'Grlom u jagode' 40 godina posle: Bane Bumbar u današnjoj Srbiji

"Grlom u jagode" je priča o arheologiji naših života: Rajko Grlić

Ovih dana se obeležava četiri decenije od početka emitovanja kultne televizijske serije "Grlom u jagode". Krajem meseca biće organizovane projekcije, izložba fotografija, knjiga, kao i razgovori sa glumcima.

Reditelj serije Srđan Karanović i koscenarista zajedno sa zagrebačkim kolegom Rajkom Grlićem, uz sjajnu muziku Zorana Simjanovića i glumačkom ekipom tada većinom mladih glumaca – Brankom Cvejićem, Predragom Mikijem Manojlovićem, Bogdanom Diklićem, Gordanom Marić, Aleksandrom Berčekom, Nedom Arnerić... uz podršku starijih kolega Bate Stojkovića, Olivere Marković, Rahele Ferari... – osvojili su tadašnju Jugoslaviju, a replike, muzika, likovi i danas se prepričavaju i inspirišu nove generacije. Šta je to što čini ovu seriju tako dugovečnom?

Vaš browser nepodržava HTML5

Audio isečak iz serije "Grlom u jagode"

To je priča o arheologiji naših života kaže koscenarista serije, danas poznati hrvatski reditelj Rajko Grlić.

"Mislim da svaku generaciju na ovom tlu zanima arheologija života. Kako se živjelo, koji auti su se vozili, o čemu se razgovaralo, šta se pilo, gdje su se cura i momak nalazili, šta su jedan drugom govorili...To je neka arheologija naše prošlosti", kaže Grlić koji veruje da svaka generacija želi da zna kako su im se mama i tata našli, gde su bili, koje filmove su gledali, jer to postaje deo njihovog vlastitog života, identiteta.

Na pitanje da li je to interesovanje podjednako u celom regionu, Rajko Grlić odgovara: "Da. Svuda život ima nekakav sličan miris. Slične prošlosti nas spajaju. Intimne prošlosti. Mi stalno govorimo o političkim prošlostima, a zaboravljamo da su u tome bili neki životi. To živi i dalje. Ja sam lani davao disk sa serijom 'Grlom u jagode' prijateljima koji su to htjeli gledati sa svojom djecom... Vraćali su disk sa velikom radošću, sa osmjehom na licu."

Slične prošlosti nas spajaju: Rajko Grlić


Sedamdesete godine prošlog veka je bilo vreme pune ekspanzije televizije, seća se sarajevski reditelj Nenad Dizdarević.

Tadašnja TV urednica Zora Korać dala je šansu mladoj ekipi. Serija "Grlom u jagode", zajedno sa serijom "Kuda idu divlje svinje" bila je kultna u to vreme. Neki dijalozi se pamte i danas.

"Stalno prozivanje: 'Čombe! Čombe!'. Ti likovi su ostali kao vrlo živi, uvjerljivi", navodi Dizdarević.

(Video isečak iz serije "Grlom u jagode", Youtube)

Glumac Branko Cvejić kaže da je Bane Bumbar, po kome ga i danas ponekad nazovu, bio običan momak, pripadnik srednje klase.

"On nije bio ni heroj, ni antiheroj. Ušao je u partiju kada je to bilo važno da dobije stan, da dobije posao, oženio se, gajio decu... Ostalo je u mom druženju sa Bogdanom Diklićem 'glupi Čombe, moj Čombe'...", reči su Cvejića.

Danas bi Bane Bumbar, kaže Cvejić, bio verovatno član vladajuće stranke i, recimo, neki lokalni funkcioner u Vrnjačkoj Banji ili tako negde...

Pored vrlo uspešnog filma "Jagode u grlu" istog reditelja, serija nastavlja da živi i na drugi način. Inspiriše mlade stvaraoce i decenijama posle.

Pre dve godine na Filozofskom fakultetu studentkinja istorije umetnosti Natalija Bogdanović napravila je filmsku priču "Beogradom grlom u jagode" za predmet "Uvod u studije baština".

Vaš browser nepodržava HTML5

Studenti te 2014. objašnjavaju zašto baštine ovu seriju:

Tako se udvaralo šezdesetih godina prošlog veka.

Dve hiljaditih, junake serije "Grlom u jagode" autori humorističke serije "Noćna smena" smeštaju u 1994. godinu. TV Vojvodina oživljava onog istog mladog, naivnog Baneta koji misli da i dalje može devojku namamiti polovinom kupljene baklave. Ali, on je sada u posve drugačijoj Srbiji.

Vaš browser nepodržava HTML5

Audio isečak iz serije "Noćna smena"