U Beogradu i Novom Sadu obeležena 30. godišnjica genocida u Srebrenici

Učesnici komemorativnog skupa u Beogradu su u okviru performansa 11. jula razvili marame koje je poslalo udruženje Majke Srebrenice.

Skupovi na kojima je obeležena 30. godišnjica genocida u Srebrenici održani su 11. jula u centru Beograda i Novog Sada, uz učešće više nevladinih organizacija u Srbiji.

Performansom "Majčina marama" i paljenjem sveća počeo je 11. jula skup u centru Beograda, a na koji je pozvalo više nevladinih organizacija.

U Beogradu nije bilo zvaničnih događaja povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su pripadnici Vojske Republike Srpske ubili više od 8.300 bošnjačkih muškaraca i dečaka iz tog grada na istoku BiH i okoline.

Vlasti u Srbiji ne priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid i umesto toga navode da je reč o "teškom zločinu".

Čitajte: Godina poricanja i zloupotrebe genocida u političkim obračunima u Srbiji

Učesnici komemorativnog skupa u okviru performansa razvili su marame koje je, kako navode, poslalo udruženje Majke Srebrenice.

"Ova simbolična akcija poziva ljude da podignu marame kao gest sećanja, empatije, solidarnosti i nade", navodi se u saopštenju nevladine Inicijative mladih za ljudska prava, koja je među organizacijama koje su pozvale na skup.

Sofija Todorović iz Inicijative rekla je za RSE da je cilj te akcije da se podseti da "negiranje genocida utiče na one sve ljude koji su živi, jer Srebrenica je i dan-danas grad u kojem žive ljudi".

"Nama je važno da oni znaju da postoje ljudi koji priznaju njihovu patnju i veruju da se mir gradi empatijom i saosećanjem", rekla je Todorović.

Okupljeni na Trgu Republike su zapalili sveće pored poruke "Ljudi pamte ljude", što je moto ovogodišnjeg obeležavanja godišnjice genocida.

Ivan Videnović, profesor Univerziteta u Beogradu, rekao je da je očekivao da više ljudi bude na obeležavanju 30. godišnjice genocida, jer "Beograd to duguje Srebrenici - da čuva sećanje na ljude koji su nestali u ime srpske nacionalne ideje".

"Ljudi koji su počinili genocid su okrivljeni, oni služe svoje zatvorske kazne, ali odgovornost snosi mnogo širi krug društva – odgovornost za sećanje, pamćenje snosi čitavo društvo", rekao je Videnović.

Nastasija iz Beograda rekla je da je previše mlada da se seća vremena kada je izvršen genocid.

"Ali je jako važno da mi kao mladi ljudi nikad ne zaboravimo da se to desilo, da se to nikad ne ponovi", rekla je ona.

Na skup je pozvalo više nevladinih organizacija, umetnika i umetnica.

Okupljanje i u centru Novog Sada

Na centralnom gradskom Trgu slobode u Novom Sadu organizovana je komemorativna tišina za žrtve genocida u Srebrenici, prenosi agencija Beta.

"Žrtvama smo dužni da ih nikada ne zaboravimo, preživelima smo dužni pravdu", poručili su organizatori.

Oni su na Trgu slobode ispred Gradske kuće raširili veliki transparent sa natpisom "Pamtimo žrtve genocida u Srebrenici".

Borislav Prodanović iz kolektiva CK13 rekao je na skupu da je pomen žrtvama izraz neslaganja i nepristajanja na strategiju negiranja genocida koju, kako je naveo, sprovodi država Srbija kao svoju zvaničnu nacionalnu politiku.

Vaš browser nepodržava HTML5

'Djecu smo odgojile da ne mrze': Obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici

Do danas je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopano ukupno 6.772 žrtava genocida u Srebrenici, dok je oko 250 ubijenih sahranjeno na drugim lokacijama prema želji njihovih porodica.

Za više od 1.000 ljudi iz Srebrenice i okolnih opština i dalje se traga.

Za genocid i druge ratne zločine počinjene u istočnoj Bosni osuđeno je više od 50 osoba na ukupno oko 780 godina zatvora.

Među njima su i Radovan Karadžić i Ratko Mladić, najviši politički i vojni lideri Republike Srpske, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora.

Međunarodni sud pravde u Hagu doneo je 2007. godine presudu u kojoj se konstatuje da je jula 1995. godine u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN, Vojska Republike Srpske počinila genocid.

Isti sud je Srbiju proglasio krivom za nesprečavanje genocida, kao i da je prekršila obavezu kažnjavanja počinilaca genocida.

Nakon što je Mladić u Hagu osuđen na doživotni zatvor, pojedini vladajući parlamentarci u Srbiji javno su mu pružali podršku, a mural koji ga veliča stajao je skoro dve godine na fasadi zgrade u centru Beograda.

Vaš browser nepodržava HTML5

Tri faze poricanja: Decenije srpskog odnosa prema genocidu u Srebrenici od priznanja do negiranja