Sažetak
- Iako se Srbija obavezala prihvatanjem Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa 2023. godine da se neće protiviti učlanjenju Kosova u međunarodne organizacije, Studentska lista navodi da to neće dozvoliti.
- Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova podvlači da se puna normalizacija odnosa sa Srbijom može postići jedino ako u njenom središtu bude uzajamno priznanje, dok iz EU poručuju da promena vlasti u Srbiji ne menja obaveze koje ta zemlja ima u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom.
Dok Studentska lista najavljuje procenu ustavnosti sporazuma postignutih u Briselskom dijalogu, iz Prištine poručuju da normalizacija odnosa počinje prihvatanjem realnosti.
"Kosovo je nezavisna i suverena država, a njena nezavisnost je nepovratna", navodi Ministarstvo spoljnih poslova Kosova i dijaspore u odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Studentska lista je na izborima u Srbiji pobedila Srpsku naprednu stranku, koja je na vlasti bila 14 godina.
U delu programa o nacionalnim interesima, Studentska lista navodi da će se protiviti nezavisnosti Kosova i da neće dozvoliti njegovo učlanjivanje u međunarodne organizacije.
Upravo suprotno ovom stavu, odnosno da se neće protiviti učlanjenju Kosova u međunarodne organizacije, Srbija se obavezala prihvatanjem Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa 2023. godine.
Istim Sporazumom, za koji su strane usaglasile i plan implementacije, predviđeno je da će Kosovo i Srbija poštovati međusobni teritorijalni integritet, te da će priznati nacionalne simbole.
Međutim, Studentska lista sada najavljuje da će procesuirati sve "odgovorne predstavnike režima za sva potencijalna krivična dela u vezi sa sklapanjem i sprovođenjem neustavnih sporazuma na štetu Srbije".
Čitajte:
Buduća vlast u Srbiji preispituje sporazume s Kosovom, sa Srpskom listom preko međunarodnih posrednikaŠta kažu iz EU?
Iz Evropske unije, koja posreduje dijalogom Prištine i Beograda, kažu da promena vlasti u Srbiji ne menja obaveze koje ta zemlja ima u procesu normalizacije odnosa sa Kosovom.
EU očekuje i da Srbija nastavi da se konstruktivno angažuje, da poštuje postojeće obaveze i da doprinese napretku ka normalizaciji.
Kosovo je nezavisnost od Srbije proglasilo 2008. godine, koju zvanični Beograd ne priznaje. Dijalog o normalizaciji odnosa posredstvom EU počeo je 2011. godine, u okviru kog je dogovoreno na desetine sporazuma – od integracije pravosuđa i policije, do slobode kretanja, električne energije, telekomunikacija, priznavanja diploma, regulisanja položaja srpske zajednice i tako dalje.
"Rezultati parlamentarnih izbora u Srbiji ne menjaju osnove dijaloga uz posredovanje EU niti obaveze koje su strane preuzele", rekao je portparol EU u izjavi za RSE nakon pobede Studentske liste.
Šta kaže Kosovo?
Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova podvlači da se puna normalizacija odnosa sa Srbijom može postići jedino ako u njenom središtu bude uzajamno priznanje.
"Samo na toj osnovi mogu se uspostaviti evropski dobrosusedski odnosi. Ostajemo posvećeni dijalogu koji doprinosi ostvarenju tog cilja i omogućava regionu da prevaziđe ponavljajuće tenzije i krene ka trajnom miru i kontinuiranoj saradnji".
Dodaju da svaka politička agenda zasnovana na negiranju stvarnosti može da produži podele koje normalizacija treba da prevaziđe.
"Obećanje Studentske liste o političkoj obnovi Srbije zvuči neubedljivo kada njen program formalno izražava iste teritorijalne ambicije koje su obeležile politiku prethodne vlade prema Republici Kosovo. Oni našu zemlju smatraju delom Srbije, ostvarivanje tog cilja izričito postavljaju kao politički cilj i obećavaju da će blokirati naše članstvo u međunarodnim organizacijama", ukazuju iz Ministarstva spoljnih poslova Kosova.
Čitajte:
Kurti očekuje da nova vlast u Srbiji promijeni odnos prema Kosovu kao nezavisnoj državiPetrov: Gotovo nemoguće poništiti sporazume koje je Srbija sprovela
Predsednik Ustavnog suda Srbije, Vladan Petrov, u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa, iznosi lično mišljenje da je gotovo nemoguće vratiti pređašnje stanje nakon sporazuma koje je Srbija dogovorila i implementirala.
Uz dodatnu napomenu da ne iznosi stav Ustavnog suda, već isključivo lični, Petrov kaže i da formalno ustavni osnov da se Srbija jednostrano povuče iz dijaloga postoji ukoliko bi Ustavni sud najpre promenio stav iz 2014. godine, zauzimajući novi stav da su u pitanju međunarodni pravni ugovori.
Naime, Ustavni sud Srbije je 2014. godine odbacio predlog za ocenu ustavnosti i zakonitosti Prvog briselskog sporazuma uz obrazloženje da se ne radi o međunarodnom sporazumu, već političkom.
"Ali, ponavljam, kakva god da je njihova priroda, oni su od strane Republike Srbije odavno u potpunosti izvršeni, pa se logično postavlja pitanje kakve bi faktičke posledice jedna takva eventualno i hipotetički zamišljena odluka mogla da proizvede", smatra Petrov.
Predstavnici Studentske liste su, inače, nakon pobede na izborima zatražili ostavke rukovodilaca u brojnim institucijama, uključujući i ostavku predsednika Ustavnog suda Vladana Petrova.
Dušan Janjić iz Beogradskog foruma za etničke odnose ocenjuje da je ovim izjašnjavanjem Ustavnog suda Srbije 2014. bila zadovoljna Evropska komisija, ali da ga on, kao pravnik, smatra početnom greškom u procesu Briselskog dijaloga o normalizaciji odnosa.
"Koliko ja znam, ključno pravilo vladavine prava je da se u jednoj zemlji poštuje Ustav. I poglavlje 35 (koje se u pregovorima Srbije o članstvu u EU tiče normalizacije odnosa sa Kosovom) takođe nije poštovano", smatra on.
Šta je cilj preispitivanja sporazuma?
Profesor ustavnog prava u Srbiji, Bogoljub Milosavljević, kaže da je u ovom trenutku nejasno na koji način Studentska lista planira da preispita sporazume postignute u okviru dijaloga, odnosno šta je ideja i cilj.
"Ja ne verujem da bi se napravio neki korak suprotan težnjama i planovima Studentske liste da se približavamo Evropskoj uniji. Preispitivanje (sporazuma u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa sa Kosovom) treba da ima neku svrhu, jer je prethodna vlast svašta radila", rekao je on za RSE.
Međutim, Dušan Janjić najavu Studentske liste da će preispitati ustavnost svih sporazuma ne vidi kao najavu obraćanja Ustavnom sudu Srbije, već kao poziv na partnerstvo sa EU i minimum uvažavanja.
Iz ugla ustavnog prava, kako kaže Janjić, i za Srbiju i za Kosovo je dobro da se zastane kako bi se stvorili osnovi partnerstva i novi temelji dijaloga.
"Hajmo da ne žurimo, hajmo da postavimo temelje nastavka dijaloga", kaže Janjić, uz napomenu da odluka Ustavnog suda iz 2014. godine ostaje na snazi, jer niko ne može da je preispituje.
Nakon konstituisanja Skupštine, u Srbiji sledi i formiranje Vlade.
Čitajte:
Sva prihvaćena statusna pitanja između Kosova i Srbije kroz Briselski dijalogMuhadžiri: Nastavak dijaloga nemoguć bez promene pristupa
Politički analitičar iz Prištine, Artan Muhadžiri (Muhaxhiri), izražava sumnju da Evropska unija sklapa sporazume sa državama, a da se prethodno ne uveri da ti sporazumi ne krše njihove ustavne okvire.
Zato veruje da je program Studentske liste koji se tiče Kosova "populistički narativ" koji je u suprotnosti sa evropskom budućnošću.
U tom kontekstu ocenjuje da Studentska lista ima velike šanse za "fundamentalne pozitivne promene u srpskom društvu", ali da toga neće biti ukoliko izaberu da "uđu u iracionalnu i unapred izgubljenu bitku za promenu istorije u kontekstu Kosova".
"Uspeh njihovih progresivnih ideja za emancipatorsku političku i sociokulturnu transformaciju Srbije biće uslovljen nivoom realističnog pristupa najzahtevnijim i najdelikatnijim procesima. A odnosi sa Kosovom trebalo bi da budu jedan od glavnih prioriteta", kaže on za RSE.
Prema Muhadžiriju, jedini izgovor za dosadašnji stav Studentske liste o Kosovu je održavanje predsedničkih izbora, koji moraju biti održani do kraja godine.
Ukoliko se ovakav pristup ne promeni, nastavak dijaloga je nemoguć, zaključuje Muhadžiri.