć i kako bi se snabdjevale jedinice UNPROFOR-a nisu bile učinkovite zbog blokade (od strane) Srba na check pointima (točkama kontrole)“, stoji u izjavi svjedoka.

Iz sažetka pročitanog od strane tužiteljstva moglo se isčitati kako je svjedočenje bivšeg pripadnika UNPROFOR-a bilo i u vezi optužaba protiv Karadžića o zapovjednoj odgovornosti za uzimanje pripadnika međunarodnih promatrača za taoce. Cilj tog čina je trebao spriječiti avijaciju NATO saveza da bombardira položaje s teškim naoružanjem i infrastrukturom Vojske Republike Srpske.

Njegovo svjedočenje vezano uz događanje u Lukavici krajem svibnja 1995.godine kada su pripadnici UN-a bili uzeti za taoce od strane pripadnika Vojske Republike Srpske - dato je na sjednici zatvorenoj za javnost.

Zaštićeni svjedok čiji se identitet zaštićivao čestim prekidima javne sudske sjednice opisao je napore UNPROFOR-a da zaštiti civile od stalnog snajperskog djelovanja, ali i čestog granatiranja te napada improviziranim raketama s eksplozivom. Tužiteljstvu je opisao kako se radilo o neselektivnom oružju ispaljivanog s Ilidže, odnosno položaja Vojske Republike Srpske što su mu osobno potvrdili i neki oficiri Sarajevsko-romanijskog korpusa.

Kako bi potvrdio ispaljivanje brojnih projektila teškog naoružanja na sarajevske civile tužitelj Hayden je pročitao naređenje generala Sarajevsko romanijskog korpusa Dragomira Miloševića iz 1995.godine: „Ako pogledamo malo niže tu između ostalog stoji u tom naređenju: da oruđa većeg kalibra...pa se navode vrste tih oruđa...to su minobacači, artiljerijska oruđa, tenkovi i drugo....koristiti samo za gađanje rentabilnih ciljeva uz obavezno osmatranje pogodaka. Pa se dalje kaže: zabraniti gađanje artiljerijskim oruđima bez osmatranja od strane artiljerijskog starješine i bez odobrenja zapovjednika brigade.“



"Mislim da se radi o pogršnom tumačenju"

Nakon tužiteljstva i svjedoka koji su ustvrdili da je general Milošević imao potpunu kontrolu nad upotrebom oružja većeg i srednjeg kalibra, optuženi Karadžić je tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao prikazati drukčije.
Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala, 18. siječanj 2011.

„Zar samo izdavanje dokumenta potkraj rata ne govori o tome da je bilo i vatre izvan kontrole...i da general Milošević to želi sve vratiti pod kontrolu. Slažete li se?“, upitao je svjedoka Karadžić.

„Gospodine predsjedniče, mislim da se radi o pogrešnom tumačenju“, nije se složio svjedok.

Optuženi je tijekom unakrsnog ispitivanja bivšeg pripadnika UNPROFOR-a izjavio kako Sarajevsko romanijski korpus nije imao za cilj teror nad sarajevskim civilima nego da mu je svrha bila držanje linije obrane prema Sarajevu te prema centralnoj Bosni. Karadžić je pokušavao prikazati kako su u Sarajevu bile pozicionirane brojne snage Armije BiH što se od UNROFOR-a uspješno skrivalo. Zaštićeni svjedok mu je odgovorio kako su mirovni promatrači imali probleme u suradnji sa svim zaraćenim stranama.



Suđenje će se nastaviti izvođenjem novog zaštićenog svjedoka haške optužbe zbog genocida te ostalih zločina u Bosni i Hercegovini između 1992. i 1995.godine.

Podsjetimo na kraju kako je Karadžić u ponedjeljak službeno uputio novi podnesak (od početka suđenja 31 do sada) u kojem ponovno traži od sudaca prekid suđenja na tri mjeseca jer mu je 14. siječnja ove godine tužiteljstvo objavilo novih pet dokumenata.

Za njih Karadžić tvrdi da ga ih je suprotna strana imala u posjedu već najmanje 10 godina, a da mu je zbog zakašnjelog objavljivanja uskraćena prilika da s njima suoči neke od dosadašnjih svjedoka optužbe.