Stvarne korupcije ima manje nego što je njezina percepcija kod građana, a danas predstavljeni rezultati prošle godine obavljenog istraživanja pokazuju da je već onda bilo pomaka nabolje, i da valja nastaviti u borbi protiv korupcije, rečeno je na predstavljanja hrvatskih rezultata regionalog projekta o korupciji u javnom sektoru.
Od tri tisuće ispitanika, tek je svaki deseti imao iskustva sa korupcijom.
Od onih koji su imali to iskustvo, svega je tri posto njih odbilo dati traženi mito, a svega dva posto je to prijavilo policiji – neki su od rezultata istraživanja o korupciji u javnom sektoru, što ih je predstavila Jelena Budak iz Ekonomskog institute Zagreb. Postoje i regionalne razlike u prisutnosti korupcije, naglasila je:
“Ta stopa je nešto viša u Zagrebu i okolici Zagreba, a daleko je najniža u Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru.”
Percepcija korupcije u katastru bitno je niža nego drugdje u regiji jugoistoka Europe, što znači da je problem koji je postojao do pred desetak godina riješen, kazala je doktorica Budak.
Također, visoko je povjerenje u poštenje sudaca i državnih odvjetnika.
“Meni se čini da je to u skladu sa percepcijama građana o tome kako se korupcija najviše smanjila u zadnje tri godine u pravosuđu”, navela je ona.
Četrdeset posto građana je pred godinu dana tvrdilo da se korupcija povećava, ali deset posto ih je već tada tvrdilo da se korupcija smanjuje, i tu istraživači vide promjenu trenda.
“Mi smo nakon 10 ili više godina napokon ušli u jednu fazu da su građani počeli prepoznavati da danas živimo u sređenijem i manje korumpiranom društvu nego prije. I – ako to može biti neki podstrek svima nama da ustrajemo u toj jednoj dugotrajnoj borbi – evo, ja još jednom apeliram!”
Nekompetentni "stručnjaci"
Rezultate istraživanja komentirao je za RSE saborski zastupnik oporbenih socijaldemokrata i predsjednik parlamentarnog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović, koji je kazao kako je i ovo istraživanje – iako se u prvom redu bavilo onom sitnom, šalterskom korupcijom - pokazalo kako je je stvarna korupcija manja od percepcije korupcije.
Kao liječnik po profesiji, on je posebno komentirao podatak da je 40 posto ispitanika imalo iskustva s korupcijom u zdravstvu.
“U sprečavanju te korupcije veliku ulogu ima i promjena svijesti građana Hrvatske - stvaranje jedne kulture da nije potrebno davati mito da bi se dobila zdravstvena usluga. Mene kao liječnika rastužuje da je najveći postotak ovog nivoa korupcije upravo u zdravstvenom području, među liječnicima, a negdje gdje korupcija nanosi najveću štetu je – ako čovjek mora plaćati za svoje zdravlje”, kaže Jovanović.
On je komentirao i – prema istraživanju učestalo - davanje mita za dobijanje posla u državnom i javnom sektoru, ilustrirajući to famoznim pismom direktora u Hrvatskim željeznicama Ivana Medaka predsjedniku Sabora “barba Luki” Bebiću da mu sredi jednu drugu direktorsku fotelju, koje je pred dvije godine procurilo u medije.
“Ako se zapošljavanje temelji na rodbinskim vezama i na davanju mita, onda je šteta koja nastaje zbog takvog zapošljavanja nemjerljiva jer ne možemo izmjeriti štetu koja nastaje zbog nekompetentnih “stručnjaka”. Uostalo, sjetimo se pisma “barba Luki”, koje je najbolji dokaz što znači nepotizam prilikom zapošljavanja”, naveo je on.
Tri tisuće ispitanih građana kazalo je kako je imalo malo ili nimalo iskustva u korupciji s najviše rangiranim dužnosnicima, ministrima i slično. Iz toga ne treba odmah zaključivati o poštenju hrvatskih ministara, nego o činjenici da se vjerojatno 99 posto anketiranih nikada sa njima nije niti susrelo.
Od tri tisuće ispitanika, tek je svaki deseti imao iskustva sa korupcijom.
Od onih koji su imali to iskustvo, svega je tri posto njih odbilo dati traženi mito, a svega dva posto je to prijavilo policiji – neki su od rezultata istraživanja o korupciji u javnom sektoru, što ih je predstavila Jelena Budak iz Ekonomskog institute Zagreb. Postoje i regionalne razlike u prisutnosti korupcije, naglasila je:
“Ta stopa je nešto viša u Zagrebu i okolici Zagreba, a daleko je najniža u Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru.”
Percepcija korupcije u katastru bitno je niža nego drugdje u regiji jugoistoka Europe, što znači da je problem koji je postojao do pred desetak godina riješen, kazala je doktorica Budak.
Također, visoko je povjerenje u poštenje sudaca i državnih odvjetnika.
“Meni se čini da je to u skladu sa percepcijama građana o tome kako se korupcija najviše smanjila u zadnje tri godine u pravosuđu”, navela je ona.
Četrdeset posto građana je pred godinu dana tvrdilo da se korupcija povećava, ali deset posto ih je već tada tvrdilo da se korupcija smanjuje, i tu istraživači vide promjenu trenda.
“Mi smo nakon 10 ili više godina napokon ušli u jednu fazu da su građani počeli prepoznavati da danas živimo u sređenijem i manje korumpiranom društvu nego prije. I – ako to može biti neki podstrek svima nama da ustrajemo u toj jednoj dugotrajnoj borbi – evo, ja još jednom apeliram!”
Nekompetentni "stručnjaci"
Rezultate istraživanja komentirao je za RSE saborski zastupnik oporbenih socijaldemokrata i predsjednik parlamentarnog Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović, koji je kazao kako je i ovo istraživanje – iako se u prvom redu bavilo onom sitnom, šalterskom korupcijom - pokazalo kako je je stvarna korupcija manja od percepcije korupcije.
Kao liječnik po profesiji, on je posebno komentirao podatak da je 40 posto ispitanika imalo iskustva s korupcijom u zdravstvu.
“U sprečavanju te korupcije veliku ulogu ima i promjena svijesti građana Hrvatske - stvaranje jedne kulture da nije potrebno davati mito da bi se dobila zdravstvena usluga. Mene kao liječnika rastužuje da je najveći postotak ovog nivoa korupcije upravo u zdravstvenom području, među liječnicima, a negdje gdje korupcija nanosi najveću štetu je – ako čovjek mora plaćati za svoje zdravlje”, kaže Jovanović.
On je komentirao i – prema istraživanju učestalo - davanje mita za dobijanje posla u državnom i javnom sektoru, ilustrirajući to famoznim pismom direktora u Hrvatskim željeznicama Ivana Medaka predsjedniku Sabora “barba Luki” Bebiću da mu sredi jednu drugu direktorsku fotelju, koje je pred dvije godine procurilo u medije.
“Ako se zapošljavanje temelji na rodbinskim vezama i na davanju mita, onda je šteta koja nastaje zbog takvog zapošljavanja nemjerljiva jer ne možemo izmjeriti štetu koja nastaje zbog nekompetentnih “stručnjaka”. Uostalo, sjetimo se pisma “barba Luki”, koje je najbolji dokaz što znači nepotizam prilikom zapošljavanja”, naveo je on.
Tri tisuće ispitanih građana kazalo je kako je imalo malo ili nimalo iskustva u korupciji s najviše rangiranim dužnosnicima, ministrima i slično. Iz toga ne treba odmah zaključivati o poštenju hrvatskih ministara, nego o činjenici da se vjerojatno 99 posto anketiranih nikada sa njima nije niti susrelo.