Šta piše na sarajevskim spomen-pločama stradalim civilima tokom opsade

  • RSE

Od granate na pijaci Markale u centru grada, 1994.godine, 68 građana je smrtno stradalo, a 142 su ranjena.

Minobacačka granata, ispaljena sa Trebevića, dvadesetak kilometara od Sarajeva, na ulazu Gradske tržnice je ubila 43, a ranila 84 građana Sarajeva.

Na spomen-ploči piše kako su za smrt građana Sarajeva krivci srpski zločinci.

Prve žrtve u Sarajevu su bile Suada Dilberović i Olga Sučić. Poginule su hicima snajperskog oružja 5.aprila 1992.godine.

Ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu nalazi se spomen-ploča Nerminu Divoviću koji je smrtno stradao 1994.godine od snajperskog hica.

U ulici Hamdije Kreševljakovića, u Opštini Centar, je spomen-ploča Aidi i Eldinu koji su se igrali ispred zgrade, jer je tog dana bilo na snazi „primirje“.

Šest građana Sarajeva stradalo je početkom januara 1993. godine.

Ploča na kojoj piše da je smrtno stradalo šest Sarajlija nalazi se u Isovića sokaku u Opštini Stari Grad.

U augustu 1992. godine od granate sa položaja Vojske Republike Srpske je ubijeno osam Sarajlija. Na spomen-ploči koja se nalazi na Baščaršiji, u centru grada, piše da su građane ubili "srpski zločinci".

U centru grada se nalazi spomenik ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva. Spomenik je zvanično otvoren 9. maja 2009. godine. Godinu dana nakon predstavljanja spomen-obilježja, na platou iza spomenika postavljeno je sedam postamenata s imenima 521 djeteta od ukupno njih 1.621 koji su stradali tokom opsade Sarajeva.
 

Na mostu Ciglane, u Opštini Centar, nalazi se spomen-ploča na kojoj piše da su u decembru 1993. godine ubijena djeca tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Spomenik ubijenim civilima u Sarajevu u naselju Alipašino polje gdje je ubijeno 12 građana Sarajeva.

U naselju Alipašino polje se nalazi i spomenik ubijenim civilima početkom 1994.

Polovinom septembra 1992. godine u naselju Alipašino polje je ubijeno šest građana Sarajeva. Na spomen-ploči piše "Na ovom su mjestu srpski zločinci 20. 9. 1992 ubili šest građana Sarajeva, od kojih troje djece".

Na spomen-ploči na Kazanima se navode godina smrti i imena žrtava.

Gradsko vijeće Sarajeva odbilo je amandman Naše stranke, da se uz imena žrtava na spomeniku napiše i ko je odgovoran za njihovu smrt.