Stećci, arheološko blago Srebrenice

Turistička organizacija Srebrenica uradila je kartu stećaka na opštini Srebrenica. Registrovano je 50 lokacija na kojima je otkriveno oko 850 stećaka.

U Bosni i Hercegovini registrovano je oko 70.000 stećaka. Rasprostranjenost nekropola stećaka vezana je za istorijske granice Bosne i Hercegovine, zbog čega ih ima u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

Dva velika stećka visoka su oko tri metra, a nalaze se u naselju Gostilj kod Srebrenice.

Stećci na području opštine Srebrenica smješteni su pretežno na uzvišenjima i u blizini nema kamenoloma i veliko je pitanje na koji način su stećci dopremljeni na sami vrh brda.

Osim pravougaonih, otkriveno je i dvadesetak stećaka jajolikog oblika, koji se u mnogome razulikuju od svih drugih.

Stari grad u centru Srebrenice su sagradili Osmanlije 1.464. godine. Procjenjuje se da je to građevina iz rimskog perioda, ali su u kasnijem periodu zidine dodatno ojačane.

U Skelanima kod Srebrenice je u II vijeku bio važan carinski prelaz i naselje Rimski municipijum sa podnim grijanjem i mozaicima u unutrašnjim prostorijama.

Arheološka istraživanja vršena su u objektu starog grada Srebrenik i pronađeno je više prostorija, predmeta od gline i đuladi koja su služila u svrhu odbrane grada.