Sažetak
- Trojica državljana Sudana teško su stradala tokom pokušaja prelaska iz BiH u Hrvatsku, nakon što su se u zimskim uvjetima smrznuli na planini Plješevici.
- Zbog gangrene su ostali bez potkoljenica i dijelova šaka, a danas se liječe u bolnici u Tuzli.
- Jedan od njih, zbog teškog stanja, upućen je u Sarajevo, ali prema informacijama Radija Slobodna Evropa, tamo nije primljen na liječenje.
Te ruke trebale su donijeti hljeb porodicama u Sudanu, kaže aktivista Nihad Suljić koji svaki dan obilazi trojicu pacijenata u bolnici u Tuzli.
Sve trojici muškaraca amputirane su potkoljenice i dijelovi šaka nakon što su se smrznuli u pokušaju da pređu u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine.
Na tom opasnom putu zaglavili su na planini Plješevici, u teškim zimskim uvjetima u kojima su zbog promrzlina dobili gangrenu na ekstremitetima.
Negdje kod Bihaća, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, našli su ih policajci. Smješteni su u Urgentni centar Bolnice u ovom gradu, a onda i na Kliniku za plastičnu hirurgiju, gdje su dvojici od njih morali biti amputirani dijelovi šake.
U Sarajevu odbili liječiti jednog Sudanca?
Zbog teškog stanja, iz Bolnice u Bihaću jedan od njih trojice upućen je u Klinički centar u Sarajevu sanitetnim kolima. Međutim, u sarajevskom kliničkom centru državljanina Sudana nisu primili na liječenje, saznaje Radio Slobodna Evropa iz dva izvora.
Ovu informaciju direktor Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo (KCUS) Alen Pilav nije mogao potvrditi za RSE, kazavši da "ne može da vjeruje da se takvo nešto desilo", kao i da je zatražio da se ove informacije provjere.
Kako su sva trojica državljana Sudana na kraju završila u Univerzitetskom-kliničkom centru (UKC) Tuzla, gdje su im amputirane potkoljenice, nije jasno. RSE je potražio odgovore iz sve tri zdravstvene ustanove, ali precizne informacije su izostale.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da su obaviješteni da su osobe iz bolnice u Bihaću upućene u UKC Tuzla kako bi nastavili liječenje zbog teškog zdravstvenog stanja izazvanog promrzlinama, zbog čega su izvršene amputacije ekstremiteta.
U bolnici u Tuzli kažu da su na Klinici za ortopediju i traumatologiju od 10. decembra hospitalizirani M. F. (1981), S. O. (1999) i I. A. (2004).
"Kod sve trojice su dijagnostikovane teške tjelesne povrede donjih ekstremiteta. Pacijenti su podvrgnuti operativnom zahvatu, trenutno su stabilnih vitalnih parametara i zadržani su na bolničkom liječenju", kažu za Radio Slobodna Evropa iz UKC Tuzla.
A u bolničkoj sobi svaki dan je Nihad Suljić, aktivista koji godinama pomaže migrantima, često, kako kaže, i u onom najgorem slučaju kad s drugim volonterima traži tijela nastradalih koji preko Drine pokušavaju iz Srbije preći u BiH.
Nastradali Sudanci u bolničkoj sobi u Tuzli, decembar 2025.
"Za trojicu Sudanaca javili su mi iz Kliničkog. Pokušao sam s ljekarom da vidim može li se nešto drugo, da se ne radi amputacija. Ali nije bilo moguće. Ja sam čekao da se probude iz anestezije i da prođe taj neki prvi, da tako kažu, postoperativni period", kaže Nihad za RSE.
Na putu oko dvije godine
Trojica muškaraca su na putu iz Sudana oko dvije godine. RSE nije mogao utvrditi iz kojeg dijela zemlje, u kojoj godinama vlada humanitarna katastrofa, dolaze.
Najduže su bili u Libiji, odakle su prenatrpanim čamcem prešli Sredozemlje i stigli u Grčku.
Nihadu su ispričali da su željeli i ostati u Grčkoj, ali to nije bilo moguće. Konačan cilj bila im je Njemačka, tamo su željeli naći poslove kako bi pomogli porodicama u Sudanu.
"Rekli su mi da su u Libiji doživjeli pakao. Iz Grčke su išli dalje Balkanskom rutom. Bili su u Crnoj Gori, Bosni, kratko u Sarajevu, pa su otišli u Bihać."
U Bihaću su, potvrđeno je za RSE iz Službe za poslove sa strancima BiH, bili u kampu Lipa. Rečeno je i da nemaju informacije o tome što je tačno dovelo do njihovog teškog zdravstvenog stanja.
"Državljani Sudana su 17. novembra Službi za poslove sa strancima iskazali namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH. Upoznati su s postupkom traženja azila i njihovim pravima i obavezama, nakon čega su im izdate odgovarajuće potvrde", napisali su iz Službe.
Bez obzira na ovu ustaljenu praksu osoba u pokretu da zatraže azil, Sudanci su pokušali preći, u zimskim danima posebno opasan, put u Hrvatsku. Ispričali su da ih je uhvatio snijeg, velika hladnoća.
"Meni su rekli da su uspjeli doći negdje do nekog naseljenog dijela oko Bihaća gdje ih je našla policija i pozvala hitnu", kaže Nihad.
Dodaje da su sva trojica "dragi momci" i da se psihički dobro drže, s obzirom na sve što im se dogodilo.
Promrzline zadobili na planini Plješevici na sjeverozapadu BiH, decembar 2025.
'Najteže je bilo javiti porodicama'
Tokom posjeta u tuzlanskoj bolnici Nihad je saznao da jedan od trojice ima troje djece u Sudanu, da je na put krenuo zbog njih.
"Ovaj najmlađi mi je pričao o majci, o svojoj sestri", kaže Nihad.
Tokom prve posjete zamolili su ga da im pomogne da se jave porodicama.
"Jedan od njih koji je sačuvao ruke, rekao mi je da im treba SIM kartica, da treba internet. Ja sam otišao i kupio SIM karticu. Rekli su mi da se nikako nisu čuli s porodicama. I onda sam rekao, pa jeste li spremni da im kažete... Znate, to su momenti... Tu bi trebao biti i psiholog, ali nažalost nemamo takav sistem", kaže Nihad.
Nazvali su porodice i bio je to, kaže Nihad, jedan od najtežih trenutaka.
"Posebno kad se majka od ovoga najmlađeg javila, nazvala ga je na videopoziv, plač, suze... I oni su plakali. Svi. Dolazite iz zemlje u takvom stanju. Sve oči tih majki, sestara uprte su u vas. Te ruke trebale su donijeti hljeb nazad, u Sudan. Oni nisu uspjeli."
O krizi u Sudanu
Sukob između sudanske vojske i paravojnih snaga, koji je izbio iz borbe za vlast u aprilu 2023., stvorio je najveću svjetsku krizu u kojoj je 12 miliona napustilo domove.
Humanitarne grupe upozorile su na katastrofalna kršenja ljudskih prava, uključujući okrutnost prema djeci, silovanje i novačenje.
Bolnice i škole su uništene ili okupirane, a 21 milion ljudi suočava se s akutnom glađu.
Svjetski program za hranu UN-a (WFP) upozorio je da će bez dodatnih sredstava morati smanjiti obroke za zajednice koje gladuju ili su u opasnosti.
Humanitarna katastrofa u Sudanu, koja je oslobodila nasilje nad djecom i iskorjenjujući gotovo četvrtinu stanovništva, najzanemarenija je svjetska kriza 2025. godine, pokazuje anketa humanitarnih agencija.
Oko 30 milion Sudanaca, što je otprilike jednako broju stanovnika Australije, treba pomoć.
No, stručnjaci upozoravaju da su skladišta hrane gotovo prazna i da se humanitarne operacije suočavaju s kolapsom.
"Sudanska kriza trebala bi biti vijest na naslovnicama svaki dan. Djeca žive noćnu moru pred očima, a svijet i dalje sramotno okreće pogled", kazao je Abdurahman Sharif, direktor organizacije Save the Children.
U anketi o krizi, koju je provela fondacija Thomson Reuters među 22 vodeće humanitarne organizacije, Sudan zauzima prvo mjesto. Drugo mjesto zauzeo je Kongo, kao zemlja najsmrtonosnijeg sukoba od Drugog svjetskog rata.
Iako je Sudan dobio određenu medijsku pozornost, Sharif je rekao da su pravi razmjeri katastrofe ostali "uglavnom izvan vidokruga i izvan uma", piše Reuters.
Ujedinjeni narodi proglasili su Sudan zemljom sa najvećom humanitarnom krizom na svijetu, ali apel za prikupljanje 4,16 milijardi dolara može financirati jedva trećinu.
Šta dalje s teško nastradalim Sudancima?
Iz Službe za poslove sa strancima BiH kažu da će daljnji smještaj i zbrinjavanje državljana Sudana ovisiti o medicinskim preporukama. Sve će se, kažu, raditi u koordinaciji s nadležnim institucijama i relevantnim partnerima.
Aktivista Nihad kaže da je namjera da budu smješteni u neki privatni dom gdje bi mogli imati svu potrebnu njegu i pomoć.
"Bez dozvole Službe za poslove sa strancima ne možemo ništa uraditi. Sve vrijeme mi u ovome pomažu iz nevladine organizacije SOS Balkan Route koja snosi troškove svega što je potrebno. Ja sam našao jedan dom u blizini Tuzle, u Lukavcu, u kojem bi bili smješteni barem mjesec, dva, tri, dok se malo ne oporave. Uvjeti u kampu nisu prikladni ni za ljude koji su zdravi, a posebno za ljude koji su bolesni", kaže Nihad.
U migrantskim kampovima Lipa, Ušivak i Blažuj, tokom novembra bila su smještena 1083 migrnata, navedeno je u mjesečnom izvještaju Međunarodne organizacije za migracije.
Do kraja novembra u BiH je ušlo 12.607 migranata, podaci su Ministarstva sigurnosti BiH. Najbrojniji su Afganistanci, potom državljani Egipta, Maroka, Sirije, Iraka i Pakistana.