Uz borbu protiv korupcije – Kosovo.
Objava "Memoranduma" studentskog pokreta u kojem navode da je Kosovo "sastavni deo Srbije" podigla je prašinu u javnosti koja ih podržava u najavi ulaska u političku utakmicu protiv vlasti.
Dok deo građana smatra da ovakav stav ujedinjuje većinu birača u Srbiji, kritičari ocenjuju da studenti nacionalističkom politikom ne mogu da pobede Srpsku naprednu stranku predsednika Aleksandra Vučića.
Akademci, koji su nakon nesreće u Novom Sadu na protestima širom zemlje okupljali stotine hiljada ljudi, optužuju vlast za korupciju i traže odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice 2024 .
Ranije su poručivali da se pre ispunjenja zahteva za vanrednim izborima, koji još nisu raspisani, neće izjašnjavati o pitanjima "koja polarizuju javnost".
"Memorandum pokazuje da ni studenti nisu u stanju da izbegnu zamku nacionalističke politike Srbije, koja počiva na kosovskom mitu", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Žarko Korać, profesor Univerziteta u Beogradu u penziji.
Studentski pokret nema lidere, a Memorandum su objavili na društvenim mrežama putem kojih komuniciraju sa javnošću.
Nema međutim odgovora na pitanja ko je autor dokumenta, niti zbog čega su svojim zahtevima sada priključili i stav o Kosovu.
RSE je ta pitanja postavio krovnoj grupi "Studenti u blokadi" na Instagramu i kontaktirao neke od studenata koji su najavili odgovore, ali do zaključenja teksta oni nisu stigli.
Odgovorio im je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, navodeći da studenti u blokadi "ne razumeju situaciju na Kosovu".
Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost koju ni vlast, ni većina opozicije u Srbiji ne priznaje. Beograd i Priština od 2013. uz posredovanje Evropske unije pregovaraju o normalizaciji odnosa.
Čitajte:
Uloga desnice na studentskim protestima u SrbijiŠta studenti kažu o Kosovu?
U Memorandumu navode da je "očuvanje Kosova i Metohije zajednički imenitelj" svih njihovih nastojanja i pozivaju se na Ustav u koji je 2006. uneto da je Kosovo sastavni deo Srbije.
Memorandum ima četiri tačke.
U jednoj od njih se navodi da se pitanje Kosova "ne može rešavati u izolaciji, već isključivo unutar složenih tokova međunarodne zajednice", te da vlast u Srbiji mora "aktivno i konstruktivno sarađivati sa svim relevantnim međunarodnim organizacijama" kako bi pronašla održivo rešenje "u okviru svog Ustava".
Prvi zahtev studenata u blokadi bio je krivična i politička odgovornost za novosadsku tragediju, a naknadno su mu pridodali i raspisivanje parlamentarnih izbora, što vlast za sada odbija da učini.
Iako izbori koje traže studenti nisu raspisani, kampanja je u toku, a profesor u penziji Žarko Korać kaže da se tema Kosova uvek poteže kada treba prikupiti političke poene iz redova nacionalističkog biračkog tela.
Dodaje da je veći deo političke opozicije u Srbiji "u zabludi da mogu da se bore protiv aktuelne vlasti jačim i iskrenijim nacionalizmom".
"To, nažalost, rade sada i studenti. Po mom mišljenju, poraz Vučićevog režima je moguć samo vođenjem drugačije politike", kaže Korać.
"Taj studentski Memorandum je jedan sasvim neoriginalni tekst u kome se priča o mirnoj integraciji Kosova u Srbiju, za šta je jasno da je nešto što se neće dogoditi. Ne možete na mitu graditi modernu politiku u Srbiji", kaže Korać.
Kako odgovara vlast?
Na Memorandum studentskog pokreta reagovao je i predsednik Srbije, navodeći da u njihovom dokumentu o Kosovu ne piše ništa.
"Ništa im nije jasno i ništa ne razumeju. Znaju samo da idu protiv svoje države i kritikuju svoj narod", kazao je Vučić 18. maja.
Vlasti u Srbiji i na Kosovu duže od deset godina u Briselu vode dijalog o normalizaciji odnosa.
Pregovori su na najvišem nivou u zastoju od septembra 2023. i oružanog napada grupe Srba na kosovsku policiju u selu Banjska.
Normalizacija odnosa sa Kosovom jedan je ključnih uslova za napredak ka Evropskoj uniji, čiji je Srbija kandidat za članstvo.
Šta o Memorandumu studenata kažu građani?
Stav vlasti, ali i većeg dela parlamentarne opozicije, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, deli i većina građana Srbije. Prema istraživanju Instituta za evropske poslove iz 2023. godine, protiv nezavisnosti Kosova izjasnilo se više od 50 odsto građana.
Takav stav za RSE iznosi i Jovan iz Beograda, ali dodaje da Kosovo nije toliko važno u kontekstu studentske borbe.
"Ja podržavam ono što je bio njihov prvi zahtev, a to je da odgovornost (za nesreću u Novom Sadu)", kaže Jovan.
Čitajte:
Zastave na studentskim protestima. Ima li nepoželjnih?Marko smatra da je dobro što studenti imaju stav o Kosovu.
"Kako će ga dalje akrikulisati, to je na njima. Podržavam ih u svemu što rade. I ako imaju neke stavove sa kojima se nužno ne slažem, mnogo se više slažem nego sa bilo kojom drugom političkom opcijom", kaže.
Sa druge strane, Dragoljub smatra da objavljivanje Memoranduma o Kosovu nije bila dobra ideja.
"Kosovo je odavno nezavisna država i tako će i ostati. Podržavam studente, ali ne mogu da verujem da su takvu glupost uradili. Dovoljni zahtevi su borba protiv korupcije i izbori", kaže sagovornik RSE.
Ko predstavlja studentski pokret?
"Studentski pokret" se predstavlja kao krovna organizacija koja zastupa stavove usvojene na plenumima fakulteta širom Srbije.
Plenumi su osnovani na početku studentskih blokada fakulteta i antivladinih protesta nakon pogibije 16 ljudi u padu rekonstruisane nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Funkcionišu po principu direktne demokratije na kojoj se sve odluke donose većinom glasova prisutnih.
Nema međutim odgovora na pitanje koliki broj studenata učestvuje u plenumima, niti koliko ih je učestvovalo u donošenju Memoranduma o Kosovu.
Pre nego što je objavljen na društvenim mrežama, Memorandum je pročitan na tribini u Kragujevcu u centralnoj Srbiji, s koje su govornici poručili da su zabrinuti da bi Univerzitet u Prištini, sa sedištem u Mitrovici, mogao biti ugašen.
Univerzitet u Mitrovici radi u okviru paralelnog sistema Srbije, koji je za Kosovo nelegalan.
O Kosovu i na 'Vidovdanskom protestu' studenata
Ovo nije prvi put da su se studenti izjašnjavali o kosovskom pitanju od početka antivladinih protesta 2024. godine.
Na protestu na državni i verski praznik Vidovdan u Beogradu prošle godine, istakli su da spoljna politika Srbije "mora biti zasnovana na poštovanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije, Ustava, vojne neutralnosti i zaštiti srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i u regionu".
Jedan od govornika na tom skupu bio je i univerzitetski profesor Milo Lompar, poznat po desnim stavovima. On je u svom obraćanju rekao da je u Ustavu Srbije "Kosovo i Metohija 'neotuđivi' deo Srbije", pominjao je i odbranu suverenosti Republike Srpske, srpskog naroda u Crnoj Gori, srpska nacionalna prava u Hrvatskoj i Severnoj Makedoniji.
Čitajte:
Signali skretanja na desno nakon studentskog protesta u BeograduU oktobru iste godine studenti Pravnog fakulteta u Beogradu su uoči lokalnih izbora na Kosovu organizovali i protest sa kojeg su zatražili "odgovornost svih koji krše prava srpskog naroda".
Žarko Korać smatra da oko studentskog pokreta postoje ljudi koji ih iskreno podržavaju, "ali i onih sa političkim ambicijama koji u tom pokretu vide kraći put za svoju političku karijeru".
"Kada je profesor Milo Lompar – čiji politički stavovi su jasni – govorio na studentskom protestu u junu 2025. godine, bilo je jasno da oni idu linijom manjeg otpora, putem nacionalizma", kaže Korać.
Memorandum iz devedesetih
Svojim nazivom studentski dokument o Kosovu podsetio je deo javnosti na kontroverzni Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) iz 1986. godine. U njemu se iznose tvrdnje o ugroženosti srpskog naroda u tadašnjoj Jugoslaviji.
Kritičari ovaj dokument smatraju uvodom u ratove devedesetih koji su najpre počeli u Hrvatskoj i BiH, a potom 1998. i na Kosovu.
NATO je 1999. pokrenuo bombardovanje tadašnje Jugoslavije kako bi sprečio zločine srpskih policijskih i vojnih jedinica nad albanskim civilima na Kosovu.
Nezavisnost Kosova je usledila devet godina nakon okončanja bombardovanja i povlačenja srpske policije i vojske sa Kosova.
Pred Međunarodnim sudom u Hagu, za ratne zločine nad Albancima na Kosovu osuđeni su visoki vojni i politički zvaničnici Srbije.
Čitajte:
Duh Memoranduma u novoj istoriji SANUSaradnja na tekstu Iva Martinović