Venecijanska komisija saopštila je u utorak da su vlasti u Srbiji u nacrtima izmena i dopuna spornih pravosudnih zakona u potpunosti primenile značajan deo ključnih preporuka tog tela Saveta Evrope za ustavnopravna pitanja, ali da dve od tih devet preporuka nisu potpuno sprovedene.
"Venecijanska komisija pozdravlja činjenicu da je značajan deo (sedam od devet) ključnih preporuka sadržanih u Hitnom mišljenju trenutno u potpunosti primenjen u nacrtima izmena i dopuna, i to ključne preporuke 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 9", navodi se u utorak objavljenom Naknadnom mišljenju na Hitno mišljenje o takozvanim "Mrdićevim zakonima".
Čitajte:
'Zadovoljavanje forme': Kako Srbija odgovara na kritike spornih pravosudnih zakonaPo pitanju preostalih preporuka, Venecijanska komisija navodi da su vlasti Srbije preduzele korake kako bi uskladile merodavni zakonodavni okvir s Hitnim mišljenjem, ali da su pojedini aspekti i dalje otvoreni.
Evropska unija traži od Srbije da u potpunosti primeni sve preporuke Venecijanske komisije u vezi sa spornim pravosudnim zakonima i da istovremeno obustavi primenu ovih zakona do njihove izmene.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos potvrdila je da Srbija neće primati finansijska sredstva iz Plana rasta dok su ti zakoni na snazi.
Za ključnu preporuka 7 Venecijanska komisija navodi da je institucionalni kapacitet Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) značajno ojačan i da je uspostavljen mehanizam koji će u kratkoročnom do srednjoročnom periodu privremena postavljenja zameniti redovnim postavljenjima, čime je taj aspekt ključne preporuke 7 u potpunosti primenjen.
"U pogledu vraćanja tužilaca na funkcije, primećuje se da dva od 11 javnih tužilaca čije je privremeno upućivanje u TOK prerano prekinuto nisu vraćeni. Ovaj aspekt ključne preporuke 7 stoga nije u potpunosti primenjen", navodi Venecijanska komisija.
Povodom ključne preporuke 8, Venecijanska komisija navodi da izmena koja se odnosi na proces izbora rukovodioca Posebnog odeljenja predstavlja pozitivan korak i da je pohvalno formiranje Radne grupe za dalje ispitivanje kako da se unapredi operativna autonomija Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal.
"Komisija priznanje da su vlasti u ovom trenutku uložile napore da primene ovu preporuku. Međutim, ova preporuka će se smatrati u potpunosti primenjenom tek kada analiza Radne grupe bude završena na inkluzivan način, u razumnom roku, i posle čega usledi zakonodavna izmena ili reforma koja predviđa veću strukturnu i operativnu autonomiju Posebnog odeljenja", navodi se u Naknadnom mišljenju.
U pogledu nove mreže sudova i tužilaštava – opšta preporuka sadržana u stavu 99 Hitnog mišljenja, Venecijanska komisija smatra da je formiranje Radne grupe za dalje studije dobrodošao korak ka primeni ove preporuke i priznaje da su srpske vlasti uložile napore da primene ovu preporuku.
"Ipak, da bi se ova preporuka smatrala u potpunosti primenjenom, neophodno je da ove studije budu sprovedene na sveobuhvatan i inkluzivan način, završene u najavljenom roku i da dovedu do relevantnih zakonodavnih izmena (ako bude potrebno)", navodi se u Naknadnom mišljenju Venecijanske komisije.
Čitajte:
Druga i treća tranša iz EU fondova za Plan rasta Srbije uslovljena ispunjavanjem reformskih korakaU saopštenju se navodi da je Venecijanska komisija na plenarnoj sednici 12. i 13. Juna potvrdila Hitno mišljenje o izmenama i dopunama zakona koji uređuju sudstvo i tužilaštvo Srbije od 28. januara 2026. godine, koje je izdato 24. aprila 2026, usvojila Naknadno mišljenje na Hitno mišljenje, kao i da je usvojila još jedno naknadno mišljenje o dodatnim izmenama i dopunama nacrta zakona o Pravosudnoj akademiji.
U tom drugom mišljenju se navodi da Venecijanska komisija smatra da je odluka vlasti da usvoje model prema kojem Pravosudna akademija postaje jedina početna tačka za sudijsku i tužilačku profesiju legitiman politički izbor koji je u skladu s ranijom preporukom Komisije.
"U svetlu ovog razvoja događaja, Komisija želi da naglasi da nezavisnost i autonomija Pravosudne akademije postaju još važnije: od suštinskog je značaja da se Pravosudnoj akademiji obezbede čvrsti zaštitni mehanizmi kako bi se zaštitila njena nezavisnost od izvršne vlasti i njena autonomija u odnosima sa Visokim savetom sudstva i Visokim savetom tužilaštva, čime bi se osiguralo da procesi selekcije, obuke i vrednovanja budu objektivni, transparentni i zasnovani na zaslugama", navodi se u mišljenju.
Ipak, Venecijanska komisija primećuje da nije ispunjena prva ključna preporuka – da se detaljnije razrade i pojasne "procedure koje se odnose na izvršavanje specifičnih nadležnosti koje su poverene Visokom savetu sudstva i Visokom savetu tužilaštva".
U pogledu druge ključne preporuke da se "razmotri ukidanje učešća ministra pravde po službenoj dužnosti (ex officio) u Upravnom odboru Pravosudne akademije", Venecijanska komisija primećuje da ograničavanje prava odlučivanja ministra pravde u Upravnom odboru – kroz isključivanje ministra iz odlučivanja o određenim pitanjima i kroz promenu uslova jednoglasnosti za određene odluke Upravnog odbora na dvotrećinsku većinu, kako je trenutno predloženo u revidiranom nacrtu Zakona – predstavlja dobrodošlo poboljšanje, ali ne rešava u dovoljnoj meri suštinske razloge za zabrinutost koji su bili osnov za preporuku Komisije iz 2024.
"Venecijanska komisija stoga zaključuje da njena druga ključna preporuka još nije u potpunosti primenjena i preporučuje da se u potpunosti ukine učešće ministra pravde po službenoj dužnosti u Upravnom odboru Akademije. U specifičnom kontekstu Srbije, ova preporuka se podjednako odnosi na bilo koje lice koje predstavlja ili koje je delegiralo Ministarstvo pravde, a koje ne bi trebalo da bude član Upravnog odbora", navodi se u Naknadnom mišljenju.