Primopredajom četiri prestone ikone iz manastira Krka, dela ikonostasa crkve u Boboti i Saborne crkve u Dalju - koja je u sredu obavljena u Etnografskom muzeju u Beogradu - Srbija je vratila najveći deo kulturno-istorijskog i arheološkog materijala koji je, od novembra 1991. do kraja 1993. godine, prenet iz Hrvatske na teritoriju Srbije i čuvan u državnim institucijama kulture.
Preostali deo nestalog kulturnog nasleđa, koji je najverovatnije završio na crnom tržištu, preći će u nadležnost nacionalnih kancelarija Interpola.
“U Republiku Hrvatsku vraćaju se četiri prestone ikone iz manastira Krka, 27 ikona iz riznice manastira Krupa, i ikona Presvete Bogorodice s ikonostasa parohijske crkve u Dalju”, precizira kopredsednica Mešovite srpsko-hrvatske komisije za vraćanje kulturnih dobara Dušica Živković.
Ovom primopredajom ispunjen je utvrđeni zajednički plan, što po rečima članova Komisije upućuje na zaključak o skorom završetaku rada na ovom višegodišnjem programu.
Od formiranja Mešovite komisije aprila 2002. godine do danas, vraćeno je više od 28 hiljada eksponata, a pitanje vraćanja umetničkih dela aktuelizovano je kao jedan od prioriteta u međudržavnoj saradnji.
“Verujem da će završetak procesa povraćaja kulturnih dobara doprineti daljem međusobnom poverenju u odnosima između naše dve države i, u tom smislu, ministarstva kulture Republike Srbije i Republike Hrvatske će nastaviti svoje aktivnosti na tom polju”, kaže ministar kulture u Vladi Srbije Nebojša Bradić.
Srpska strana je preuzela obavezu da restaurira evakuisana dela, dok hrvatska ima obavezu da obezbedi prostorne i klimatske uslove za njihovo čuvanje.
"Vrlo značajno u cjelome procesu koji zajedno nastojim dovesti do kraja tokom sljedeće godine, jeste i napor dva ministarstva u financiranju, kako restauriranja baštine koja se vraća, tako i u obnovi crkava, manastira i muzeja koji se nalaze u Hrvatskoj, sa strane hrvatskog Minsitarstva kulture", kaže Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture Hrvatske i kopredsednica Mešovite komisije.
Podsećamo da je na početku ovog procesa Hrvatska potraživala oko 30.000 inventarskih jedinica kulturno-istorijskog i arheološkog materijala, koje su od novembra 1991. do kraja 1993. godine prenete u Srbiju.
Umjetnine na ilegalnom tržištu
Međutim, kako naglašava Zoran Vapa, direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada, ti premeti su sklanjani isključivo radi njihovog spasavanja.
“Kada se materijal evakuisao, nije se delio prema konfesijama kojima pripada, niti se radi samo o crkvama, već i iz muzeja kojima pripada. Isključivo je sklanjan iz razloga da ne bude uništen i da ne bi nestao, kao što se to desilo, ne samo sa ikonama, nego i sa materijalima iz stalnih muzejskih postavki, za kojima traga Interpol”, navodi Vapa.
Do kraja godine, trebalo da bude sačinjen precizan broj preostalih kulturnih dobara koje Hrvatska potražuje, a na naše pitanje da li postoje okvirne pretpostavke, Branka Šulc kaže:
“Neću nagađati brojeve. Da li se radi negdje o – primjerice - tristo, ili četristo tisuća dokumenata iz Kule Stojana Jankovića, ili iz muzeja Knina, itd… Vaše pitanje bi zahtjevalo jednu precizniju informaciju, koju ćemo Vam moći dati sredinom iduće godine. Veliki dio umjetnina koje potražujemo se nalazi na ilegalnom tržištu, što je nama već niz godina jasno, i to je dio posla koji rade odjeli Interpola.”
Povratak kulturnog nasleđa u pravoslavne manastire u Hrvatskoj, osim još jednog znaka unapređenja srpsko – hrvatskih odnosa, po mišljenju ministra Nebojše Bradića, mogao bi ohrabriti i izbegle Srbe da se vrate svojim domovima.
“To je priča o identitetu. Kultura i kulturno nasleđe u tome imaju izuzetno važnu ulogu. Verujemo da će upravo ova pošiljka, koja danas kreće za Hrvatsku, ohrabriti deo naroda da se vrati svojim domovima i da, na tim mestima gde se uspostavljao kulturni identitet, ponovo nađe one predmete koji će ih podsticati da tamo češće dolaze”, kaže Bradić.
Preostali deo nestalog kulturnog nasleđa, koji je najverovatnije završio na crnom tržištu, preći će u nadležnost nacionalnih kancelarija Interpola.
“U Republiku Hrvatsku vraćaju se četiri prestone ikone iz manastira Krka, 27 ikona iz riznice manastira Krupa, i ikona Presvete Bogorodice s ikonostasa parohijske crkve u Dalju”, precizira kopredsednica Mešovite srpsko-hrvatske komisije za vraćanje kulturnih dobara Dušica Živković.
Ovom primopredajom ispunjen je utvrđeni zajednički plan, što po rečima članova Komisije upućuje na zaključak o skorom završetaku rada na ovom višegodišnjem programu.
Od formiranja Mešovite komisije aprila 2002. godine do danas, vraćeno je više od 28 hiljada eksponata, a pitanje vraćanja umetničkih dela aktuelizovano je kao jedan od prioriteta u međudržavnoj saradnji.
“Verujem da će završetak procesa povraćaja kulturnih dobara doprineti daljem međusobnom poverenju u odnosima između naše dve države i, u tom smislu, ministarstva kulture Republike Srbije i Republike Hrvatske će nastaviti svoje aktivnosti na tom polju”, kaže ministar kulture u Vladi Srbije Nebojša Bradić.
Srpska strana je preuzela obavezu da restaurira evakuisana dela, dok hrvatska ima obavezu da obezbedi prostorne i klimatske uslove za njihovo čuvanje.
"Vrlo značajno u cjelome procesu koji zajedno nastojim dovesti do kraja tokom sljedeće godine, jeste i napor dva ministarstva u financiranju, kako restauriranja baštine koja se vraća, tako i u obnovi crkava, manastira i muzeja koji se nalaze u Hrvatskoj, sa strane hrvatskog Minsitarstva kulture", kaže Branka Šulc, pomoćnica ministra kulture Hrvatske i kopredsednica Mešovite komisije.
Podsećamo da je na početku ovog procesa Hrvatska potraživala oko 30.000 inventarskih jedinica kulturno-istorijskog i arheološkog materijala, koje su od novembra 1991. do kraja 1993. godine prenete u Srbiju.
Umjetnine na ilegalnom tržištu
Međutim, kako naglašava Zoran Vapa, direktor Pokrajinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Novog Sada, ti premeti su sklanjani isključivo radi njihovog spasavanja.
“Kada se materijal evakuisao, nije se delio prema konfesijama kojima pripada, niti se radi samo o crkvama, već i iz muzeja kojima pripada. Isključivo je sklanjan iz razloga da ne bude uništen i da ne bi nestao, kao što se to desilo, ne samo sa ikonama, nego i sa materijalima iz stalnih muzejskih postavki, za kojima traga Interpol”, navodi Vapa.
Do kraja godine, trebalo da bude sačinjen precizan broj preostalih kulturnih dobara koje Hrvatska potražuje, a na naše pitanje da li postoje okvirne pretpostavke, Branka Šulc kaže:
“Neću nagađati brojeve. Da li se radi negdje o – primjerice - tristo, ili četristo tisuća dokumenata iz Kule Stojana Jankovića, ili iz muzeja Knina, itd… Vaše pitanje bi zahtjevalo jednu precizniju informaciju, koju ćemo Vam moći dati sredinom iduće godine. Veliki dio umjetnina koje potražujemo se nalazi na ilegalnom tržištu, što je nama već niz godina jasno, i to je dio posla koji rade odjeli Interpola.”
Povratak kulturnog nasleđa u pravoslavne manastire u Hrvatskoj, osim još jednog znaka unapređenja srpsko – hrvatskih odnosa, po mišljenju ministra Nebojše Bradića, mogao bi ohrabriti i izbegle Srbe da se vrate svojim domovima.
“To je priča o identitetu. Kultura i kulturno nasleđe u tome imaju izuzetno važnu ulogu. Verujemo da će upravo ova pošiljka, koja danas kreće za Hrvatsku, ohrabriti deo naroda da se vrati svojim domovima i da, na tim mestima gde se uspostavljao kulturni identitet, ponovo nađe one predmete koji će ih podsticati da tamo češće dolaze”, kaže Bradić.