Glavna civilna obavještajna služba u Hrvatskoj, Sigurnosno-obavještajna agencija, objavila je godišnji izvještaj o sigurnosnoj situaciji u zemlji na prošlu godinu. Svi su parametri pozitivni, nijedna vrsta ekstremizma nema širu potporu u hrvatskoj javnosti, a opasnost od terorizma je niska. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pohvalila je izvještaj, i naglasila potrebu da se odgovori na pokušaje diskreditiranja Hrvatske, o čemu se govori u izvještaju.
„Sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna i trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali njezine značajnije destabilizacije. Teroristička prijetnja na teritoriju Hrvatske je niska,“ kaže se među ostalim u upravo objavljenom godišnjem izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA). Prema istom izvoru, „nijedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, u Republici Hrvatskoj nema širu potporu javnosti, značajan broj sljedbenika, niti veliki pokretački potencijal“, pa je prijetnja od ekstremizma „trenutno niska.“
Pročitajte i ovo: HRW: Hrvatska nelegalno vraća migrante u BiHGlavni su sigurnosni rizici mogućnost terorističkog napada tzv. vukova samotnjaka, povratak bivših pripadnika Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) u države jugoistoka Europe, koruptivno djelovanje organiziranog kriminala prema pojedincima iz državne uprave, pojačan pritisak migranata na hrvatsku granicu na tzv. balkanskoj ruti i moguće intenziviranje kibernetičkih napada s obzirom na skoro hrvatsko predsjedanje Europskom unijom.
Hrvatska je predmet obavještajne aktivnosti od strane država koje NATO i Europsku uniju i njihovo širenje na jugoistok Europe doživljuju kao prijetnju. Jedna od tema njihovog djelovanje je energetika, posebice izgradnja LNG terminala na Krku. Također, u javni informacijski i medijski prostor povremeno se plasiraju fragmentirani podaci i „lažne ili iskrivljene vijesti kojima se želi diskreditirati Hrvatsku i oslabiti euroatlantsko zajedništvo“, navodi izvještaj SOA.
Pročitajte i ovo: Istražuju se navodi o uplitanju hrvatskih obavještajnih službi u BiHHrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozitivno je u izjavi novinarima nakon skupa o brendiranju Hrvatske ocijenila SOA-in izvještaj, i kazala kako Hrvatska nema razloga za brigu, ali da uvijek ima razloga za oprez. Ona je kazala kako treba sa susjednima razmjenjivati obavještajne podatke, posebice kada se radi o povratnicima iz IDIL-a.
„Jedan je element SOA istakla u svom izvješću, a to je djelovanje nekih država koje žele Hrvatsku etiketirati svakojakim imenima, i na taj način kreirati naš imidž u svijetu. Zato držim da se moramo potruditi, da na to moramo odgovarati, da moramo imati kontraargumente koji će ići u pozitivnom smislu gdje predstavljamo Hrvatsku kao modernu europsku državu koja nije balkanska, već srednjeeuropska i mediteranska“, rekla je Grabar Kitarović.
Na novinarsko pitanje radi li BiH Hrvatskoj probleme sa migrantima, predsjednica je kazala da problema ima, i da je zato potrebna ne samo obavještajna suradnja sa susjedima, nego i rješavanje problema na političkoj razini.
Pročitajte i ovo: Amnesty International: Zlostavljanje migranata na balkanskoj rutiIzvještaj navodi kako je na području pod kontrolom IDIL-a boravilo ukupno sedam hrvatskih državljana - dva muškarca i pet žena. Šest ih je sa dvostrukim državljanstvom Hrvatske i neke zapadnoeuropske zemlje, a jedna žena samo sa hrvatskim državljanstvom. Oba muškarca su najvjerojatnije poginuli kao borci IDIL-a, a žene se vjerojatno nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji, kaže isti izvor. Posebno se naglašava kako nijedna od tih osoba nije radikalizirana u Hrvatskoj, niti je na teritorij pod kontrolom IDIL-a otišla iz Hrvatske.
U Hrvatskoj ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, ali bi mogao ojačati ako se nastavi trend jačanja takvih pokreta drugdje u Europi, navodi se u izvješću. Također, prema izvješću, iako je islamistički radikalizam u zapadnoeuropskim zemljama i na jugoistoku Europe pridobio značajan broj pristalica, u Hrvatskoj to nije slučaj. „Radi se o nekoliko desetaka osoba salafitskog opredjeljenja koje ne zagovaraju nasilje. Jedan od glavnih razloga nepostojanja značajnog islamističkog radikalizma u Republici Hrvatskoj su dobar položaj, ugled i integriranost islamske zajednice u hrvatskom društvu,“ stoji u godišnjem izvještaju Sigurnosno-obavještajne agencije.
Pročitajte i ovo: Hafez: Islamofobija je antimuslimanski rasizamŠto se jugoistočnog susjedstva tiče, kao sigurnosne prijetnje navodi se velikosrpski ekstremizam, postojanje radikalno islamističkih enklava i nesmanjena aktivnost organiziranog kriminala sa učestalim krvavim međusobnim obračunima.
Sigurnosni stručnjak Marinko Ogorec sa Veleučilišta Velika Gorica u izjavi za Radio Slobodna Europa slaže se sa ocjenom sigurnosne situacije i potencijalnih sigurnosnih ugroza u izvještaju SOE, i pozdravlja njegovo objavljivanje, jer kaže da to nije čest slučaj ni u parlamentarnim demokracijama.
„Obavještajne službe u pravili služe za prikupljanje informacija za najviše čelništvo države, dakle za razinu premijera i šefa države. Što se tiče javnog objavljivanja izvješća SOE, vjerujem da je to pokazatelj demokratičnosti Republike Hrvatske“, zaključio je Ogorec.