Migrante kroz BiH većinom krijumčare međunarodne kriminalne grupe

Kinezi, Azerbejdžanci, Gruzijci, Albanci, svi oni su u maju uhvaćeni na granici Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom. Ali ne zato što su pokušavali da je pređu, već su osumnjičeni za krijumčarenje migranata ka teritoriji Evropske unije.

Uhapšeni su na jugozapadu BiH, na području Ljubuškog, Posušja i Gruda.

Prema podacima Tužilaštva BiH, u krijumčarenju migranata kroz Bosnu i Hercegovinu sve je veći udio stranih državljana. Iako je tokom 2025. godine zabilježen manji broj predmeta u odnosu na godinu ranije, istovremeno raste broj stranaca uključenih u ovaj oblik kriminala.

Među uhapšenima osumnjičenim za krijumčarenje migranata nalaze se državljani Turske, Egipta, Moldavije, Ukrajine, Bugarske i Afganistana, navode nadležni organi.

Krivični zakon BiH za ovo krivično djelo propisuje moguće maksimalne zatvorske kazne do 15 godina.

Čitajte:

Smrtonosne rute krijumčara ljudima na putu ka Evropi

"Krijumčarenje migranata u BiH je, uglavnom, vođeno mješovitim transnacionalnim mrežama, a ne jednom nacionalnošću", kazala je za Radio Slobodna Evropa Anesa Agović Đozo, analitičarka Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ova međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Ženevi istražuje i analizira globalne i regionalne mreže organizovanog kriminala.

Zbog svoje geografske pozicije i blizine Evropskoj uniji, BiH je i dalje ključna tranzitna zemlja na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti, iako brojke nisu ni blizu onih prije nekoliko godina, kada je kroz BiH znalo proći i više od 34 hiljade migranata godišnje.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), tokom 2025. u BiH je ušlo ukupno oko 14 hiljada migranata.

Skoro polovina ispitanih migranata potvrdila je da su na putu prema Bosni i Hercegovini koristili posrednike, pokazuje anketa IOM-a provedena u aprilu na uzorku od 441 osobe, dok 29 posto ispitanika nije željelo odgovoriti na to pitanje.

Organizacije krijumčare, rijetko pojedinci

Iz Službe za poslove sa strancima BiH, kao ni iz državne Granične policije, do zaključenja teksta nije odgovoreno na pitanja RSE o tome koliko su često u praksi stranci uključeni u krijumčarenje migranata.

Misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH, u svom odgovoru za RSE navodi da se prema službenim procjenama i praćenju rada bh. institucija, krijumčarenjem mnogo češće bave organizovane grupe.

"Ove mreže mogu imati različit oblik i karakter, te varirati od visoko organizovanih kriminalnih grupa, do fleksibilnih dogovora između pojedinaca u različitim zemljama", navode iz OEBS.

Ističu da ovo zajedno rade lokalci i stranci.

"Dok lokalni akteri vode računa o transportu, smještaju, logistici ili daju doprinos na osnovu poznavanja lokalnog terena, strani državljani mogu biti zaduženi za regrutovanje, komunikaciju s migrantima ili koordinaciju duž migracijskih ruta", kažu u OEBS.

Ova organizacija prati sudske postupke u ovoj oblasti, te se prema njihovoj bazi podataka trenutno vodi postupak protiv 61 optužene osobe, od kojih je 49 državljana BiH, dok je 12 stranaca.

Čitajte:

Sve teže preći granice, sve veći rizik za izbeglice

Anesa Agović Đozo iz GI-TOC naglašava da je vidljiv porast "hibridnog krijumčarenja".

"Migranti legalno ulaze na Zapadni Balkan, koristeći putovanja bez viza, radne dozvole, studijske vize ili turističke vize, a zatim se oslanjaju na mreže krijumčarenja za dalje kretanje u EU", pojašnjava ona.

Dodaje da ovaj trend postaje ključna karakteristika migracija u regionu, te da je posebno zastupljen među Turcima i Kinezima.

Ona ističe da istrage pokazuju jasnu podjelu zadataka.

"Međunarodni koordinatori, regionalni organizatori i lokalni posrednici upravljaju prevozom, smještajem, falsifikovanim ili pozajmljenim dokumentima i pomoći pri prelasku granice. U međuvremenu, regionalne i lokalne kriminalne grupe obavljaju osnovne operativne uloge kao što su transport, smještaj, praćenje migranata i organizovanje graničnih prelaza“, dodaje.

Upozorava i da su se na sjeverozapadu BiH pojavile nasilne grupe predvođene migrantima "poput avganistanske mreže BWK i grupe Al-Sarawi povezane sa Sirijom", te da one u svom djelovanju kombinuju krijumčarenje, iznudu i otmice.

Kako država tretira strane švercere migranata?

Prema Krivičnom zakoniku BiH, krijumčarenje migranata je teško krivično djelo, koje se kažnjava zatvorom do 15 godina, u slučaju teških oblika kada se ugrožava njihov život.

Krijumčare, uglavnom, hapse pripadnici Granične policije BiH, koji ih nakon toga predaju u nadležnost Tužilaštva BiH.

Za strane državljane se najčešće određuje pritvor zbog straha od mogućeg bjekstva.

Ukoliko dođe do optužnice, sudi im se pred Sudom BiH, te kaznu služe u bh. zatvorima.

Čitajte:

Zapadnobalkanska ruta – novi put za kineske migrante ka Zapadu

BiH ima bilateralne ugovore o izdržavanju zatvorskih kazni sa državama regiona (Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija), te one ili osuđenik mogu podnijeti zahtjev za izdržavanje kazne u zemlji porijekla.

Po završetku kazne, osoba prelazi u nadležnost Službe za poslove sa strancima, donosi se rješenje o protjerivanju i izriče se zabrana ulaska koja traje maksimalno pet godina, ali u posebnim slučajevima – ako je osoba proglašena prijetnjom po nacionalnu bezbjednost – može biti i trajna.

Šta država može da uradi?

Prema podacima Tužilaštva BiH za 2025. godinu, podignuto je 35 optužnica protiv 43 lica za krijumčarenje ljudi, dok je bilo pet optužnica protiv 30 lica za organizovanje krijumčarenja migranata.

U OEBS-u navode da je međunarodna saradnja važna komponenta za rješavanje problema ilegalnih migracija.

Čitajte:

Migrantski život u kampu kod Sarajeva: 'Došli smo da zaštitimo djecu'

"Efikasne mjere borbe protiv ove pojave obuhvataju poboljšanja u dijeljenju informacija između policijskih agencija, zajedničke istrage, poboljšanje upravljanja granicama, finansijske istrage kojima se u fokus stavlja dobit ostvarena izvršenjem krivičnih djela i saradnju sa zemljama porijekla i tranzita", navode iz OEBS.

Takođe upozoravaju da treba "raditi na poboljšanju mehanizama rane identifikacije i zaštite žrtava trgovine ljudima".

Podsjećaju da treba raditi na otklanjanju razloga koji dovode do potražnje za krijumčarenjem, uključujući "ograničene mogućnosti za zakonite migracije i ugroženost proisteklu iz humanitarne krize".

Agović Đozo iz "Global Initiative" ocjenjuje da vlasti ovom problemu trebaju dati prioritet.

"To uključuje povećanje kapaciteta zaposlenih i tehničkih lica unutar Granične policije BiH, posebno duž ključnih koridora za ulazak i izlazak, jačanje digitalnih forenzičkih i finansijskih istraga i ciljanje na organizatore i posrednike koji najviše profitiraju od trgovine ljudima, a ne samo na vozače i operativce niskog ranga", rekla je ona.

Dodaje i da se mora poboljšati razmjena obavještajnih podataka širom Zapadnog Balkana i sa partnerima iz EU, ali i saradnja sa akterima "na prvoj liniji fronta".

"Uključujući nevladine organizacije, humanitarne organizacije, osoblje prihvatnih centara i kulturne medijatore, koji često otkrivaju nove rute, metode regrutovanja i nove kriminalne grupe prije nego što to urade agencije za sprovođenje zakona", istakla je ona.

Čitajte:

Djeca na migrantskoj ruti, sama i bez zaštite

Iz Tužilaštva BiH u odgovoru za RSE navode da je na ovo pitanje fokusirana i Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, tijelo sačinjeno od predstavnika više institucija, uključujući i bh. civilni sektor.

Takođe se ističe da je BiH prošle godine potpisala sporazum o zajedničkom istražnom timu sa Francuskom za trgovinu ljudima, te je nastavljena realizacija ranije potpisanog sporazuma u istoj oblasti sa Njemačkom.