Najviši sud Ujedinjenih naroda u srijedu je izjavio da zemlje moraju djelovati protiv "hitne i egzistencijalne prijetnje" klimatskih promjena kroz međusobnu suradnju kako bi smanjile emisije, nakon što je iznio savjetodavno mišljenje koje će odrediti buduće sudske sporove u vezi s okolišem.
Međunarodni sud pravde je naveo da neispunjavanje klimatskih obaveza od zemalja može, u određenim slučajevima, dovesti do toga da druge države, koje su pogođene klimatskim promjenama, pokrenu pravne postupke.
Mišljenje suda su pozdravile ekološke organizacije, javio je Reuters.
Pravni stručnjaci su rekli da je ovo pobjeda za male otočne i tzv. niske zemlje koje su zatražile od suda da pojasni odgovornosti država.
Sudac Yuji Iwasawa rekao je da su države obavezne da poštuju "stroge obaveze" koje su im nametnuli klimatski sporazumi, a nepoštovanje tih obaveza predstavlja kršenje međunarodnog prava.
"Države moraju surađivati kako bi postigle konkretne ciljeve smanjenja emisija", rekao je Iwasawa dok je čitao savjetodavno mišljenje suda.
Dodao je da nacionalni klimatski planovi moraju biti najambiciozniji mogući te da zajedno moraju održavati standarde kako bi ispunili ciljeve Pariškog sporazuma iz 2015. godine, uključujući pokušaj da se globalno zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa.
Kako je ocijenio, prema međunarodnom pravu je "ljudsko pravo na čist, zdrav i održiv okoliš je ključno za ostvarenje drugih ljudskih prava".
čitajte Više mjeseci ekstremne vrućine zbog klimatskih promjena, pokazala nova studijaRanije, na početku dvosatnog čitanja mišljenja suda, sudac Iwasawa je izložio uzrok problema i potrebu za kolektivnim odgovorom.
"Emisije stakleničkih plinova su nedvosmisleno uzrokovane ljudskim aktivnostima koje nisu ograničene teritorijalno", rekao je.
Historijski gledano, bogate industrijalizirane zemlje su bile odgovorne za najveći dio emisija. Iwasawa je rekao da te zemlje moraju preuzeti vodeću ulogu u rješavanju problema.
Mišljenje 15 sudaca Međunarodnog suda pravde u Haagu nije pravno obavezujuće, ali ima pravnu i političku težinu te ga budući klimatski slučajevi neće moći ignorirati, ukazuju pravni stručnjaci.
"Ovo je početak nove ere klimatske odgovornosti na globalnom razini", rekao je Danilo Garrido, pravni savjetnik pri Greenpeaceu.
Sebastien Duyck, viši pravnik u Centru za međunarodno ekološko pravo, iznio je mogućnost da veliki zagađivači budu tuženi.
"Ako države imaju pravne obaveze da spriječe klimatsku štetu, onda žrtve te štete imaju pravo na pravnu zaštitu", rekao je on.
Slučaj Vanuatua
Vanuatu je već tražio mišljenja drugih međunarodnih sudova i zalaže se za priznavanje ekocida – uništavanja životne sredine, kao zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom, rekao je Ralph Regenvanu, ministar Vanuatua za klimatske promjene.
"Sporazumi na međunarodnoj razini ne postižu se dovoljno brzo", istakao je on.
Uz to se ti sporazumi ne provode u skladu s onim što znanost govori da će se desiti, dodao je.
Prije samo desetak godina razgranati koralji su se uzdizali visoko s morskog grebena uz obale Vanuatua u Tihom oceanu, poput potopljene šume u kojoj su bila jata riba, a sada je to mjesto neprepoznatljivo.
Nakon što je ciklon Pam pogodio greben 2015. godine, mulj otočnih rijeka je ugušio polipe koji grade koralje, uzastopni cikloni su 2023. godine zdrobili ono što je ostalo, a u decembru 2024. godine potres jačine 7,3 potresao je morsko dno i pretvorio ga u groblje koralja.
Ronioci koji su nadgledali koralje kažu da su tada plakali, a plač se sve češće čuje u toj pacifičkoj otočnoj zemlji, gdje sve jači cikloni, porast razine mora i prodor slane vode preoblikuju obale i ugrožava sam život, piše AP.
Od 1993. godine, razina mora oko obala Vanuatua rasla je godišnje za šest milimetara - znatno brže od globalnog prosjeka, a u nekim oblastima je tektonska aktivnost to udvostručila.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šta rekordne temperature u maju na Grenlandu i Islandu znače za svijet?